Hoćemo od sljedeće godine napokon uvesti slovenski model za uvoz stranih radnika?

Poduzetnici u turizmu već godinama ističu kako je proces dobivanja radnih dozvola za strance prespor, kako ima previše administracije te kako ne prati zahtjeve i situaciju na terenu. Iako...

Poduzetnici u turizmu već godinama ističu kako je proces dobivanja radnih dozvola za strance prespor, kako ima previše administracije te kako ne prati zahtjeve i situaciju na terenu.

Iako je ove godine podignuta kvota na čak 15.600 dozvola za rad stranaca u ugostiteljstvu i turizmu i dalje postoji veliki problemi na terenu te se sve više ističe kako nam je potreban novi model izdavanja dozvola za rad stranaca. Prošle godine je u praski od predaje dokumentacije pri Ministarstvu unutarnjih poslova do ishođenja dozvole, prošlo najmanje 20-ak dana, a u nekim slučajevima i do 3 i pol mjeseca. Naravno, taj je vremenski period predug ako je sezona već počela, a vama trebaju radnici sada.

Slovenski model kao rješenje problema?

Unutar struke već duže vrijeme se zagovara tzv. Slovenski model, a kojeg već godinama podržavaju i ističu iz Hrvatske udruga poslodavaca ( HUP ), a kojim se predlaže promjena pravnog okvira kojim se propisuju način i izračun kvota za državljane trećih zemalja.

Kako ističu iz HUP-a Zakon o strancima od poduzetnika zahtijeva da krajem tekuće godine planiraju sve svoje aktivnosti tako da znaju koliko će im trebati radnika pojedinih zanimanja da bi izvršili preuzete obveze, što ne prati ubrzane promjene globalnog tržišta i koji je pretjerano formalan, nefleksibilan i u suprotnosti s dinamičnim tržištem radne snage. “Jasno je da u današnjem svijetu brzih promjena nije moguće tako precizno planirati pa nam se dogodilo prošle godine da smo u jeku turističke sezone morali donositi izmjene Odluke o godišnjoj kvoti za zapošljavanje stranaca, budući je bilo evidentno kako izuzetno dobru turističku sezonu dovodimo u pitanje zbog toga što nećemo moći osigurati dovoljan broj radnika. Smatramo kako je jedna od važnijih zadaća nadležnih tijela RH, omogućiti poduzetnicima brzu i efikasnu dostupnost osposobljene i stručne radne snage, a Odluka o godišnjoj kvoti za zapošljavanje stranaca već dulje vrijeme to ne omogućava na adekvatan način” ističe Admira Ribičić, dipl. iur., direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove iz HUP-a.

Admira Ribičić, dipl. iur., direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove HUP-a / Foto: HUP

Tako je konkretno u Sloveniji sve maksimalno pojednostavljeno, te poslodavac prvo traži radnike preko zavoda za zapošljavanje, a ukoliko ih ne nađe, može u neograničenom broju dovesti radnike iz inozemstva. Dakle, bez ikakvih kvota i u bilo kojem vremenu prema potrebi poslodavaca tj. tržišta.

“Kao model uređenja predmetnog pitanja predložili smo rješenje po uzoru na Sloveniju, gdje se zapošljavanje stranaca omogućava po potrebi. Naime, prema slovenskom modelu, poslodavac koji ima potrebu za radnikom određenog zanimanja javlja se slovenskom zavodu za zapošljavanje, koji potom u roku od pet dana provjerava dostupnost radnika traženih kvalifikacija i o tome obavještava poslodavca. Ako zavod za zapošljavanje u navedenom roku ne uspije na slovenskom tržištu radne snage pronaći radnika odgovarajućih kvalifikacija, poslodavcu se za istog radnika odobrava dozvola za boravak i rad stranog radnika na određeni rok. Istovremeno, kao kontrolni mehanizam i u svrhu zaštite domaćeg tržišta rada, slovenski Zavod za zapošljavanje ima mogućnost prepoznati koja zanimanja su tražena te usmjeriti svoje resurse u mjere osposobljavanja, odnosno prekvalifikacije državljana Slovenije za tražena zanimanja, a što bi istekom odobrene dozvole za boravak i rad stranca moglo rezultirati zaposlenjem kvalificiranog slovenskog državljana. Isto tako, slovensko ministarstvo nadležno za rad vodi listu deficitarnih zanimanja koja se mogu uvoziti po ubrzanom postupku, budući nezaposlenih osoba traženih kvalifikacija nema na slovenskom tržištu rada” naglašava Ribičić te dodaje kako u ovom trenutku pozdravljaju konačno prepoznavanje njihove inicijative od strane resornih ministarstva, gdje zajedno s kolegama iz sindikata i komora zajednički rade na definiranju normativnog rješenja kojim bi se ubrzao i pojednostavnio postupak ishođenja radnih dozvola za strance.

Prvi pomaci konstruktivnog dijaloga već su vidljivi

MUP je upravo nedavno uveo mogućnost elektroničkog podnošenja zahtjeva za izdavanje radne dozvole. Upravo s ciljem rasterećenja poslodavaca, ali i smanjenja gužvi u prostorijama policijskih uprava odnosno postaja, od 15. travnja 2019. godine je u mogućnosti podnijeti zahtjeve za dozvole za boravak i rad iz kvote i elektroničkom poštom na posebno formirane mail adrese svih policijskih uprava te pojedinih policijskih postaja.

No Ribičić naglašava kako nijedno od ovih rješenja kojima se sada želi olakšati dostupnu kvalificiranu radnu snagu poslodavcima, neće riješiti ključni problem tržišta rada, a to je strukturna nezaposlenost.

Tu, prije svega mislimo na obrazovanje koje prati potrebe tržišta, koje uvažava potrebe poduzetnika i koje obrazuje mlade ljude upravo za ona zanimanja koja su tražena. U tom kontekstu pozdravljamo sve korake koji idu u smjeru reforme obrazovanja, koja je jedini pravi lijek za ovaj, u zadnje vrijeme izrazito aktualni problem s kojim se suočavaju gotovo sve zemlje Europe, ali i svijeta. Isto tako nalazimo izrazito bitnim poduzeti sve mjere kako bi se povećala, prije svega, zapošljivost nezaposlenih osoba u RH podizanjem razine njihovih vještina i kompetencija, kako bi se uključili, odnosno, vratili na tržište rada. U tom kontekstu, pozdravljamo aktivnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji intenzivirao je svoje aktivnosti vezano uz prekvalifikacije i dokvalifikacije onih osoba koje su u evidenciji nezaposlenih. I za kraj, svakako moramo raditi na popularizaciji cjeloživotnog obrazovanja, budući smo po obuhvatu onih koji se obrazuju tijekom radnog vijeka, na dnu ljestvice europskih zemalja” ističe Admira Ribičić, dipl. iur., Direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove iz HUP-a.

Foto: Pexels.com

Nedostatak radnika je postao ključni problem turizma, ali i cijelog gospodarstva, a dodatno će se pogoršati kada Austrija ukine radne dozvole za hrvatske radnike, što je u planu od 01.srpnja iduće godine. Za usporedbu, plaće za kuhare, konobare i drugo turističko osoblje su kod nas 30% niže nego u Sloveniji, a čak praktički 100% niže nego u Austriji. 

Za ovu turističku sezonu hrvatskom će turizmu prema procjenama nedostajati će najmanje oko 15 tisuća kvalificiranih djelatnika, a neke projekcije govore i o brojci od 20.000 radnika. S druge strane ove godine je povećana kvota za uvoz radne snage u turizmu, te je odobreno 15.600 dozvola za uvoz strane radne snage, od čega 12.000 pomoćnih radnika 7000 stalnih i 5000 sezonskih, 1300 kuhara/ica i 1400 konobara/ica.

Iako se cijela rasprava vodi oko uvoza strane radne snage, a ne i korijenu problema kao i konačnom rješenju, radne kvote za turizam nisu trajno rješenje, već samo kratkotrajno gašenje požara.

Naravno kako u ovom slučaju, sustav mora biti efikasniji i kako bi uvođenje tzv. Slovenskog modela znatno pojednostavilo i ubrzalo proces zapošljavanja strane radne snage. No, uvođenje istog ili nekog drugog modela je trebalo uvesti već od ove godine, jer se prošle godine u startu vidjelo na terenu kako stvari ne funkcioniraju. Pitanje je zašto se opet čeka i odugovlači?

Prespori smo i padamo na osnovnim tržišnim utakmicama, te je logično kako time ne možemo biti konkurentni te kako gospodarstvo iz godine u godinu pada. Danas se svi bore na globalnoj tržišnoj utakmici, a uspijevaju oni koji su proaktivni, brzo reagiraju na sve tržišne promijene, koji su kreativni i inovativni, te oni koji se žele i bave tržišnim razvojem.

Dakle, kao zaključak ove priče nažalost poduzetnici su opet izgubili još jednu godinu te se nadam kako će se ove godine dogoditi toliko potrebne promijene da se stvari koliko toliko poslože za sljedeću turističku sezonu. Svakako treba pozdraviti konstruktivan dijalog s resornim ministarstvom i drugim službama, no ne mogu se oteti dojmu kako smo spori i inertni te ne pratimo sve tržišne promijene. Jedno je Zakon na papiru, a drugo u praski.

No, nakon svega i dalje ostaje odgovor na ključno pitanje: Kako zaustaviti iseljavanje mladih iz Hrvatske i osigurati stabilnost zapošljavanja domaće radne snage?

POVEZNA VIJEST:

ZAHTJEVI ZA BORAVAK I RAD STRANACA OD SADA MOGUĆI SU I ELEKTRONIČKIM PUTEM

TURISTIČKI IMPULS: TURISTIČKE KOMPANIJE OČEKUJU PAD NETO DOBITI I SMANJENJE INVESTICIJSKOG POTENCIJALA

U GRČKOJ NA POTROŠENIH 100 EURA PO NOĆENJU U HOTELU ČAK 33,4 EURA IDE NA POREZE, A U HRVATSKOJ 28,2 EURA

Vijesti: