Agrokorizam i turizam

“Afera Agrokor” otkriva slabosti dosadašnjeg modela razvoja gospodarstva u svim sektorima, a Hrvatska ne potiče pravo poduzetništvo. Bez obzira kada i kako će završiti istražni i sudski procesi u jednoj  od najvećih  afera suvremene Hrvatske,...

“Afera Agrokor” otkriva slabosti dosadašnjeg modela razvoja gospodarstva u svim sektorima, a Hrvatska ne potiče pravo poduzetništvo.

Bez obzira kada i kako će završiti istražni i sudski procesi u jednoj  od najvećih  afera suvremene Hrvatske, jedna “presuda” već je pala. Razvoj slobodnog poduzetništva na principima tržišne ekonomije osuđen je na neuspjeh. Tisuće malih poduzetnika sa dobrim idejama, motivima i odvaznošću nisu dobili podršku sustava jer je sustav bio zaokupljen potporama odabranim poduzetnicima.

Socijalističko- kapitalistički ekonomski  model

“Agrokorizam” je ušao u sve pore društva. Nitko i ništa nije važnije od velikih, mahom privatiziranih, trgovačkih društava . Ti “veliki igrači” određuju mjere uspjeha hrvatskog gospodarstva.  Oni su zamjena za socijalističke SOUR-e (složene organizacije udruženog rada) na kojima je nekada počivao društveno-ekonomski razvoj nekoga kraja. SOUR-i su odigrali svoju ulogu kao društvena poduzeća s obavezom provođenja politike razvoja. “ Agrokoristička” trgovačka društva pak uživaju status SOURa,- ali jedina politika koju provode je profitna. Ovaj originalan socijalističko- kapitalistički  model već  proučavaju elitne ekonomske škole . To je naš doprinos svjetskoj ekonomskoj znanosti.

Poduzetništvo i inovativnost

Država koja štiti, potiče i obilato financira odabrane poduzetnike štetno utječe na razvoj slobodnog poduzetništva. Poduzetništvo nastalo kao rezultat inovativnosti “ bilda” svoju konkurentsku prednost najprije na domaćem, onda i stranom tržištu. Takvo poduzetništvo se stalno razvija, prati trendove, prilagođava ponudu, stimulira produktivnost svojih djelatnika.

U tom kontekstu veliki “agrokorizirani” sustavi teško bi se mogli nazvati poduzetničkima. Njihova je pozicija u dobroj mjeri monopolistička. Ako formalno i postoji konkurencija, ona se ipak drži “ po strani”. Nema tu prave tržišne utakmice.

Turizam i poljoprivreda “ u rukama velikih”

Sa nekadašnjim PIKovima, poljoprivrednim zadrugama i velikim turističkim SOUR-ima i OUR-ima dogodila se slična stvar. U valu privatizacije pod teretom rata potpuno obezvrijeđeni, veliki su sustavi raskomadani i podijeljeni privatnim vlasnicima. Iza tih transakcija stajali su fondovi nepoznatog porijekla novca kojim su “istorbarili” dionice. Zatim su kupljene dionice mijenjali i okrupnjavali portfelje.  Nezdravi odnos politike, novih vlasnika turističkih i poljoprivrednih perjanica urodio je kreacijom zakonske regulative po mjeri gospodarstvenika novog doba. Takvim rješenjima mala poljoprivredna gazdinstva , poljoprivredne zadruge, male turističke tvrtke postaju nepoželjne. Malo poduzetništvo postalo je još manje ,mikro uz nepovoljne uvjete za rast.

Mladi i poduzetni odlaze

Krajnji učinak “ agrokorizacije” hrvatske ekonomije je neinventivnost, neoriginalnost proizvoda. U turizmu desetljećima egzistira ista ponuda. Pomaci u širenju lepeze proizvoda i usluga su minimalni. Kada se i dogode ,takve promjene su plod nevjerojatne upornosti pojedinaca, a ne posljedica povoljne poduzetničke klime. Mladi, inovativni ljudi, ljudi s idejom, motivom i energijom napuštaju Hrvatsku.

Naprosto moć velikih ima prednost nad idejom malih. Prije će se učiniti sve da bi se zaštitilo interes velikih nego sto će se pružiti prilika nekom malom poduzetniku sa inovativnom ponudom. Može, ali ako će tu novost preuzeti neki “veliki igrač”.

Zdravo gospodarstvo i zdravi turizam počivaju na malima poduzetnicima

U strukturi gospodarskih subjekata najrazvijenijih zemalja svijeta 90% svih tvrtki ćine mikro i mala poduzeća. To su tisuće “ malih kotačića” koji se stalno vrte, prilagođavaju tržištu, rađaju se i nestaju i opet se rađaju i rastu. Po toj logici mi bismo u Hrvatskoj trebali imati najmanje 2/3 turističkog prometa u malim, obiteljskim hotelima i kampovima, a najviše 1/3 u velikim hotelsko-kampovskim sustavima. Slično bi trebalo biti i u poljoprivredi. Nema razloga da tako i ne bude u budućnosti jer je nova, digitalna era omogućila brz, neposredan i jeftin kontakt sa tržištem svakom, i najmanjem ponuditelju proizvoda i usluga.

“ Agrokorizacija” vs. digitalizacija

“ Agrokorizirano” gospodarstvo predstavlja atavizam prošlih vremena. Na drugoj strani stoje nova ekonomija i digitalna era. U predvodnici te ere, u SAD-u ,već se zatvaraju supermarketi, a veliki hoteli se pretvaraju u stanove. Kupci svoje proizvode kupuju virtualno, roba dolazi na kućna vrata.

S turizmom je slično. Mali biraju male.

Vijesti: