Hrvatska ima 19 registriranih zaštićenih proizvoda na razini EU, a još 10 ih je u postupku registracije

Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda obilježava se 14. travnja, na dan kada je naziv Krčki pršut registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Registracija naziva Krčki pršut,...

Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda obilježava se 14. travnja, na dan kada je naziv Krčki pršut registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Registracija naziva Krčki pršut, 14. travnja 2015. godine, bila je prva registracija zaštićene oznake iz EU sustava kvalitete koju je jedan od hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvario.

Danas Republika Hrvatska sa 19 registriranih naziva proizvoda, zajedno sa Belgijom i Slovačkom dijeli 11. mjesto po broju zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta registriranih u Europskoj uniji.

Trenutno je još osam proizvoda u postupku registracije oznake na razini Europske unije, a kako ističu iz Ministarstva poljoprivrede, očekuje se da će do kraja 2018. godine svih osam proizvoda koji su trenutno u postupku registracije koji vodi Europska komisija, biti registrirano kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije. “Hrvatska priča ide i dalje, te ćemo do kraja godine Europskoj komisiji uputiti nove zahtjeve za registracije oznaka na razini Europske unije za još deset proizvoda za koje je u tijeku nacionalni postupak zaštite naziva “ zaključuju iz Ministarstva poljoprivrede.

Hrvatski zaštićeni proizvodi čiji je naziv registriran na razini Europske unije:

ZAŠTIĆENA OZNAKA IZVORNOSTI:

  1. Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres
  2. Neretvanska mandarina
  3. Ogulinski kiseli kupus / Ogulinsko kiselo zelje
  4. Istarski pršut / Istrski pršut
  5. Krčko maslinovo ulje
  6. Korčulansko maslinovo ulje
  7. Paška janjetina
  8. Šoltansko maslinovo ulje
  9. Varaždinsko zelje
  10. Slavonski med

ZAŠTIĆENOM OZNAKOM ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA:

  1. Krčki pršut
  2. Baranjski kulen
  3. Lički krumpir
  4. Drniški pršut
  5. Dalmatinski pršut
  6. Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak
  7. Zagorski puran
  8. Slavonski kulen / Slavonski kulin
  9. Međimursko meso ‘z tiblice

Zaštićeni nazivi proizvoda, u postupku registracije oznake na razini Europske unije:

  1. Istra – ZOI
  2. Paška sol – ZOI
  3. Lička janjetina  – ZOZP
  4. Zagorski mlinci – ZOZP
  5. Bjelovarski kvargl – ZOZP
  6. Rudarska greblica – ZOZP
  7. Varaždinski klipič – ZOZP
  8. Paški sir – ZOI

Jesmo li ponosni?

Upravo ti proizvodi moraju biti naš ponos te ih moramo brendirati i nuditi našim gostima. Svaki gost koji dođe u neku turističku destinaciju mora biti upoznat s cijelom pričom te okusiti, probati i doživjeti naše autentične priče, a tako i proizvode. Pogotovo kada pričamo o zaštićenim proizvodima po kojima smo jedinstveni i drugačiji. Ako ne poštujemo sami sebe, neće nas niti poštivati drugi. Također, sama esencija turizma je autentičnost te zato i ljudi putuju kako bi upoznali i doživjeli nove načine i kulture življenja.

No, glasno se pitam, je li na terenu to tako?  Jesmo li ponosni na naše zaštićene proizvode?

Zašto Zadar nije ponosan na svoj autentičan Maraschino?

Foto: Maraska

Maraschino je originalan zadarski liker koji se proizvodi po tradicionalnoj recepturi još od 16. stoljeća. Svojstva ovoga slatkog likera su kristalna prozirnost, karakterističan okus i aromatičan miris. Maraschino je liker koji ima i višestruku primjenu, te se koristi da bi svojim okusom, aromom i mirisom oplemenio sladolede, voćne salate, kolače te razna jela što mu daje višenamjensku primjenu i mogućnost kreativnosti u interpretaciji.

To mora da je najljepši zalazak sunca na svijetu!” izjavio je Alfred Hitchcock ispijajući Maraschino na zadarskoj rivi. Također, u Maraschinu uživali su i Casanova, Napoleon, a pili su ga i na legendarnom Titaniku. Da, Titaniku.

Trenutno se nalazim u Zadru gdje sam održao predavanja o važnosti pričanja priča u turizmu, a pitam se ima li bolje priče nego o jedinstvenom i autentičnom zadarskom Maraschinu?  No, upravo ta naša odlična turistička priča i ponos, nažalost nije simbol Zadra. Nigdje u Zadru nisam vidio natpis ili plakat, a niti mi ga je nitko od domaćina ponudio, niti ispričao tu priču, pošto sam ipak trenutno turist i „stranac“ u Zadru. Maraschino bi trebao biti ponos i dika Zadra, to je kao da dođete u Slavoniju, a ne probate čobanac, fiš, kulen ili rakiju.

Također, niti ga u svim kafićima nema, a upravo bi trebalo biti suprotno. Svaki kafić, restoran, hotel, domaćin u obiteljskom smještaju bi trebao imati Maraschino i znati ispričati priču o istom. Svaki gost u Zadru morao bi probati, ali i čuti priču o Maraschinu, te kući odnijeti barem jednu bocu kao suvenir.  Do sada nitko mi nije ispričao priču o Maraschinu, niti ponudio, a da nisam prije upoznat o Maraschinu ne bi ni znao da postoji. Ne znam točno koliko ga je teško naći u kafićima, no nakon par neuspjeha, ipak sam ga uspio naći u jednom kafiću Maraschino u Starom gradu. I da, stvarno je jedinstven i poseban okus, okus koji mogu doživjeti samo u Zadru.

Sve imamo, a opet i dalje ne prodajemo sami sebe, našu kulturu i način življenja. Opet želimo biti kopije i ući u masu jednolike globalne turističke industrije, a nismo svjesni kako je naša nevjerojatna raznolikost i autentičnost upravo i naša najveća turistička prednost.  Imamo kravatu, penkalu, padobran, Maraschino… a opet nitko o tome ništa ne zna. Kada pogledam novi promotivni štand HTZ-a koji je jednolik i klasičan i koji nema nikakve veze s promocijom turističke destinacije, pitam se tko je tu lud?

Priča može biti živa samo ako smo ponosni na istu i ako je sami pričamo. Budimo to što jesmo – Dalmatinci, Slavonci, Istrijani, Međimurci, Zagorci…Hrvati. To mora biti naš glavni turistički proizvod.

Povezana vijest:

GDJE JE NESTAO HRVATSKI PONOS?

Vijesti: