Josef Schuller, MW: Kvaliteta hrvatskih vina je neupitna, problem je nedovoljna prepoznatljivost

Izvor fotografija: Vinarije Udruženja vinarstva, HGK, HTZ

U sklopu promocije vina okupljenih pod brend Vina Croatia – vina mosaica HGK je organizirao promotivnu vinsku večeru u Beču. 

Pod vodstvom direktora Vinske akademije u Austriji Josefa Schullera na predstavljanu hrvatskih vina u bečkom restoranu Kornat, svoja je najbolja vina sinoć predstavilo deset hrvatskih vinarija – Badel 1862, Degrassi, Dvanajščak Kozol, Feravino, Iločki podrumi, Krauthaker, Kutjevo, PP Orahovica, Stina i Vina Belje. 

Kvaliteta vaših vina je neupitna, problem je nedovoljna prepoznatljivost“, istaknuo je Schuller, jedan od tri MW-a u Austriji, ali ističe kako vjeruje da se tome može doskočiti jer Austrijanci obožavaju ljetovati na hrvatskoj obali, gdje imaju priliku kušati i vina. „A u vašoj zemlji gotovo svaki otok ima svoje vino. Po tome ste uistinu posebni. Uz dobre promotivne aktivnosti poput ove večere, čeka vas blistava budućnost.” naglašava Schuller.

Izvor fotografija: Vinarije Udruženja vinarstva, HGK, HTZ

Posebno se dobro, nastavlja Schuller, piše primjerice Malvaziji. „To je sorta kakve nema u Austriji, a ima dobar imidž. Crna vina iz Dalmacije su nešto poznatija Austrijancima, no bojim se da nisu još uvijek svi svjesni koliko izvrsna ona mogu biti. I vaša graševina je bolja od Austrijske, no, nažalost, nije dovoljno poznata. A odlično se može kombinira uz toliko jela“, zaključio je Josef Schuller.

Luka Burilović, HGK: Brendirat ćemo Hrvatsku kao vinsku zemlju

Podizanje prepoznatljivosti upravo je cilj ovakvih promocija. „Trudimo se iskoristi potencijal koji imamo i brendirati Hrvatsku kao vinsku zemlju kako bi se u konačnici olakšao put izvoznicima. Ako vina naših autohtonih sorti na međunarodnim natjecanjima dobivaju najviša odličja, zašto im onda ne bi bilo mjesto i na svim boljim vinskim kartama“, smatra predsjednik HGK Luka Burilović.

Bilanca i trend izvoza vina u Austriju već su pozitivni. Austrija je, nakon BiH i Njemačke, treće izvozno tržište kada su vina u pitanju. U 2017. godini u Austriju smo izvezli osam i pol tisuća hektolitra, u vrijednosti od 1,2 milijuna eura. Opravdano možemo očekivati rast izvoza i povećanje potrošnje naših vina u Austriji“, smatra Burilović. 

Osnovna ideja ovakve promocije je izravan kontakt vinarija s kupcima, distributerima i vlasnicima restorana. Vina Iločkih podruma, primjerice, od 2017. godine našla su svoje potrošače u Austriji, te na Austrijsko tržište danas otpada 15 posto udjela u ukupnoj financijskoj realizaciji izvoza tvrtke.

Izvor fotografija: Vinarije Udruženja vinarstva, HGK, HTZ

Naša izvozna strategija nije fokusirana na volumenskoj distribuciji, iako se udio izvoza naših vina u ukupnoj realizaciji iz godine u godinu povećava. Tome uvelike mogu pridonijeti ovakve manifestacije jer je struktura uzvanika na ovakvim večerama  ciljana za razvijanje posla, ponajprije dizanjem svijesti o postojanju Hrvatske na globalnoj vinskoj sceni svijeta, u prenošenju poruke da Hrvatska u vinskom smislu ima raznolikost, a istovremeno jednostavnost i posebnost koja može i treba doživjeti afirmaciju u svijesti globalnog vinskog potrošača.”, istaknula je Karmela Tancabel, savjetnica za marketing i izvoz vina IIločkih podruma te zaključila kako to možemo postići samo zajedničkim naporima i svaki iskorak u tom smislu podržavamo i cijenimo.

Osim što su izrazito zahtjevni kada je u pitanju gastronomija, dugogodišnji distributer Ivo Peršinovićkaže kako su Austrijanci iizrazito zatvoreni kada je u pitanju uvoz stranih vina. „Nije se lako probiti na austrijsko tržište. Oni uvoze samo sedam posto vina, ostalo otpada na njihova vlastita, stoga tko se uspije probiti ovdje, može biti sretan. Iako je u početku bilo teško, stvari se pokreću“, potvrđuje Peršinović te dodaje kako se u posljednje dvije godine broj austrijskih kupaca udvostručio. „Vinske su večere pravi put jer je gastronomija nositelj promocije vina“, zaključio je Peršinović.

PRILOG:

NIKOLA BENVENUTI, VINISTRA: ISTARSKI VINARI ODAVNO SU PREPOZNALI SNAGU BRENDA, VAŽNOST ZAJEDNIŠTVA I UDRUŽIVANJA ZA POZICIONIRANJE NA VINSKOJ KARTI SVIJETA

SAŠA ŠPIRANEC: VINARI SE MORAJU ORGANIZIRATI U ČETIRI VELIKE UDRUGE: SLAVONIJU, DALMACIJU, ISTRU I KVARNER TE BREGOVITU HRVATSKU

POVIJESNI DAN ZA ISTARSKE VINARE – USVOJENA STRATEGIJA RAZVOJA VINARSTVA I VINOGRADARSTVA ISTRE DO 2030.

Vijesti: