Kada bi bar kravata bila hrvatski proizvod, cijeli svijet bi znao za Hrvatsku

Foto: Dhar Media

Tie, lazo, slips, Krawatte, ネクタイ, 领带, cravate ili po hrvatski kravata je odjevni predmet koji svi znaju i poznaju. Svjetski brend, zar ne?

Kravata je simbol muškaraca te poslovnog svijeta. A o jačini kravate / brenda dovoljno govori činjenica kako će svaki muškarac na svijetu barem jednom u svom životu staviti kravatu na sebe. Glasno razmišljam, kako bi samo bilo dobro kada bi kravata „bila“ hrvatski proizvod, cijeli svijet bi znao za Hrvatsku.

Može li biti bolje nego brendirati se i povezivati s jednim takvim simbolom? Kravata = Hrvatska – domovina kravate.

No, da krenemo od početka priče koja je počela kao rubac oko vrata hrvatskih vojnika, a danas je najrasprostranjeniji modni detalj u svijetu.

Jedan od najstarijih stereotipa o Hrvatima u Europi je onaj o hrvatskoj ratobornosti, hrabrosti i okrutnosti. Kako piše Božo Skoko u svojoj knjizi „Kakvi su Hrvati“ u 17.stoljeću njemačke i švedske majke navodno su prijetile svojoj nestašnoj djeci „ Ako ne budeš dobar, doći će Hrvati i odnijeti će te“, a upravo tako je i stoljećima kasnije nastala molitva „ Sačuvaj nas Bože kuge, gladi, rata i Hrvata“. Zrinski je obranio Europu zaustavivši Turke pod mađarskim Sigetom, a čak je i sam Napoleon za Hrvate govorio kako nikada nije imao hrabrije i bolje vojnike „ Kad bi imao samo sto tisuća Hrvata, osvojio bi čitav Svijet“.

Ne ulazeći dublje u povijest, no u 17.stoljeću Hrvati su zahvaljujući mnogim dobivenim bitkama, čak i protiv Šveđana koji su do tada bili smatrani najboljim ratnicima u tadašnjoj Europi, dobili sinonim za laku konjicu. Zašto je ovo jako važno, upravo zato jer kao tadašnji ratnici koji nisu bili obični plaćenici ili razbojnici, a o tome svjedoče njihove uredne i pomno kićene odore, upravo su se Hrvati isticali s do tada u Europi nepoznatim modnim detaljom – crvene marame oko vrata vezane u čvor. 

Mladi francuski kralj Luj XIV. počeo je nositi kravatu 1646. kada je imao samo sedam godina te je tako na neki način odredio modni standard svih francuskih plemića. Oni su ubrzo usvojili ovaj novi odjevni predmet koji se nosio a la Croate (‘na hrvatski način’), što je ujedno postao novi korijen francuske riječi cravate. I tako je nekako počela priča oko kravate. Kravate koju su svijetu pokazali i dali Hrvati.

Smjena straže, Zdruga povijesnih postrojbi s kravatom kojeg predvodi Kravat-pukovnija / Foto: Dhar Media

Upravo danas se slavi Svjetski dan kravate ( 18.listopad ), a ne mogu se oteti dojmu kako i dalje bez obzira na svu moć tog „simbola“ nismo se uspjeli pozicionirati u svijetu kako je kravata hrvatski proizvod.

No, tu priču slobodno možemo proširiti i na pitanje: Zašto se sramimo naših hrvatskih velikana? Zašto to ne želimo i ne znamo iskoristiti za našu turističku promociju? Zašto penkala nije naš hrvatski suvenir? Penkalu ljudi iz cijelog svijeta svakodnevno koriste, zamislite da smo to dobro brendirali i kada god netko primi penkalu sjeti se Hrvatske. E to je marketing i brendiranje!

Hrvatski izumitelji su zaslužni za velika otkrića, otkrića za koje svijet mora znati da su iz Hrvatske, pogotovo ako pričamo u kontekstu Hrvatske kao turističke destinacije i brendiranje Države. Zašto svijet ne zna za Teslu, Penkalu, Fraust Vrančića i sve druge naše inovatore koji su nas zadužili. Zašto svijet ne zna da su Hrvati zaslužni za padobran, torpedo, kravatu, dalmatinere, cepelin, raketni motor,brodski kompas… Gdje su tematski muzeji, zabavni parkovi… za svakog našeg istaknutog inovatora koje posjećuju tisuće turista? Gdje su tematske večeri koje slave dostignuća naših inovatora? Tako se produžuje turistička sezona!

ZNATE LI KAKO JE PETAR MIŠKOVIĆ IZUMITELJ PARNE KUPELJI, KAKO JE TOMISLAV UZELAC IZUMIO PRVI MP3 PLAYER KAO I M-PARKING, KAKO JE IVAN VUČETIĆ JE OTAC DAKTILOSKOPIJE – METODA IDENTIFIKACIJE POMOĆU OTISAKA PRSTIJU, A MARIN SOLJAČIĆ JE PRVI IZVEO EKSPERIMENT BEŽIČNOG PRIJENOSA ELEKTRIČNE ENERGIJE, DOK JE JOSIP BELUŠIĆ IZUMIO BRZINOMJER. LISTA JE JOŠ PUNO PUNO DUŽA.

Imamo sveti gral u svijetu marketinga, no pet ima slike, a nema tona

Kakva je slika i percepcija Hrvatske u Europi? Jesmo li prepoznati s nečim drugim osim sunca i mora, domovinskog rata, poznatih sportaša i Dubrovnika? Je li to sve što možemo ponuditi i pokazati?

Kako se istaknuti u moru punom riba? Kako opstaju „mali“ među velikima? Imamo se čime ponositi, hvaliti i istaknuti. Imamo istinite i vjerodostojne priče s kojima možemo i moramo biti drugačiji. Imamo “sveti gral” u svijetu marketinga i brendiranja, ne jedan nego njih stotine. Da, puni smo života samo nažalost to svijet ne zna. Što bi samo drugi napravili od samo jedne priče, a kamoli od više njih.

Foto: www.duckass.net / Lana’s DuckAss

Upravo je nedavno održan Imex sajam u Las Vegasu ( od 10. do 12. listopada ) , inače radi se o najvećem i najposjećenijim kongresnom sajam na američkom tržištu, a na kojem je bila prisutna i Hrvatska turistička zajednica. Uz HTZ, na štandu veličine 46,45m2 svoju ponudu predstavili su i osam suizlagača, među kojima su turističke zajednice Zagreba i Dubrovnika, Valamar, Le Meridien Lav, Rixos Libertas, Katarina Line, Elite Travel te Intours.

No ono što mi je privuklo pažnju je jako loša izvedba promocije tj. štanda na kojom su HTZ i partneri prezentirali Hrvatsku. Koji je razlog tako loše izvedbe štanda, dok s druge strane imamo kravatu i penkalu kao hrvatske i svjetski poznate inovacije, simbole, brendove… a koje se opet prirodno i savršeno vežu uz kongres i poslovni segment?

Na moj upit iz HTZ odgovaraju kako je ovogodišnji nastup HTZ-a na sajmu IMEX Las Vegas bio realiziran u nešto jednostavnijem konceptu iz nekoliko razloga.“ Naime, navedeni sajam nije bio planiran i obuhvaćen u Programu rada 2017. godine, ali je zbog velikog interesa suizlagača (njih 8) odlučeno da će se nastup realizirati s jednostavnim i minimalno velikim štandom koji će objediniti sve hrvatske subjekte kojima su tako ujedno ponuđeni i prihvatljiviji troškovi nastupa. Također, navedeni je koncept odabran i s obzirom na činjenicu da sredstva za sajam IMEX u Las Vegasu nisu bila planirana, a troškovi nastupa na kongresnim sajmovima su izuzetno veliki u odnosu na druge sajmove pa čak i u odnosu na ITB i WTM. Dodatno, bez obzira što je štand bio značajno jednostavniji u odnosu na kongresne sajmove IMEX u Frankfurtu i IBTM u Barceloni, troškovi nastupa u Las Vegasu su bili gotovo identični. Ovisno o povratnim informacijama ovogodišnjih suizlagača, razmotrit će se mogućnosti predstavljanja ponude u sljedećoj godini. Na kraju napominjemo kako je sajam IMEX u Las Vegasu sajam sa prethodno dogovorenim sastancima, što znači da skoro nema slučajnih posjetitelja, dok se sami sastanci, kako je naglašeno, dogovaraju prije održavanja sajma.“ istaknuli su iz HTZ-a. Bez obzira na gore navedeno, jednostavno mi je neshvatljivo da Hrvatska niti dan danas ne zna iskoristiti ono što imao, pa tako i u ovom slučaju penkale i kravate.

Gledajući dosadašnja izlaganja HTZ-a na raznim sajmovima kao i na sajmu ITB, gdje smo bili neprepoznatljivi u masi ili igri mačke i miša za prihvaćanju pozornosti i 5 minuta slave tj. prilike da se prezentiramo – nismo se baš pokazali kreativni niti smo privukli pažnju. Opet imamo se čime ponositi i biti drugačiji, a samim time i iskočiti iz mase u šumi u komunikaciji. Prije par mjeseci, točnije u srpnju, nakon Javnog natječaja odabran je novi koncepta i kreativno rješenja nastupa na turističkim sajmovima. Osobno nisam uživo vidio izvedbu tj. novi dizajn štandova i prezentacije, no po dostupnim slikama trenutno mogu zaključiti:  lijepo, moderno, korektno, ali sterilo, bez duše i ništa posebno.

A kada cijeloj paradigmi dodamo kako je to koncept promocije našeg turizma, opet se glasno pitam: Po čemu ćemo se istaknuti u masi? Zar je to slika i najbolja moguća prezentacije Hrvatske? Zar nemamo ništa drugo s čime se možemo hvaliti i po čemu smo prepoznatljivi? Gdje su nestale crveno – bijele kockice po čemu smo poznati u cijelom Svijetu?

Da opet ponovim, svaki muškarac na svijetu barem jednom će staviti kravatu na sebe, a kada god netko primi penkalu u ruke mora se sjetiti Hrvatske. Penkala i kravata, moraju biti naši glavni simboli, bar kada pričamo o kongresnom turizmu, kao i brendiranju Hrvatske.

U svijetu marketinga kada si „mali“ moraš biti drugačiji, poseban, brz, kreativan i inovativan, a mi se i dalje brendiramo kao smeđa krava kako bi rekao Seth Godin, marketing guru i autor svjetskog bestsellera Plava Krava. „Stvar je jednostavna: morate biti posebni, drugačiji, osobiti. Morate imati ono što drugi nemaju. Morate znati nadahnuti, a to ćete moći samo ukoliko ste i sami nadahnuti. Nešto što je osobito zaslužuje da se o tome govori, da bude zamijećeno. To je nešto izvanredno. Novo. Zanimljivo. To je plava krava. Dosadno je pak nevidljivo. Dosadno je smeđa krava“ ističe Seth Godin.

Fascinantno je kako se silno trudimo biti smeđa krava, a apsolutno sa svim čime raspolažemo možemo biti sinonim Plave krave. Imamo sve predispozicije od inovacija, kreativnosti, uspjeha, ljepote i raznolikosti – sve imamo. Što još želimo i trebamo?

Dani kravate, jedini hrvatski i europski festival posvećen fenomenu kravate danas

Na sreću, svijest o podrijetlu kravate ponosno promovira ustanova Academia Cravatica, koja je i organizator jedinog i prvog europskog festivala posvećen fenomenu kravate danas.

Festival je započeo u subotu s postavljanjem crvenih kravata na zagrebačke spomenike u organizaciji ustanove Academia Cravatica, a nakon višednevnog programa, danas je na Trgu sv. Marka upravo u sklopu ovog festivala, Kravat pukovnija održala posljednju ovosezonsku smjenu straže, što je ujedno bila i uvertira u središnju proslavu koja se održava na Europskom trgu u 17 sati, uz brojne uzvanike.

Upravo je već davne 2013. godine nakon dvogodišnjih priprema Academia Cravatica, napravila jednu od najljepših razglednica iz Hrvatske, kada su postavili veliku instalaciju kravate oko Arene, inače najočuvanijeg rimskog amfiteatra na svijetu, koja je simbolički povezala prošlost i budućnost, antiku i suvremenu civilizaciju. Kravata je bila duga 808 metara, a najveća širina donjeg dijela kravate je 25 metara. Sam čvor kravate je 15 metara dugačak, u svojoj najvećoj širini 16,5 metara širok, a u najužem dijelu 5,4 metara široka, a više o milijardu ljudi prema tumačenju Academia Cravatica se upoznalo s našom pričom o kravati.

Foto: adriaticholidays.eu

Budimo to što jesmo – Hrvati. To mora biti naš turistički proizvod.

Imamo 1244 otoka, otočića, hridi i grebena, a isto toliko i nevjerojatnih vjerodostojnih, jedinstvenih i prvenstveno autentičnih priča. Mi smo turistička “Plava krava” Europe, bar bi trebali biti, no opet sve je na nama.

I dalje se pitam zašto ne koristimo sve ove nevjerojatne činjenice u promociji našeg turizma i Države. Odgovor je nažalost i dalje isti – očito se sramimo naše povijesti, kulture i identiteta, a zanimljivo kako je upravo to i smisao tj. motiv putovanja – upoznavanje novih načina i kulture življenja. Ne trebamo uopće biti pametni niti izmišljati toplu vodu i biti neke loše kopije drugih turističkih destinacija. Budimo to što jesmo – Slavonci, Istrijani, Dalmatinci , Zagorci…Hrvati. To mora biti naš turistički proizvod.

I za kraj, budite ponosni svaki put kada stavljate kravatu, budite ambasadori našeg turizma i ispričajte priču kako je kravata hrvatski proizvod.

Sretan vam Svjetski dan kravate.

 

 

Vijesti: