Hrvatska – Zemlja vina. Što su Dalmacija i Istra bez vinograda?

Foto: Pixabay.com

Prije stotinu godina glavni izvor života na mom rodnom otoku Hvaru i Dalmaciji bilo je vino.

Skoro svaka kuća imala je vlastiti vinski podrum KONOBU kao malu vinariju i skladište vina. Kvaliteta kako crvenih, tako i bijelih sorti grožđa bila je vrhunska. Plavac Mali, Teran, Crljenak, Debit, Graševina, Pošip, Maraština, Bogdanuša, samo su neke od mnogih autohtonih hrvatskih sorti vina koje su uspjevale diljem zemlje.

Običaj je bio da ispred svake kuće na stolu bude pun bokal vina kao znak gostoprimstva i prijateljstva. Vino se konzumiralo na veliko u svim javnim događajima i zabavama. Grozd, loza, vinograd ili vino bili su utiskani u mnoge ambleme, priče, pjesme, kao nekakav znak prepoznatljivosti. Zahvaljujući osobama poput Miljenka Grgića, Hrvatska je odigrala značajnu ulogu u stvaranjuu svjetske vinske povijesti.

Vina Tomić, Jelsa, Hvar

Vino se spominje u stihovima hrvatske nacionalne himne “Lijepa naša domovino” koju je napisao Antun Mihanović. Nema nikakve sumnje da je Hrvatska vinska zemlja ili zemlja vina. U današnje vrijeme suočavamo se sa ozbiljnim utjecajem i ekspanzijom pivske kulture koja pomognuta jakim marketinškim aktivnostima sve više utječe na stvaranje novih trendova kojima je podložna psihologija mase. Okruženi smo pivskim reklamama u svim mogućim događanjima, pogotovo onim sportskim, pa je tako nezamislivo pratiti nogometnu utakmicu bez piva.

Naravno, ne radi se ovjdje o namjeri opstrukcije pivske kulture ili uživanja u ispijanju piva. Izbor je nužan i potreban, kao i neka vrsta konkurencije. Ali nameće se potreba postavlanja nekih pitanja: Zbog čega se tako brzo odričemo onog što jesmo, a postajemo ono što nismo? Zašto gubimo moć tradicionalne nacionalne povijesne priče? Hrvatska je turistička zemlja. Trebali bi investirati mnogo u stvaranje prepoznatljivosti u svim aspektima. Vinska prepoznatljivost je svakako jedan od ključnih aspekata na kojem bi trebalo mnogo raditi i koja ima veliki potencijal.

Postoji mnogo turista na svijetu koji bi voljeli doći u Hrvatsku i upoznati našu povijest, tradiciju, gastronomiju i poslušati naše jedinstvene priče. Vinska je priča jedna od onih beskonačnih, sa toliko mnogo dimenzija od kojih je najvažnija ona ljudska; ljudski dodir s prirodom. Napuštajući našu vinsku proizvodnju snažno utječemo na prirodu i izmjenu krajolika.

Što su Dalmacija i Istra bez vinograda? Naše UNESCO zaštićeno područje “Starogradsko polje” kojeg su utemeljili stari Grci prije 2400. godina imalo je primarnu ulogu vonograda.

Bez proizvodnje vina dovodimo ga u opasnost nestajanja i gubitka te primarne uloge; biti vinograd. Postoji mnogo argumenata koje nije moguće navesti u ovom malom članku, ali neka ovo bude nekakva početna točka ili inicijacija razgovora i razmišljanja o potrebi promjena na hrvatskoj vinskoj sceni.

Hrvatski nacionalni dres sa crvenim i bijelim kvadratima, naša šahovnica, postala je naš najbolji nacionalni brend. Neka naša crvena i bijela vina budu neka vrsta šahovnice i neka cijeli svijet spozna da je Hrvatska zemlja vina.

Autor: Miki Bratanić / Izvorno objavljeno na engleskom jeziku na portalu Croatia Week.

Povezana vijest:

OBIČAJI, TRADICIJA, BAŠTINA, PREPOZNATLJIVOST – UČIMO O NAMA

ZAKON O VINU U JAVNOJ RASPRAVI

NIKOLA BENVENUTI, VINISTRA: ISTARSKI VINARI ODAVNO SU PREPOZNALI SNAGU BRENDA, VAŽNOST ZAJEDNIŠTVA I UDRUŽIVANJA ZA POZICIONIRANJE NA VINSKOJ KARTI SVIJETA

SAŠA ŠPIRANEC: VINARI SE MORAJU ORGANIZIRATI U ČETIRI VELIKE UDRUGE: SLAVONIJU, DALMACIJU, ISTRU I KVARNER TE BREGOVITU HRVATSKU

Vijesti: