Domaći pjenušci za svaki dan

Čitajući Bilancu vina za 2017. godinu (ukupna proizvodnja, izvoz, uvoz, zalihe, stupanj samodostatnosti i potrošnja po stanovniku) i uspoređujući podatke iz nekoliko prethodnih godina većina je komentara bila –...

Čitajući Bilancu vina za 2017. godinu (ukupna proizvodnja, izvoz, uvoz, zalihe, stupanj samodostatnosti i potrošnja po stanovniku) i uspoređujući podatke iz nekoliko prethodnih godina većina je komentara bila – negativna, što se prvenstveno odnosilo na pad proizvodnje (u odnosu na 2010/2011 – “vinske godine ” počinju 1.7. a završavaju 30.6.), povećani uvoz i smanjenje potrošnje po glavi stanovnika. No uspoređivali su se različiti periodi, a često se u obzir nije uzimalo i stanje na globalnom tržištu koje također bilježi pad proizvodnje, ali i smanjenje konzumacije vina kao posljedica trenda promjene životnih navika i težnji ka zdravijem životu.

No u jednom su se svi analitičari i poznavaoci vinske scene u Hrvatskoj složili: sve je više kvalitetnih i vrhunskih vina proizvedenih od autohtonih sorata iz vinograda s odlikama specifičnog terroira u svakoj od 4 hrvatske vinske regije! Osim mirnih, sve je veći broj proizvođača odličnih pjenušavih vina, i to ne samo u Istri i na Plešivici kao što je bio slučaj pred desetak godina, već u cijeloj Hrvatskoj. Posebno veseli raznolikost okusa, mirisa i boja pjenušaca čiji mjehurići perlaju u sve više čaša, kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu.

Najnoviji podatak iz Državnog zavoda za statistiku o povećanju izvoza pjenušavih vina u prvih devet mjeseci ove godine rezultat je i sve većeg broja nagrada i priznanja domaćim vinarima na prestižnim međunarodnim natjecanjima: do kraja rujna izvezli smo 20.500 litara pjenušaca vrijednih 465.000 EUR, dok smo 2017. godine u istom razdoblju izvezli 15.800 litara u vrijednosti 350.000 EUR. Našim su se pjenušcima najviše oduševili Nizozemci (6.900 litara), potom Talijani i – Crnogorci (i jedni i drugi po 3.200 litara)

Razloga za zadovoljstvo ima još više jer sve se više pjenušaca proizvodi od autohtonih, ponekad i zanemarenih sorti poput portugisca, grka i pušipela, ali i graševine, malvazije, terana… Veseli i činjenica da domaći (mlađi) vinari imaju hrabrosti upustiti se u eksperimentiranje s novim tehnikama kojima nastoje sačuvati sortne karakteristike u pjenušcima, a koje vremenom uslijed pada kiselina i djelovanja kvasaca najčešće nestaju i većina pjenušaca je i na nosu i na nepcu vrlo slična. Pjenušci se po Hrvatskoj ostavljaju odležavati i u amforama zakopanim u zemlju pa čak i u specijalnim kavezima u morskim dubinama Jadrana.

S obzirom na složeniji postupak proizvodnje pjenušaca i dulje vrijeme od berbe do izlaska na tržište, proizvođači pjenušavih vina preuzimaju i veći rizik, a znatno je dulje i razdoblje povrata – stoga je za svaku pohvalu njihova odluka upustiti se u avanturu s mjehurićima.

Vijesti: