Hrvatska ima ono što drugi nemaju – obiteljski smještaj

Zaključci 4. Nacionalnog Foruma obiteljskog smještaja održanog 2. i 3. veljače u Zagrebu u organizaciji HGK Zajednice obiteljskog turizma

Kada se prvog snježnog vikenda ove godine, u Zagrebu na konferenciji pojavi 1000 ljudi iz cijele Hrvatske unatoč jedva prohodnim cestama, onda je to potvrda da su itekako željni novih znanja i potrebe za umrežavanjem jer su svjesni da jedino tako mogu biti uspješniji u onome što rade.

Četvrti nacionalni Forum obiteljskog smještaja (FOS), održan 2 i 3. veljače u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma osim zbog odlične posjećenosti i dobre organizacije, ostati će zapamćen i po novostima koje su se ondje mogle čuti, a koje bi trebale dodatno ojačati najveću granu turističkog tržišta u zemlji. Veliki odaziv dojmio je i ministra turizma Garija Cappellija koji je na pozornici izjavio kako Hrvatska ima ono što drugi nemaju, a to je obiteljski smještaj!

Okupljenima je to bio trenutak ohrabrenja da je država svjesna važnosti malih privatnih iznajmljivača i da im želi pomoći u podizanju kvalitete ove usluge koja sa 92.000 registriranih objekata čini više od polovice domaćeg tržišta. Cappelli je poručio da napokon ove godine možemo očekivati rekategorizaciju i povoljne HBORove kredite za tu vrstu smještaja s kamatnim stopama do 3 posto čemu će prethoditi usvajanje promjena u zakonu u ugostiteljskoj djelatnosti. Objasnio je kako to ne znači da će se netko zbog rekategorizacije morati s time prestati baviti zbog visokih troškova ulaganja  već da će mu država olakšati investiranje obzirom da je kvaliteta ovog smještaja jednako važna kao i u kampovima i hotelima.

Gost će danas radije više platiti za doživljaj  u kolibi na 1000 metara visine, gdje će mu domaćin pripremiti organski krumpir ispod peke, nego za gala večeru od 5 sljedova u  hotelu ili restoranu

Na Forum je iz Bruxellesa sletio i prvi čovjek Europskog udruženja obiteljskog smještaja Carlos Villaro Lassen potkrijepivši brojkama potražnju za smještajem u domaćinstvima i rast veći od očekivanja. Tome su svakako pridonijele brojne online platforme koje su na ponudi smještaja izgradile svoje biznise, ali i sve bolja kvalitete ponude i potreba za  doživljajem lokalnih sredina i ljudi.  Da se trendovi rapidno mijenjaju u korist malih domaćinskih kapaciteta potvrdio je rekavši kako je u Europi registrirano 11 milijuna kreveta u hotelima, a čak 20 milijuna u “short-term rental” objektima. Dok ga neki europski gradovi poput Berlina, Pariza i Portugala pokušavaju suzbiti, a neki ga čak i negiraju poput Venecije, Hrvatsku je naveo kao državu koja je to uspjela adekvatno regulirati. Lassen je osobno čestitao Cappelliju na našem modelu paušalnog oporezivanja pružatelja usluga u domaćinstvima i više od 540.000 registriranih ležajeva  naglasivši kako nas u Europi navode kao primjer kod kreiranja zakonodavnih okvira.

Da smo uspjeli stvoriti i prepoznatljivost, uvjerljivo smo potvrdili na prošlogodišnjoj dodjeli nagrada za najbolje europske kuće za odmor gdje je Hrvatska odnijela pobjedu u 4 od 8 kategorija. Dobitnicima (Vila Vista Zamask u Istri u kategoriji najoriginalnija kuća, Vila Sreser s Pelješca za najbolju kuću na obali, Vila Falcon Rook iz Konavala za najbolju obiteljsku kuću te Vila Vadediji kraj Žminja za najbolju wellness kuću) je Lassen na Forumu svečano uručio zaslužena priznanja.

Foto: HGK

Ujedno su dodjeljene nagrade “Turistički cvijet-kvaliteta za Hrvatsku 2017.” u 11 kategorija, a titulu najsmještaja godine dobio je Linden Tree resort & ranch iz Velike Plane. Ovo intimno i luksuzno utočište ugniježđeno na 50 hektara planine Velebit pobjedilo je i u kategoriji za najbolji eko-smještaj. Najboljim smještajem za obitelj proglašeni su Sunčani apartmani u Zagrebu, najbolji smještaj za aktivni odmor je Villa Falcon Rook iz Konavla, za najbolji smještaj za boravak s ljubimcima izabrana je vikendica Bobica iz Pokupskog, najbolji smještaj bez barijera je pansion Mamica iz Pušćine, a najoriginalniji smještaj Bear’s Log iz Rakovice. Nagrada za najbolji smještaj u seoskom turizmu otišla je u ruke B&B Tinka iz Momjana, za najbolji smještaj u prirodi odabran je B&B Casa Rustica iz Vodnjana, najboljim smještajem na obali proglašena je Villa Evelyn iz Fažane, a kao najbolji smještaj u gradu odbran je apartman Emerald iz Zagreba.

Prvog dana održan je panel o mogućem utjecaju nedavno odgođenog poreza na nekretnine na obiteljski turizam gdje smo čuli kako Hrvatska nije ni izbliza spremna na njegovo uvođenje jer kako je rekao Željko Uhlir, državni tajnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, imamo samo 3,5% usklađenih podataka između zemljišnih knjiga i katastara, a fali nam i registar nekretnina. Pomoćnica ravnateljice Porezne uprave Marijana Vuraić Kudeljan je potvrdila kako ovaj porez trenutno nije tema u Ministarstvu financija, a nadu da će tako i ostati, izrazio je Nedo Pinezić, jedna od najzaslužnijih osoba za razvoj obiteljskog smještaja u Hrvatskoj, rekavši kako je nedopustivo uvođenje novih nameta samo zato jer imamo preskupu i neučinkovitu javnu upravu.

No, da se streloviti razvoj kratkoročnog najma ipak ne smije prepustiti sam sebi, pokazao je Luka Benko iz Turističke zajednice grada Zagreba na primjeru glavnog grada. U posljednjih 10 godina privatni je smještaj ondje narastao za nevjerojatnih 3181 posto! Ne tako davne 2007. u gradu je bilo samo 57 iznajmljivača, a danas ih je 2954 s ukupno 7121 kreveta. Takav rast nosi sa sobom i drugu stranu medalje. Na 100 otvorenih objekata, 25 ih se zatvori što govori da ova djelatnost ipak nije za one koji misle kako je dovoljno malo osvježit boju na zidovima i promjenit posteljinu i ručnike i gosti će nahrlit u velikom broju. Za opstanak na sve konkurentnijem tržištu potrebno je razumjeti pravila nove digitalne revolucije, tržišna kretanja, financije, komunikacijske vještine, govorit  strane jezike i uz sve to biti originalan i izvrstan u ponudi jer gosti traže maksimum za svoj novac.

Što u financijskom smislu znači kratkoročno iznajmljivanje kreveta čuli smo od savjetnice za obiteljski smještaj Anamarije Cicarelli koja je na primjeru  pokazala prosječnu godišnju visinu osnovnih troškova dvokrevetnog apartmana (koja uključuje PDV na proviziju, cijenu oglašavanja na portalima, ulaganje u nekretninu, režijske troškove, čišćenje, pranje posteljine, doček gostiju te paušalni porez i boravišnu pristojbu) u iznosu od 17.000 kn. Tek kada sve to uzmemo u obzir, možemo kreirati cijenu svog kreveta i vidjeti je li ona ostvariva obzirom na konkurenciju i atraktivnost destinacije. Vidjeli smo da je Hrvatska s prosječnom cijenom od 45 eura jeftinija od Crne Gore i Slovenije što nam nikako nije u interesu jer itekako imamo što za ponuditi i prema ocjenama gostiju i posljednjem istraživanju Booking.com-a smo najbolji domaćini u Europi. Cijenu jačamo dodatnom ponudom i povezivanjem u klastere kroz sustav brendiranja  što je jedini način za izbjegavanje imidža jeftine destinacije i održivi turizam.

Jedno od zanimljivijih predavanja bilo je od Vanje Šebeka s Visokog učilišta  Algebra o životnim ciklusima naših korisnika i njihovom ponašanju na internetu. Ovaj certificirani Google trener je objasnio kako korisnik prije nego postane naš gost prolazi kroz 4 ključne faze prije odabira destinacije, a što mi bolje razumijemo njegove navike, prije ćemo ga uhvatiti u svoju mrežu, tj. prodati mu svoj krevet. Taj proces može trajati od par sati do godinu dana, a kada gost napokon stigne, u 85% slučajeva tek na licu mjesta odlučuje o aktivnostima na destinaciji. Do tada mi već moramo imati dovoljno informacija kako bi mu  ponudili inovativan sadržaj u skladu s njegovim željama. “Učite od svojih gostiju jer oni su vaše ogledalo”, poručio je Šebek.

RRIF-ova savjetnica Ljerka Markota je govorila o  poreznim obavezama pružatelja smještaja u domaćinstvima naglasivši kako svi moraju imati PDV identifikacijski broj i plaćati PDV na proviziju stranim OTA platformama kao mali porezni obveznici jer nam je to obaveza od stupanja u EU. Čelnik Hrvatskog panela za klimatske promjene Vjeran Piršić je podsjetio kako je Hrvatska, kao i ostatak svijeta, izložena negativnim učincima klimatskih promjena, koje rezultiraju i znatnim ekonomskim gubitcima. Nepogode poput duljih suša, poplava ili požara paraliziraju turizam, no ta se tema često prekasno nametne tek kada se dogode katastrofe poput lanjskog požara u Dalmaciji.

Forum je najbolje zaključio međunarodni stručnjak UNDP-a za turizam Tim Clancy rekavši kako smo upravo mi naša najveća snaga  i da će gost danas radije više platiti za doživljaj  u kolibi na 1000 metara visine, gdje će mu domaćin pripremiti organski krumpir ispod peke, nego za gala večeru od 5 sljedova u  hotelu ili restoranu. Strast za putovanjima će prema procjenama UNWTO-a rasti i u narednom razdoblju, a mi smo ti koji ih moramo privući originalnim sadržajima i  gostoljubivošću kao promotori autohtonog životnog stila. Pritom moramo paziti da zbog turizma ne pojedemo sami sebe jer kao mala zemlja već sada imamo jednu od najvećih gustoća turističkog prometa u EU od čak 3 dolaska po stanovniku.

U protivnom bi nas mogao zadesiti  španjolski ili talijanski scenarij gdje njihove najposjećenije destinacije itekako trpe zbog posljedica masovnog turizma. Jedan od utemeljitelja koncepta održivog turizma Jost Krippendorf je to najbolje opisao još u osamdesetima – “Gdje sve veće mnoštvo traži odmor, sve je manje onih koji ga nalaze”.

Povezane vijesti:

Vijesti: