Kako je baba Manda ni kriva ni dužna postala simbolom održivog turizma

BABA MANDA POSLODAVAC

Gdje će raditi naši visokoškolovani turistički djelatnici ?

Na međunarodnom kongresu „Turizam i hotelska industrija“ koji se je održao u travnju u Opatiji, jedan profesor sa Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu nije bio zadovoljan mojim izlaganjem. Govorio sam o prirodnom rastu obiteljskog mikro poduzetništva u turizmu od soba i apartmana do malih obiteljskih hotela. Naglasio sam razliku između pristupa velikih hotelskih sustava i malih obiteljskih mikro poduzetnika u turizmu.

Veliki sustavi se svrstavaju u industriju, njima upravljaju financijski fondovi i  glavno mjerilo uspjeha je profitna stopa. Ti fondovi crpe profit do krajnjih granica, a onda preprodaju nekretnine i odlaze na novu lokaciju.Takva industrija se ne razlikuje bitno od naftne industrije. Turizam je ipak više od toga. Osobito u Hrvatskoj. Turizam je izvozno tržište „na kućnim vratima“ za domaće poljoprivredne proizvode. Turizam osigurava egzistenciju desecima tisuća ljudi u krajevima koji nemaju nikakvih drugih gospodarskih aktivnosti. Turizam je najsnažnija poluga za zaustavljanje depopulacije u ruralnim krajevima.

No taj profesor je postavio pitanje : „Gdje će raditi moji studenti kada ste Vi protiv velikih hotelskih sustava ? Hoće li ih zaposliti baba Manda u privatnom smještaju ?“ Igrom slučaja kongres se održavao u jednom od hotela ovih dana često spominjane tvrtke u Opatiji koja je primjer neljudskog odnosa prema zaposlenicima. U tom smo hotelu dobili za okrjepu uvoznu vodu u boci. Ono što sam tada odgovorio dobilo je svoju potvrdu, na žalost, niti dva mjeseca nakon kongresa. Rekao sam da studenti na žalost neće raditi u velikim hotelskim sustavima jer oni što zbog visokih davanja na neto plaće , što zbog smanjenja troškova za plaće, poslovanje baziraju na sezonskim radnicima. Mlad čovjek koji nema stalan posao nije kreditno sposoban pa ne može dobiti stambeni kredit. Ako se ne može stambeno zbrinuti i ako nema stabilne prihode onda ne može planirati obitelj. Ako ne može živjeti samostalno od svojega rada i stvoriti obitelj onda za njega nema budućnosti u takvom okruženju. To se upravo događa u tvrtki u kojoj je održan kongres. Tvrtka inače odlično posluje. Ostvaruje izniman profit. Toliko izniman da je predsjednik uprave nagrađen fantastičnom otpremninom. Ta tvrtka ne osigurava egzistenciju lokalnom stanovništvu, ne otkupljuje domaće proizvode, ne ulaže u kvalitetu usluge, zadovoljstvo gosta i njegovu lojalnost. Ona ne doprinosi ugledu turističkog odredišta. Ona upravlja nekretninama koje je stekla kroz čuveni hrvatski model pretvorbe i privatizacije. U njoj neće raditi profesorovi studenti.

Učimo od babe Mande

Zašto mislim da „babi Mandi“ treba dati priznanje za ono što je učinila za hrvatski turizam ?

Baba Manda“ je za početak odgojila profesorove studente i platila im školovanje od svojih skromnih primanja. Ona je sačuvala svoju djedovinu, uredila višak stambenog prostora i smjelo zakoračila u poduzetničke vode. Pri tome plaća komunalne usluge i komunalne doprinose, boravišnu pristojbu i članarinu, porez na dohodak i to sve na temelju osobne imovine koju nije stekla pretvorbom i privatizacijom. „Baba Manda“ ima vrt u vrtu sezonsko voće i povrće koje konzumiraju njeni gosti. Ona ih upućuje kod susjeda po vino, kod kume po sir kod prijatelja u restoran. Osobno dočekuje svakog gosta, stoji mu na raspolaganju kada god zatreba. Gosti izuzetno cijene „babu Mandu“, dodijelili su joj status najboljeg domaćina na svijetu uz prosječnu ocjenu 9 od mogućih 10 i to na osnovu 100 000 recenzija u konkurenciji od 60 zemalja. „

Baba Manda“ zapošljava, sezonski, „ispomoć u domaćinstvu“. Na osnovu utrošenih radnih sati za čišćenje, pospremanje, pranje, peglanje, uređenje okućnice i sličnih poslova „baba Manda“ sezonski zapošljava 170.000 ljudi. Ali ni to nije sve. „Baba manda“ će za koju godinu, kada više ne bude mogla sama i uz pomoć u kući“ upravljati svojom nekretninom isto povjeriti nekoj od agencija za upravljanje nekretninama. Jedna takva , sa sjedištem u Opatiji, upravlja sa 800 nekretnina i upošljava ne mali broj djelatnika. Konačno, „baba Manda“ će svojoj djeci koja studiraju na „Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu“ ostaviti mogućnost da nadograde postojeću kuću i pretvore ju u pansion, a onda možda i u obiteljski hotel. Ako to hrvatski zakoni budu omogućavali, a Hrvatska banka za obnovu i razvoj zajedno sa Ministarstvom turizma poticala. I tu će se zaposliti profesorovi studenti. Za stalno.

Ali morati će znati sve poslove u hotelijerstvu od pospremanja soba do kuhanja i posluživanja, marketinga i prodaje. Tako se uče mladi hotelijeri u Austriji. Kada nauče sve poslove u hotelu onda mogu raditi na raznim odjelima i poslovima prema potrebi posla. I imaju veće izglede za zaposlenje. Silna je žena ta „baba Manda“.

Izvrstan ekonomist, hotelijer, poslodavac, planer. Naši ju gosti cijene. Trebali bismo ju i mi više cijeniti.

Dobro domaćinstvo počiva na dobroj domaćici

Podcjenjivački ton kojim se apostrofiraju žene, domaćice, često se čuje  od ljudi koji su do svojih visokih pozicija došli upravo zahvaljujući svojim roditeljima, osobito majkama. Saborski zastupnici, ministri, profesori i direktori ne rijetko žele napraviti odmak od svojih korijena. Kao da se srame okruženja u kojemu su odrasli. Ispod časti im je reći da ih je odškolovala majka sa dva apartmana o kojima je samostalno brinula, primala goste, čistila, prala. I otac koji je u slobodno vrijem zidao, popravljao, nadograđivao. Još ako su se roditelji bavili i poljoprivredom – gdje ćeš veće sramote !?

Nije ni čudo da u nekim izjavama i sam ministar apostrofira smještaj u domaćinstvu kao nešto što je sanitarno sumnjivo. Kao da smo svi odgojeni u smeću, uz nemar roditelja, kao da smo izrasli na pokvarenoj hrani… Naši ljudi, naše žene, domaćice su vrijedne, radišne, uredne. U našim domovima se kuha dobra hrana od dobrih namirnica. Naši prijatelji jedu zajedno sa nama za istim stolom najbolju hranu koju jedemo i mi. Piju vino koje pijemo i mi. Toćaju naše maslinovo ulje, časte se domaćim pomidorima iz vrta. To je izvrsna osnova za izgradnju kvalitetnog hotelijerstva. Polako i uporno. Korak po korak. Onako kako su to napravili Austrijanci.

Privlačna moć novca

Papa Franjo nas često iznenadi britkim dosjetkama pa je tako izjavio da se današnje čovječanstvo sve više priklanja bogu novca. „Dio denaro“ ima veliku privlačnu moć. „Quando si mette al centro dell economia mondiale il dio denaro e non l uomo, questo e gia un primo terrorismo. Un terrorismo di base contro l umanita“… Kada se u centar svjetske ekonomije stavi novac, a ne čovjek, to je već prvi akt terorizma usmjerenog  protiv ljudskosti. Tako zbori Papa Franjo.

Naravno da se od nečega mora živjeti. Naravno da je novac važan. Ali odreći se svojih korijena, svoje obitelji, „babe Mande“ zbog novca, to nije dobro. Nije dobro kada ključni ljudi na važnim funkcijama izgube osjećaj za ljudskost, kada po svaku cijenu žele biti dio društvene elite stasale na moćima novca. Novcem se može kupiti sve, kažu oni koji novcem rješavaju sve probleme i odnose u društvu. Ipak, novcem se ne mogu kupiti sreća i zdravlje. Umjesto službe „bogu novca“ važni ljudi na položajima trebali bi biti kompetentni pomoći svojim znanjem ljudima od kojih su ponikli. Pomoći „svojoj raji“, unaprijediti njihovo znanje, pomoći da rastu na osnovi svojeg truda, stečene imovine, znanja, lojalnih gostiju. Toliko nas malo ima u ovoj predivnoj zemlji da bismo,zahvaljujući hrani, vodi, prirodi, turizmu, zaista svi mogli dobro živjeti bez potrebe za napuštanjem domovine.

„Baba Manda“ nam je pokazala put. Taj se put zove nova ekonomija, cirkularna ekonomija u kojoj je ekonomija dijeljenja već zaposjela turistički sektor na globalnoj razini. Stara ekonomija vođena profitom po svaku cijenu već je iscrpila sve resurse na zemlji. Došlo je vrijeme da se vratimo nekim temeljnim vrijednostima koje smo kao djeca poznavali a onda ih u ovom neoliberalnom kapitalističkom karuselu potisnuli negdje duboko u sebi. U idućem nastavku govoriti ćemo upravo o tome. Naslov može biti „Od babe Mande do cirkularne ekonomije“.

Autor: Nedo Pinezić www.nedopinezic.com

Ako želite i vi glasno razmišljati javite se na price@hrturizam.hr. Jedino argumentiranom i konstruktivnom raspravom možemo rasti i razvijati se kao društvo, struka i kao pojedinci.

Vijesti: