Prijeti li Dubrovniku i našim otocima ekološka katastrofa izazvana smećem iz mora?

Možda na prvu nekima ovo nije toliko važna vijest, no svakako je izrazito važna za budućnost našeg turizam, a pogotovo za Dubrovnik kao i naše otoke. Već duži niz...

Možda na prvu nekima ovo nije toliko važna vijest, no svakako je izrazito važna za budućnost našeg turizam, a pogotovo za Dubrovnik kao i naše otoke.

Već duži niz godina obala grada Dubrovnika suočava se s ekološkom katastrofom izazvanom enormnom količinom smeća i plutajućeg otpada koje velikom većinom potječe iz Albanije te se prilikom jakog južnog vjetra i jakih kiša nanosi u dubrovačku luku te hrvatske otoke Korčulu, Mljet, Šipan, Koločep, Lastovo, Vis, Šoltu, poluotok Pelješac i južni dio hrvatskog Jadrana.

A tako nažalost i ove godine opet imamo ružne scene smeća u moru u Dubrovniku, koje je došlo iz Albanije. Dubrovčani su odmah krenuli u akciju i počeli s akcijom čišćenja, što je svakako pohvalno i odlično, no pitam se zar nas stvarno nije briga za taj problem i zašto se sustavno i strateški ne bavimo istim? Rješenje svakako nije svako godine čistiti smeće iz mora kada ono već dođe u Dubrovnik, treba riješiti uzrok problema.

Ako nam je turizam jedna od glavnih strateških grana, a Dubrovniku i našim otocima svakako je, onda nam mora biti stalo do strateškog razvoja i održivosti. Ne znam zašto se nama uvijek treba nešto prvo negativno dogoditi, pa da tek onda reagiramo. Nažalost niti tada kada je već kasno, osim kratkoročnih obećanja i reakcije u kontekstu gašenja požara, izostane kvalitetno i dugoročno rješenje.

Da, ovo je slika Dubrovnika koji se guši u smeću / Izvor: HRT http://vijesti.hrt.hr/420817/akcija-ciscenja-smeca-na-dubrovackim-plazama

Šuica: Ekološka katastrofa prijeti Dubrovniku i hrvatskim otocima

Dobro je što smo napokon napravili bar mali pritisak i javno govorimo o ovom problemu, no to svakako nije dovoljno. Tako je Dubravka Šuica, zastupnica u Europskom parlamentu zatražila od Europske komisije i Europske agencije za okoliš hitnu reakciju zbog ogromne količine otpada pristigle iz Albanije.  Iako je već više puta zatražila od Europske komisije mjere zbog ekološke katastrofe koja prijeti Jadranu, količina otpada koju je južni vjetar nanio na dubrovačku obalu ovog vikenda motivirala je zastupnicu Šuicu da još jednom upozori Komisiju te Europsku agenciju za okoliš i zatraži hitnu reakciju. „Obzirom da su postojeće regulative nedovoljne za regulaciju morskog otpada, a zatvorenom moru poput Jadranskog prijeti ekološka katastrofa, apeliram na Komisiju na hitno poduzimanje mjera za spas dubrovačke obale ali i ostatka Jadrana.“ naglasila je u svom pitanju voditeljica hrvatske EPP delegacije Dubravka Šuica.

Sigurno kako slike smeća u Dubrovniku ili našim otocima nisu dobre, a turiste ne zanima tko i zašto, nego im ostaje ta ružna slika u glavama. Također, ovaj problem nije od jučer, no do danas ga nismo uspjeli riješiti ili se bar odgovorno i strateški se baviti istim. Ako već ne možemo riješiti problem na izvoru, možda možemo intervenirati na moru prije nego smeće dođe do Dubrovnika. Možemo li postaviti neke plutajuće brane ili brodove koji skupljaju smeće prije nego dođe do obale ili možda neko treće rješenje?

Rješenje plutajuće platforme koje skupljaju smeće

Možda je jedno od rješenja na koje je došao prije tri godine Boyan Slat, tada 19-godišnjak i oduševio sve idejom o plutajućoj platformi koja čisti ocean od smeća. Naime, radi se o projektu Marine Litter Extraction kao radikalnom rješenju za čišćenje mora od smeća.  Sustav se sastoji od plutajućih barijera umjesto mreža, kojim bi se zahvaćao otpad, no dovoljno su neškodljive za planktone i ostali morski život. Mogu se pokriti velike površine, a platforme su sasvim samoodržive, uz pomoć energije sunca, valova i morskih struja. Prema izračunima, sustav je profitabilan pa ne bi bilo neobično ako bismo uskoro nešto poput ovog vidjeli na površini oceana. Cijeli projekt se razvija već tri godine, a trenutno je u testnoj fazi u Sjevernom moru.

Možemo li to biti rješenje? Ne znam, no svakako možemo otvoriti dijalog s osnivačem projekta Marine Litter Extraction i vidjeti koje su nam mogućnosti. Naravno ako želimo, jer mnogo organizacija u Svijetu se bavi ovim problemom, samo moramo otvoriti oči i početi se baviti rješavanjem istog. Mora nam biti stalo, dok ne bude prekasno. Rješenje sigurno postoji, no sa svim izazovima se trebamo baviti sa stručne strane i otvorenim dijalogom, a to podrazumijeva strateško planiranje i razvoj koji toliko nedostaje u Hrvatskoj.

Otoci smeća u oceanima       

Ove godine je polugodišnja ekspedicija koju je vodio Charles Moore u Tihom oceanu otkrila stravične posljedice zagađenja oceana. Otkrili su ‘otok’ smeća, koji se sastoji uglavnom od nerazgradive sitne plastike, koji je veći od površine Teksasa, a proteže se u širinu i dubinu. Odvojite malo vremena i probajte istražiti na internetu kako bi shvatili o kojim veličini problema. Otoci smeća plivaju po oceanima i da to je realnost, a ne plod nečije mašte, nažalost.

Jadran se guši u plastici ili je to samo iluzija? 

Problem smeća u morima i na plažama nije problem tamo nekih dalekih i drugih svjetskih destinacija, nego je prisutan i na Jadranu, u našem dvorištu.

Ako mislite kako to nije naš problem, jako se varate. Najljepše more na svijetu, kako se znamo često hvaliti, također ima svoje „otoke“ smeća. U suradnji Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce i Instituta za oceanografiju i ribarstvo, snimljen je trominutni video koji pokazuje koliko problema svake zime i proljeća imaju ljudi na otocima i plažama na Jadranu. Naše prekrasno more, imamo samo jedno, a jedna je i planeta Zemlja. “Morski otpad je ogroman problem, kako ekonomski tako i zdravstveni, ekološki, estetski i turistički. Plastika nažalost nikad ne nestaje, ona se samo raspada u sve manje komade, ulazi u sve pore okoliša. Na kraju ako ovako nastavimo, dogodit će nam se kako ćemo iz mora jesti plastiku koju bacamo”  istaknuo je Mosor Prvan, biolog Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce.

Odvojite par minuta svojeg vremena i pogledajte samo “kap u moru” problema sa smećem na Jadranu. Ovo je nažalost realnost, a ne neka luda hipoteza niti teorija zavjere.

Najezda plastike ubrzano pretvara naša mora u najveće odlagalište otpada na svijetu, ugrožava morske životinje i dospijeva u hranidbeni lanac nakon što se plastika u moru usitni i pretvori u mikroplastiku. Mikroplastiku koju i konzumiramo jer se nalazi u ribama, a da toga nismo niti svjesni. U Sredozemnom moru plastični ostaci pronađeni su u malim ribama, morskim pticama, morskim kornjačama i kitovima. Znanstvenici procjenjuju da Mediteranom već sada pluta 1455 tona plastike, s prosječnom gustoćom od jednog komada na 4 kvadratna metra, čime se Sredozemlje svrstava među najugroženija morska područja.

Ove godine su aktivisti Greenpeace Hrvatske u moru ispred poznate plaže Saplunara na Mljetu poručili da se u Mediteranu već sad nalazi 1455 tona plastike, čime se Sredozemlje svrstava među najugroženija morska područja „Čišćenja plaža su nužna, ali sama po sebi nisu rješenje. Usitnjene komadiće plastike gotovo je nemoguće ukloniti. Žalosti da zbog nekoliko sekundi jednokratne upotrebe plastike trajno zagađujemo more koje toliko volimo i životinje koje u njemu žive. Otoci su najljepši dio naše obale, a svake godine na njih doplutaju tone plastike. Vrijeme je da shvatimo da se problem treba rješavati od uzroka, odnosno da hitno moramo mijenjati navike i odvikavati se od plastike za jednokratnu upotrebu. Primjerice, najlonske vrećice, slamke, boce i plastični pribor za jelo vrlo je jednostavno zamijeniti ekološki prihvatljivim alternativama.”  rekla je Mihaela Bogeljić iz Greenpeaca Hrvatska.

Posebno su, kažu, pogođeni južnodalmatinski otoci na kojima se stanovnici, volonteri i posjetitelji kroz cijelu godinu bore s plastikom, a izuzetak nije ni područje Nacionalnog Parka Mljet. „Na Mljet, Vis, Lastovo, Šoltu i druge prekrasne otoke koji su položeni paralelno s obalom, odnosno sa smjerom glavne morske struje i sa smjerom puhanja juga, nasukava se golema količina otpada. Veliku većinu toga čini plastika, koja se s vremenom fragmentira i kao mikroplastika ostaje u moru stotinama godina.“ naglasio je Hrvoje Čižmek, predsjednik Društva za istraživanje mora – 20000 milja, udruge znanstvenika koji su u partnerstvu s Greenpeaceom dokumentirali podmorje oko NP Mljet.

Situacija na prvi pogled u Hrvatskoj nije bajna, nažalost još nismo razvili svijest o problemu onečišćenja naših prirodnih resursa, što možemo biti svjedoci kada samo pogledamo komunalnu opremu na plažama. Također, ako se prošećete plažama, stijenama i drugim obalnim krajolikom često možemo vidjeti razne ostatke koji nemarni gosti ostave na plažama. Pitanje je sljedeće: Ako nam je stalo do održivog razvoja, onda moramo uložiti dodatne resurse i financijska sredstva za svakodnevno čišćenje plaža, komunalnu opremu kao i u edukaciju naših gostiju. Prvo moramo poštivati sebe i naš okoliš, kako bi i gosti poštivali nas tj. naš okoliš.

Samo jedan koš za smeće nije rješenje problema. Hrvatski turistički djelatnici kao i turističke destinacije prvo moraju proraditi na svojoj svijesti te se tek onda okrenuti prevenciji i edukaciji gostiju. Jedino rješenje je strateški razvoj, odgovorni i održivi turizam. Ovo je naša odgovornost, otvorite oči i djelujte dok nije kasno.

Hrvatska je poznata po čistom moru i predivnoj prirodi, rješenja postoje, a hoće li tako ostati u budućnosti ovisi samo o nama – ljudima.

Povezana vijest:

PROJEKT „PLAVA VREĆA“ S OTOKA KRKA KAO ODLIČAN PRIMJER OČUVANJA ČISTOĆE MORA 

GREENPEACE PROZVAO VODEĆE TURISTIČKE TVRTKE DA POVEDU TRANZICIJU HRVATSKE PREMA OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE

VJERAN PIRŠIĆ, EKO KVARNER: BUDUĆNOST HRVATSKOG TURIZMA LEŽI U ODRŽIVOM TURIZMU GDJE BI SE PRVENSTVENO POŠTIVALI PRIRODNI RESURSI, ALI I PRIRODNE MOGUĆNOSTI ODREĐENE SREDINE

Vijesti: