Istekao rok: U većini gradova i općina paušal ostaje na istoj razini kao i do sada

Foto: Pexels.com...

Jučer je istekao zadnji rok za određivanje visine paušalnog poreza po krevet.

Tako su su svi gradovi i općine donijeli odluke o visini paušala, barem koliko je poznato redakciji, te se nije dogodio slučaj da netko nije reagirao na vrijeme ( do 31.siječnja.2019 ) , što bi prema odredbama novog Zakona dovelo do toga da paušal automatski iznosi 750,00 kuna po krevetu.

U velikoj većini slučajeva, gradovi i općine nisu mijenjali dosadašnji iznos paušalnog iznosa po krevetu, dok su neke rijetke donijele odluke o blagom poskupljenju na 345 kuna. Od većih turističkih destinacija jedino je grad Dubrovnik znatno povećao paužalni porez, a koji je raspoređen u tri zone. Tako će u prvoj zoni paušalni pore iznositi, 750 kn, drugoj 525 kuna i 375 kuna u trećoj zoni.

U gradu Splitu je također bilo u planu povećanje paušala na 750 kuna i više zona, no na kraju je donesena odluka kako se paušal ove godine neće mijenjati, tako da paušal ostaje na istoj razini kao i do sada, a rasprava za visinu paušala u budućnosti prolongirana za rujan ove godine.

Osobno podržavam promjenu da se prema Novom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, Odluka o visini paušalnog poreza za iznajmljivače više ne donosi Ministarstvo turizma već predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave.Ipak lokalna zajednica najbolje poznaje svoje potrebe i stanje na terenu, kao i smjer u kojem se želi razvijati. Također, paušalni porez je prihod jedinice lokalne samouprave i to je jako važno. Jedino je ostalo sporno što se paušalni porez gleda kao porez na dohodak, a ne kao komunalni porez. Tako će se naplata istog gledati prema mjestu prebivališta iznajmljivača , a ne prema mjestu gdje je nekretnina, što je kontradiktorno i nema smisla. Ponavljam, paušalni porez je prihod jedinice lokalne samouprave.

Iako se donošenje odluke o visini paušalnog poreza u javnosti i medijima više gledalo kao politička odluka, jer koji bi se gradonačelnik htio zamjeriti svojim glasačima, to je svakako loša poruka i način razmišljanja.

Također, podržavam sve one koji nisu mijenjali visinu paušalnog poreza, kao i one koji su održali sastanke i radionice s iznajmljivačima, kako bi zajedno donijeli odluku o istom. Prije svega, neprihvatljivo je mijenjati uvjete poslovanja u kalendarskoj i financijskoj godini u kojoj se to poslovanje odvija. Potreban je dijalog i komunikacija, tržišni razvoj, te bez politiziranja, donijeti odluku za buduće razdoblje. Zato je i odluka grada Splita, ispravna, po mojem mišljenju, bez obzira na to što se oko cijele stvari politiziralo. Bez obzira hoće li sljedeće godine u Splitu doći do podizanja paušala, trenutno je kupljeno vrijeme za konstruktivnu raspravu, dijalog i tržišnu analizu, a ne političku.

Također, kako u svemu tako i u ovom slučaju, izrazito je važno povjerenje građana / iznajmljivača u gradske i općinske vlasti. Ako se na terenu ne vidi da se novac pametno i planski troši na uređenje grada, poboljšanje infrastrukture, nove sadržaje itd… onda je svaka kuna previše. Svakako kako nitko ne bi bio protiv povećanje bio kakve naknade da se iz godine u godinu vidi razvoj i da postoji dijalog i transparentnost.

Svi imaju interes i korist da se grad ili općina razvija iz godine u godinu, pa tako i iznajmljivači. Barem tamo gdje je definiran plan razvoja nekog grada koji je donesen kroz dijalog građana i gdje se zna gdje su problemi i kako ih riješiti. To nema nikakve veze s politikom, nego s tržišnim razvojem. Nitko nije protiv razvoja, naravno ako se on stvarno i vidi na terenu. Dake, bez dijaloga i strateškog razvoja nema uspjeha.

Svake godine, a pogotovo zadnjih par godina, svjedoci smo kako su naše destinacije pucale po šavovima, zbog prevelikog opterećenja na cijelu infrastrukturu. Glavni razlog tome je upravo što se nismo baviti strateškim i održivim razvojem, nego inercijom i politikansotvom.

Za kraj, turistička destinacija je sama zaslužna za svoj razvoj, ne Ministarstvo turizma i HTZ, koji su svakako važni jer daju određene okvire, ali u konačnici svaki grad se razvija sukladno svojoj viziji razvoja i sam je odgovoran za svoju budućnost. Ostalo je samo nadogradnja.

Tržište, u svakom obliku i značenju, je najbolji regulator te će jasno pokazati i odvojiti uspješne od onih manje uspješnih. Kako kroz prihode grada, više ili manje broja turista, povećanje tur. potrošnje, više ili manje iseljavanja, tvrtki u gradu itd… Sve je na nama, a kapital kao i životni putevi svakog pojedinca idu tamo gdje se mogu stabilno, sigurno i kvalitetno razvijati i tamo gdje vide svoju budućnost.

Turizam je puno više od broja noćenja, te nije jedna industrija, nego direktno i indirektno te vertikalno i horizontalno veže razne industrije. I zato se kao i u svemu, a pogotovo u turizmom, moramo baviti strateškim i održivim razvojem.

Vijesti: