Golf – Razvojna opcija za hrvatski turizam

doc.dr.sc. Ivan Herak

Strategija razvoja hrvatskog turizma za razdoblje 2014-2020.g. ,koju je prihvatio i Sabor Republike Hrvatske ,detektirala je našu izvansmještajnu ponudu kao izrazito nekonkurentan segment ukupne turističke ponude, dok je istovremeno golf prepoznala kao proizvod s izraženom perspektivom razvoja.

Pored navedenog i u samoj turističkoj javnosti već odavno egzistira konsenzus u smislu da kao potencijalno značajna golf destinacija, koja je, kad govorimo o razvijenosti golf ponude, miljama daleko primjerice i od jedne Bugarske, u procesu unaprjeđenja Hrvatske kao turističke destinacije trebamo obuhvatiti i investicije u golf infrastrukturu, koja je u vodećim svjetskim turističkim destinacijama, ali i u našem konkurentskom okruženju postala neizostavan element turističke ponude.

Premda je Institut za turizam Republike Hrvatske započeo s izradom Akcijskog plana razvoja golfa, mišljenja sam da je izrada spomenutog plana nepotrebna, obzirom da, kada su u pitanju mjere i aktivnosti koje je u kontekstu razvoja golfa potrebno poduzeti, dovoljno samo ponovno uspostaviti sustavno upravljanje razvojem tog izrazito važnog segmenta turističke ponude, institucionaliziranog još 1999.g. donošenjem Programa razvoja golfa kao elementa razvojne strategije hrvatskog turizma.

Spomenuti je Program razvoj golfa temeljio na dvjema bitnim premisama, prvoj,  izgradnji golf terena isključivo (uglavnom) uz već postojeće smještajne kapacitete, na koji način je već u startu diskvalificirana koncepcija razvoja golfa koja bi bila paravan za nekretninske projekte i potencijalnu devastaciju kvalitetnih prostora, te drugoj, da zemljišta na kojima će se graditi golf igrališta budu u vlasništvu države, što je trebalo pojednostaviti i ubrzati gradnju golf igrališta, kao i pripomoći evaziji dugotrajnih postupaka izvlaštenja zemljišta u privatnome vlasništvu.

Foto: www.pexels.com

Foto: www.pexels.com

Programom razvoja golfa je kroz institucionalizirano Povjerenstvo za golf, sastavljeno od predstavnika svih relevantnih ministarstava najprije je uspostavljen horizontalan sustav koordinacije razvoja golfa,potom i vertikalan sustav upravljanja procesom, unutar kojeg se je autonomnost jedinica lokalne uprave i samouprave očitovala u odabiru i nominaciji potencijalnih golf lokaliteta, a u terminalnoj fazi procesa i kroz donošenje odgovarajućih prostornih planova.

Tako zamišljen Program u potpunosti je krajem 90.-ih godina i zaživio, ponajprije tako da je tadašnja Matešina Vlada donijela odluku kojom je odobrila sredstva za financiranje izrade idejnih projekata i predinvesticijskih studija za 30-ak potencijalnih golf resorta. Svrha svega toga bila je da jedinice lokalne uprave i samouprave nakon dovršetka izrade spomenutih projekata i studija,one lokacije za koje se dokaže prostorno-planska,okolišna i ekonomska osnovanost,involviraju u svoje prostorne planove. Isto tako,bit spomenute procedure bila je da se potencijalnim ulagačima u golf resorte unaprijed pripreme lokacijske dozvole kao i predstudije isplativosti ulaganja, sve kako bi se iz istih na okvirnoj razini mogao iščitati partikularni ekonomski interes ulagača, dok je istovremeno država iz istih studija, ovisno o ekonomskoj projekciji svakog pojedinog projekta,trebala odrediti visinu koncesijske naknade za korištenje državnog zemljišta.

Program razvoja golfa, u razdoblju dok se je primjenjivao, polučio je konkretne rezultate i u praksi. Konkretno, temeljem spomenutog Programa na lokalitetu Crveni Vrh pokraj Savudrije (Resort Kempinski) izgrađeno je jedino relevantno golf igralište na jadranskoj obali, dok je na lokaciji Marlera (Općina Ližnjan), temeljem Ugovora o konzorciju Instituta predviđenog Programom razvoja golfa, u potpunosti dovršen postupak ishodovanja svih potrebnih dozvola i suglasnosti.

Umjesto da nastavi s provedbom Programa,jedna od prethodnih Vlada je čak donijela (nakon nekog vremena i povukla) Zakon o golfu, koji je u sadržajnom i u svakom drugom smislu predstavljao regresiju u odnosu na Program razvoja golfa. Što više, forsirajući razvoj golfa kroz koncept apartmanizacije, Zakon je doprinio jačanju antigolf histerije javnosti, napose raznih nevladinih udruga. Planirane realizacije golfskih igrališta još uvijek uglavnom potiču sumnju i prijepore da se golf kao veliki konzument prostora zlorabi za otvaranje novih građevinskih područja, napose onih u obalnom području mora i zaštićenih dijelova prirode.

Foto: www.pexels.com

Foto: www.pexels.com

Ipak, nema nikakve dvojbe, pokazuju to i iskustva konkurentskih turističkih destinacija, da bi se razvojem golf turizma u Hrvatskoj ponajprije inicirao novi investicijski ciklus, potakao rast javnih prihoda kao i prihoda subjekata turističke ponude s osnove ostvarene potrošnje golf turista. Isto tako realiziralo bi se izravno i neizravno zapošljavanje domicilnog stanovništva, potaknuo opći gospodarski rast kao i porast životnog standarda domicilnog stanovništva. Uza sve navedeno postigla bi se i diversifikacija hrvatskog turističkog proizvoda, produžila turistička sezona, što bi doprinijelo povećanju ukupne turističke potrošnje. Isto tako, na taj bi se način realizirao i proizvod s dodanom vrijednošću, podigla kvaliteta ukupnog turističkog portfelja, osnažio imidž Hrvatske kao turističke destinacije, te se u značajnoj mjeri zahvatio segment potražnje više platežne moći. Uključivanjem golfa u turističku ponudu Hrvatske nesporno bi se povećao i volumen turističke ekonomije, a došlo bi i do podmlađivanja hrvatskih turističkih destinacija.

U ovom trenutku, Program razvoja golfa i 20-ak idejnih projekata i predstudija isplativosti ulaganja (sa 70%-nom dovršenošću)jedini su relevantni materijali s kojima , kada je golf u pitanju, raspolaže Vlada.

Stoga se kao jedino razumno rješenje nameće nastavak provedbe spomenutog Programa, na koji bi način Vlada (Ministarstvo turizma) ponovno sustavno počela upravljati tim značajnim segmentom izvansmještajne turističke ponude. Sve to tim više i lakše, imamo li na umu da nam za razliku od ranijih godina u tu svrhu na raspolaganju stoje i pristupni fondovi Europske unije.

doc.dr.sc. Ivan Herak, ministar turizma 1999.-2000.g

Vijesti: