Prof. Dr. Velimir Srića: Bolja Hrvatska – zemlja bioinformatičkog turizma

Većina malih nacija ima problem kolektivnog osjećaja inferiornosti. Zato se i nakon skoro tri desetljeća samostalnosti vidimo kao zemlju bez reformi, žrtvu loše politike i tajkunizacije, balkansku krčmu, korupcijsko...

Većina malih nacija ima problem kolektivnog osjećaja inferiornosti.

Zato se i nakon skoro tri desetljeća samostalnosti vidimo kao zemlju bez reformi, žrtvu loše politike i tajkunizacije, balkansku krčmu, korupcijsko blato i besperspektivni prostor iz kojeg se bježi u Irsku i Njemačku. Ili se smatramo žrtvom svjetskih i europskih zavjera, masonskih i židovskih spletki i kombinatorike velesila koje su se urotile da nas podjarme i unište. Takve negativne misli ogroman su uteg oko vrata i pojedinaca i poduzeća.

Svaki je narod ono što o sebi misli, ali može postati ono što poželi biti! Zato je prvi korak prema „boljoj Hrvatskoj“ zamjena destruktivnih i negativnih misli pozitivnima. Bezbroj je primjera da se “sve može kad se hoće”. Iskustvo mnogih zemalja govori da ništa nije nemoguće ako vjerujemo i u viziju uložimo vrijeme, znanje, energiju i spremnost na žrtvu. A naši ljudi mogu, od informatičara do znanstvenika, od liječnika do sportaša… Sjetimo se hrvatske košarkaške reprezentacije koja je 1992. godine igrala u finalu Olimpijskih igara protiv „Dream Teama“, naših rukometaša i vaterpolista koji su bili svjetski prvaci i zlatni olimpijci, bronce naših nogometaša u Francuskoj, osvojenog Davis Cupa, a o Kostelićima da se i ne govori. Ako smo u stanju u gotovo svakom sportu biti na vrhu svijeta, isto možemo postići u ekonomiji, obrazovanju, zdravstvu, znanosti ili turizmu.

Najvažniji resursi Hrvatske njeni su ljudi, prirodne ljepote i geopolitički položaj. Naša osnovna razvojna snaga treba biti znanje, a naš cilj demokratska, bogata, međunarodno afirmirana Hrvatska, regionalni lider, zemlja koju slikovito opisuje slogan „Hrvatska kao Kalifornija Europe“. I više od toga jer Hrvatska je sigurna i ugodna zemlja bogatog povijesnog i kulturnog nasljeđa. Hrvatska je zelena i ekološka zemlja, poželjna za život i stanovanje. Ona brzo može postati zemlja prosperiteta i inovacija, s odgovornom i razumnom upravom, zdrava i aktivna domovina bioinformatičkog turizma.  O ovoj zadnjoj temi prvi put sam govorio i pisao još pred trideset godina, kao „mladi ministar“ znanosti, tehnologije i informatike u RH.

Na prošlogodišnjem skupu međunarodnih konzultanata u Dubrovniku devet od deset upitanih odgovorilo je da je naša glavna komparativna prednost turizam, jedna od najbrže rastućih globalnih djelatnosti. Prema Svjetskoj turističkoj organizaciji godišnji turistički promet do kraja desetljeća bit će 1,6 milijardi putnika, s ukupnom potrošnjom od 15 tisuća milijardi US dolara. Dominantni trend je sportski turizam, zdravstveni turizam, turizam životne ugode i harmonije, avanturistički turizam ekstremnih iskustava, ljubavni turizam, turizam kulturnih doživljaja i kreativni turizam.

Bioinformatički turizam znači koncept „prodaje hrvatskog stila života“ koji turiste vidi kao kupce našeg vina, kulena, pršuta, maslinovog ulja, turističkih aranžmana, ali i kao korisnike naših informatičkih usluga, pacijente naših klinika, obožavatelje naše kulture, navijače naših sportskih klubova ili studente naših sveučilišta.

Hrvatska treba stvoriti takvu sliku o sebi da ljudi širom Europe i Svijeta požele posjetiti nas, doživjeti naš životni stil, kupovati i trošiti naše proizvode i usluge, kontinuirano povećavajući obujam suradnje.

Što je u tom kontekstu bioinformatičko?

Radi se o fokusiranju turističke djelatnosti i njene infrastrukture na to da postanemo mjesto zdravog života, intenzivnog korištenja informatičke tehnologije i konzumiranja organske hrane. Naši hoteli i apartmani postaju kombinacija informatiziranog sanatorija, welnessa, fitnessa i restorana zdrave prehrane. Naša medicina tome daje potporu kroz razvijanje znanosti i prakse nutricionizma, vrhunske dijagnostike i terapije aktivnog života. Glavni element ponude postaje zdrava mediteranska prehrana s organski uzgojenom hranom, maslinovim uljem, ribom i integralnim žitaricama. U školama i medijima podržava se i objašnjava takva filozofija prehrane i života, gradeći image Hrvatske kao zemlje zdravlja.

Gostima nudimo autentične zdrave specijalitete od ribe na gradelama i mediteranskog povrća ispod peke do škampa s organskom rižom i zagorskih štrukla od integralnih žitarica. Naša poljoprivredna proizvodnja i prerađivačka industrija razvijaju namirnice bez pesticida i herbicida, uzgajane na prirodan način. Informatička industrija stvara tehnološku infrastrukturu modernih dijagnostičkih uređaja, telemedicinskih sustava i zdravstvenih Internet usluga. Farmaceutska industrija razvija lijekove, preparate i drugu infrastrukturu zdravog života. Sportske priredbe, kulturni događaji, stanogradnja, cestogradnja, hortikultura, građevinarstvo i druge djelatnosti služe bioinformatičkom turizmu. Brodogradilišta proizvode brodove–parkirališta koji uklanjaju problem gužve vozila u turističkim središtima u punoj sezoni.

Uklapajući se i stvarajući svjetske ekološke trendove, Hrvatska postaje lider lifestyle turizma, zemlja koja nudi drukčiji stil života, zdravlje podržano suvremenom tehnologijom. Naši prirodni resursi omogućavaju da u skladnu cjelinu vežemo pojmove kao što su ekološka država, ekološka poljoprivreda, eko-turizam, eko-hoteli, eko proizvodi, eko-suveniri, eko stil života.

 

Bioinformatička strategija traži kombinaciju klasičnog i originalnog pristupa zabavi.

Idealno mjesto za eksperimentiranje su hrvatski otoci. Neke od njih trebalo bi brendirati za mlade, neke za starije, neke za znanstvenike, a neke za umjetnike, neke za naturiste, a neke za roditelje s djecom. Bioinformatički turizam nije samo obala i more. Prije svega, tu je Slavonija sa svojim pitomim pejzažima, šumama, močvarama, lovištima, organskom hranom i rijekama koje su stvorene za ekološke kruzere.

Naš gospodarski devastiran „trbuh“ Dalmatinske Zagore, Like, Gorskog Kotara, Banije i Korduna pršti od čistog zraka, prekrasnih planina, živopisnih pejzaža, bistrih rijeka i nacionalnih parkova od Paklenice, Sjevernog Velebita i Risnjaka do Plitvičkih jezera. Treba ih napučiti stanovništvom, dajući zemljišta u koncesiju svima koji su voljni pokrenuti seoski turizam ili ekološku poljoprivredu.

Moramo znati da se uspjeh događa onome tko se bori, tko ga izaziva, tko preuzima rizik i poduzima akcije. Želimo li uspjeti, valja pokrenuti kampanju u kojoj ćemo prvo sebe uvjeriti da smo posebni i drukčiji, a nakon toga valja krenuti u uvjeravanje ostalih. A novac? Tu su europski fondovi i svjetski kapital koji samo čekaju pametne projekte. Prve korake već imamo. Dubrovnik se proslavio snimanjem Igre prijestolja, Ratova zvijezda i Robina Hooda. Zagreb je dvije godine za redom najbolja božićna destinacija Europe. Hrvat je došao na čelo najbolje zdravstvene institucije na svijetu, a Infobip je jedna od najboljih svjetskih informatičkih tvrtki u svojoj djelatnosti.

Bolja bioinformatička Hrvatska iz utopije konačno može postati stvarnost.

Vijesti: