HUB: Nije logično da se od banaka, koje ne obavljaju registriranu turističku ili uslužnu djelatnost, očekuje da podliježu Zakonu o turističkim članarinama

Prve reakcije na prijedlog novog Zakona o turističkim članarinama dobili smo od Hrvatske udruge banaka ( HUB ), pošto bi banke prema prijedlogu novog Zakona o turističkim članarinama, trebale...

Prve reakcije na prijedlog novog Zakona o turističkim članarinama dobili smo od Hrvatske udruge banaka ( HUB ), pošto bi banke prema prijedlogu novog Zakona o turističkim članarinama, trebale postati obveznici plaćanja turističke članarine.

Novim prijedlogom smanjuje se broj stopa za obračun članarine s dosadašnjih 28 na 5 te se briše dio obveznika članarine: djelatnosti kao što je pomorski i obalni prijevoz robe, rad sportskih objekata, računalno programiranje, informacijske uslužne djelatnosti, prevoditeljske djelatnosti i usluge tumača, umjetničko stvaralaštvo, frizerski saloni i saloni za uljepšavanje.

Dok s druge strane, novim prijedlogom obveznici plaćanja članarine postaju banke i to u dijelu za prihode u bilanci iz skupine “prihod od provizija i naknada” “ Istraživanjem na terenu uočili smo da banke imaju izravnu korist od turističkog prometa, jer u srpnju i kolovozu bilježe drastičan rast prometa na bankomatima, a raste i promet kartičarima. S obzirom na to da im se prihod u tom segment poslovanja znatno povećava tijekom srca turističke godine, odlučeno je da se banke stavi na popis djelatnosti koje će plaćati turističku članarinu” istaknuo je ministar turizma Garri Cappelli te dodaje kako je cilj pravedniji model obuhvata obveznika kao i raspodjele sredstava uplaćenih od članarine.

HUB : Banke u Hrvatskoj već plaćaju namet na osnovu prihoda od mjenjačkih poslova ostvarenih u turističkom mjestu, a novim bi se zakonom namet plaćao i na osnovu ukupnih prihoda od naknada i provizija.

Kako ističu iz HUB-a do trenutka objave, nisu imali informacije o detaljima novog Prijedloga zakona o članarinama u turističkim zajednicama niti da se planira novo povećanje nameta za bankarsku industriju.“Načelno možemo reći da ne smatramo logičnim da se od banaka, koje ne obavljaju registriranu turističku ili uslužnu djelatnost, očekuje da podliježu tom nametu. Kroz duži period vremena raspravlja se o poreznom rasterećenju gospodarstva, a s ovim Zakonom se uvodi dodatan namet na jednu granu gospodarstva. Banke u Hrvatskoj već plaćaju namet na osnovu prihoda od mjenjačkih poslova ostvarenih u turističkom mjestu, a novim bi se zakonom namet plaćao i na osnovu ukupnih prihoda od naknada i provizija.Iz Zakona proizlazi jasna intencija zakonodavca da je obveznik članarine osoba koja trajno ili sezonski ostvaruje prihod pružanjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili obavljanjem s turizmom neposredno povezanih djelatnosti. Proširenjem osnovice na ukupni prihod od naknada i provizija banaka, neopravdano bi se opteretio banke za one djelatnosti koje nisu uopće vezane s obavljanjem usluga povezanih s turizmom (kao npr. naknade i provizije po kreditnim, garantnim i sličnim poslovima)” ističu iz Hrvatske udruge banaka koja okuplja 19 vodećih hrvatskih banaka, a koje čine više od 97 posto ukupne aktive svih hrvatskih banaka.

Dodaju i kako bi se time osnovica za banke drastično povećala, a samim time i ukupan iznos koji banke plaćaju na osnovu obavljanja svoje osnovne djelatnosti. Prema prvim izračunima HUB-a ukupni trošak turističke članarine povećao bi se 10 – 15 puta te shodno tome regulatorni trošak za bankarsku industriju bi bio bitno veći. Kao posljedica toga, bankarska industrija bi imala manje prostora za snižavanje kamatne marže i što povoljniju ponudu za svoje potrošače. “Općenito govoreći, dugoročno održiv pristup poticanju rasta cjelokupnog hrvatskog gospodarstva ponajprije bi trebao ići u smjeru stvaranja adekvatnih preduvjeta i okvira koji će omogućiti još kvalitetnije korištenje postojećih potencijala dobro kapitaliziranog, likvidnog i snažnog bankarskog sustava, odnosno financiranje što je moguće većeg broja kvalitetnih i isplativih projekata realnog sektora.Umjesto donošenja dodatnih mjera i nameta koje potencijalno mogu smanjiti ukupni kreditni potencijal financijskog sektora, stvaranje takvog poduzetničkog okvira i, posljedično, rast realne ekonomije pozitivno će djelovati i na rast prihoda koje na temelju toga ostvaruje država”  zaključuju iz Hrvatske udruge banaka.

UKLJUČITE SE U JAVNU RASPRAVU / / / Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma,  Zakon o turističkoj pristojbi i Zakon o članarinama u turističkim zajednicama na javnoj raspravi

Vijesti: