ITB BERLIN 2019 – Što nam donosi budućnost?

Najveći svjetski „think -thank“ o turizmu upravo je završio. Dao nam je materijala za razmišljanje i pisanje za cijelu godinu dana. Nakon godina praćenja mogu reći da se na...

Najveći svjetski „think -thank“ o turizmu upravo je završio. Dao nam je materijala za razmišljanje i pisanje za cijelu godinu dana. Nakon godina praćenja mogu reći da se na ovome mjestu najavljuju trendovi koji će tek postati „mainstream“. Taman kada se priviknete na novo stanje već se najavljuje nova promjena…

Zbrajajući dojmove s ovogodišnjeg ITB-a, pokušavam definirati neki jedinstveni zaključak. Ipak, da bih sebi i vama, dragi čitatelji, lakše objasnio što se događa, odlučio sam raščlaniti tu finalnu poruku.

KONTRADIKCIJE

Broj putovanja raste iz godine u godinu zahvaljujući niskim cijenama (ekonomičnost), povećanju veza u zračnom prometu (dostupnost), digitalnoj tehnologiji (jednostavnost rezerviranja). Putovanja su postala sastavnim dijelom života svakog čovjeka, čak i životna potreba. Na tim osnovama turistički sektor s pratećim uslugama snažno napreduje.
S druge strane, sve su glasniji zahtjevi za smanjenjem broja putnika u nekim odredištima zbog „overtourisma“. Uvode se nove takse, poput propusnica za ulazak u grad; predstavnici segmenta luksuznog turizma naglašavaju da putovanje nije svačije pravo već samo nečija privilegija.

ODRŽIVI I ODGOVORAN TURIZAM

Svjetska turistička organizacija promovira razvoj održivog i odgovornog turizma, turizma koji donosi korist lokalnoj zajednici, koji čuva okoliš, kulturno nasljeđe, tradiciju i ljude u lokalnoj zajednici. Onda opet iz nekih krugova dolaze opažanja da je smještaj kod obitelji, u zajednici, štetan, da razarajuće djeluje na turističku industriju i da potiče „overtourism“. Ali zato korporacije grade lijepe, u okoliš uklopljene resorte na odredištima gdje nedostaje kapaciteta, grade nove brodove za krstarenja jer svi žele uploviti u Canal grande u Veneciji …

ŽIVOT NA VAGI

Čovječanstvo ubrzano troši vrijeme koje je preostalo za popravljanje teških posljedica prekomjernog emitiranja CO2. Sve izgleda poput rekonstrukcije velikih nesreća u dokumentarnoj seriji „minuti do katastrofe“. Turizam je jedan od uzročnika, ali i gubitnika klimatskih promjena. Jedan od najvećih svjetskih stručnjaka za klimatske utjecaje prof.Dr.Dr.h.c.Hans Joachim Schellnhuber, direktor emeritus Potsdamskog Instituta za istraživanje klimatskih utjecaja bio je vrlo konkretan u svome izlaganju. Globalno zatopljavanje topi led, podiže razinu mora, a time nestaju i plaže, a u budućnosti i svi veliki gradovi na obali. Samim time nestaju i najprivlačnije atrakcije za putovanje.

Od 1860. i početka prve industrijske revolucije do 2020. planet je „povisio“ svoju prosječnu temperaturu za 1,5 stupnjeva celzijusa. Takvo „malo“ povećanje temperature profesor Schellnhuber uspoređuje s povišenjem tjelesne temperature. Ovakvo povećanje indicira bolest protiv koje se organizam bori. Veće povećanje temperature za sobom povlači teže posljedice, previsoka temperatura vodi u smrt. Isto se događa i sa zemljom. Povećanje temperature utječe na intenzitet i frekvenciju „jetstreama“, „valovitog vjetra“ koji puše na visini od 20.000 metara iznad zemlje brzinom od 300 km/h sa zapada na istok. Promjene tog vjetra donose intenzivna razdoblja suše, vrućine ili obilnih oborina s uraganima, poplavama.

Globalno zatopljenje utječe i na Golfsku struju koja gubi intenzitet i smjer. Ako se to značajnije promijeni, obale zapadne Europe zahvatiti će velike hladnoće. Zbog povišenja temperature mora i veće kiselost (CO2 koji se otapa u moru) nestaju koraljni grebeni. Sve to utječe na život i na turizam. Turizam je pak „krivac“ za 8% globalne emisije CO2, a najveće emisije dolaze od zrakoplova i velikih brodova. Jedan veliki brod emitira količinu CO2 jednaku onoj koju emitira čak milijun automobila.

ŠTO NAS OČEKUJE U SLJEDEĆIH 10 GODINA?

Da bismo zaustavili globalno zatopljavanje na dostignutih + 1,5 stupnjeva celzijusa, svakih deset godina moramo prepoloviti emisiju CO2 . Ako to ne postignemo, prelaskom kritične granice od 2 stupnja celzijusa aktivirat će se onaj gotovo nevjerojatan scenarij nestanka sadašnjeg obalnog pojasa na svim kontinentima. Rezovi su vrlo bolni. Osobito za turističku industriju. Traži se uvođenje alternativnog goriva za brodove (LNG kao tranzicijsko gorivo, ponovo uvođenje pogona vjetrom i slično), smanjenje broja letova na međukontinentalnim linijama i ukidanje kratkih letova između gradova u istoj zemlji. Zahtjeva se veliko ulaganje u povezivanje Europe brzom željeznicom.

Općenito se vrši pritisak na smanjenje dalekih putovanja i pojačavanje kratkih putovanja za koja se mogu koristiti multimodularni sustavi prijevoza : željeznica + car shearing, bike shearing. Objekti bi se u budućnosti trebali graditi od drva, a ne od armiranog betona (drvo je obnovljivo, stabla apsorbiraju CO2, a uporaba drva kao građevnog materijala ne producira toliko CO2 kao upotreba armiranog betona).

MOŽDA IZGLEDA PREVIŠE ZNANSTVENO, ALI OVE PROMJENE DOLAZE

Njemačka autoindustrija već slijedi agendu koju je prezentirao prof Schellnhuber. Planira se da će do 2030. čak 30% automobila u prometu biti elektroautomobili. Automobile će sve manje kupovati privatne osobe već će se koristiti inovativni sustav „car sharinga“. Predviđaju se i sve veće takse na CO2 što bi moglo utjecati na zrakoplovne kompanije, a posredno i na putovanja zrakoplovom. Brodovi već sada moraju postupno prelaziti na alternativna goriva, prije svega LNG. Zahtjeva se da cijeli turistički sektor donese „Manje CO2 strategiju“. Do sada se nešto slično događa s planom uklanjanja plastike za jednokratnu uporabu (veliki hotelski lanci, cruising kompanije …).

POSTOJEĆI TRENDOVI I BUDUĆNOST

Još neko vrijeme će volumen turističkog prometa rasti prema sadašnjim tokovima. Osobito nakon što su kineske kompanije snažno krenule u osvajanje zapadnog tržišta. Međutim milom ili silom kroz sljedećih deset godina turistički bi se tokovi mogli vratiti u regionalne okvire. U tome se slažu vodeći njemački znanstvenici klimatolozi i ekonomisti. Ima još mnogo razloga pored „overtourism“, „plastičnog zagađenja“, odumiranja koraljnih grebena, ali i trgovinskih odnosa među najvećim „igračima“ na svjetskoj sceni koji utječu na budućnost turizma.

DOBRA VIJEST ZA HRVATSKU

Dobra dostupnost cestovnim prometom s najvećih emitivnih turističkih tržišta za Hrvatsku je svakako velika prednost. Ekološka prometna tranzicija najsnažnije je zahvatila upravo cestovni promet, tu su rezultati optimistični i na tome trebamo graditi svoju buduću turističku strategiju.

Iz Berlina za HrTurizam.hr, Nedo PInezić, www.nedopinezic.com

Vijesti: