Krešimir Herceg, Bicikademija: Potencijal cikloturizma u Slavoniji je ogroman

Zamisli da je toliko kulturnog bogatstva na samo nekoliko okreta pedale! Zamisli da su tolika prirodna bogatstva na samo nekoliko okreta pedale…. Zamisli kako bi bilo da ne moraš zamišljati. ...

Zamisli da je toliko kulturnog bogatstva na samo nekoliko okreta pedale! Zamisli da su tolika prirodna bogatstva na samo nekoliko okreta pedale…. Zamisli kako bi bilo da ne moraš zamišljati. 

Ovo su riječi iz promotivnog spota inovativnog cikloturističkog proizvoda – Bicikademije. Projekt koji budan sanja i zamišlja cijelu Slavoniju, kao ciklo regiju. Razvoj cikloturizma u Slavoniji nije pitanje potencijala, nego “leptira” koji vrišti da izađe iz svoje košuljice i počne mahati krilima. No, krenimo redom, upoznajte još jednu odličnu turističku priču.

Radi se o proizvodu Bicikademija koji predstavlja inovativni i interaktivan pristup promociji određenog područja kao poželjne cikloturističke destinacije. Bicikademija se sastoji od web platforme i mobilne aplikacije na koju se registrira korisnik (Bike Student) koji nakon tog procesa dobije virtualni indeks. Indeks se sastoji od studija koji predstavljaju određena područja. Svaki Studij se sastoji od ispita (lokacija). Zadatak Studenta je da se registrira i prijavi u sustav, biciklom obilazi lokacije, checkira se i fotografira i na taj način polaže ispit. Ispiti se ne moraju polagati određenim redoslijedom, a trenutno se Bicikademija odvija u pet slavonskih županija i istarskoj regiji. No, ono po čemu je Bicikademija drugačija i jedinstvena što sve lokacije, odnosno ispiti, predstavljaju kulturnu i prirodnu baštinu zadanih područja tj. zaokružen turistički proizvod. Odlična priča, zar ne?

Upravo o razvoju cikloturizma u Slavoniji kao i Bicikademiji pričao sam sa strastvenim biciklistom Krešimirom Hercegom iz Slavonskog Broda koji je upravo kroz upoznavanje Slavonije biciklom i došao do ideje Bicikademije. Cijeli proizvod razvija korak po korak, sukladno mogućnostima, no ono što je sigurno, a što i sam Herceg ističe, Slavonija ima ogroman potencijal za razvoj cikloturizma. Dokaz toj tezi je svakako reakcija raznih biciklista koju su upravo koristili Bicikademiju kao odličnu bike platformu i spoja s autentičnom turističkom pričom.

Reakcije cikloturista su odlične, kako domaćih tako i stranih, ističe Krešimir Herceg idejni začetnik i voditelj Bicikademije. “Cikloturisti su odlično prihvatili cijelu ideju i priču o Bicikademije. Od domaćih, koji su dobili novi izazov za vožnju zadanim područjima, jer mnogi nisu znali da se takva prirodna i kulturna bogatstva nalaze nadohvat ruke i na malim udaljenostima, tako i inozemnih, koji opet osim ovih bogatstava hvale gostoljubivost ovih krajeva i gastro ponudu. Zanimljiv im je i koncept interaktivnog pristupa Bicikademije” govori Herceg.

Cijeli proizvoda je živ od 2014.godine, a ono najvažnije prošao je glavni test – a to su korisnici / turisti. Bicikademiju je kroz tri godine koristilo preko 500 cikloturista, što je samo još jedan dokaz uspješnog koncepta, te je jedan veliki vjetar u leđa za buduće planove, kojih svakako ne nedostaje. “Planovi su brojni. Već smo u pregovorima za otvaranje novih studija, u Hrvatskoj, ali i izvan RH. Drugi segment je redizajn aplikacije i web platforme koje će postati atraktivnije i jednostavnije za upotrebu Bike Studentima, ali će i nama omogućiti nove marketinške alate. Definitivno ćemo povećati obujam marketinških kampanja (poput kampanje Zamisli) s raznim ciljevima. A konačni cilj je postati prepoznatljiv cikloturistički brend. ” istaknuo je Herceg.

Prema procijeni u Europi ima preko 60 milijuna aktivnih biciklista koji  generiraju preko 50 milijardi eura potrošnje. Također, cikloturisti u destinaciji troše oko 30 posto više negoli „klasični“ turisti, oko 53 eura dnevno, najčešće putuju u paru ili u skupini od više ljudi te su logično mobilni te se ne zadržavaju dugo na jednom mjestu. Hrvatska, kao i Slavonija svakako imaju svoju veliku priliku u razvoju cikloturizma, pogotovo van i nakon “špice” turističke sezone, jer vrući ljetni mjeseci nisu idealni za vožnju biciklom.

Također, kada pričamo o razvoju cikloturizma u Slavoniji, sigurno kako se možemo posvetiti i vikend putovanjima, pogotovo jer je Slavonija dobro prometno povezana, kako cestovnim tako i željezničkim prijevozom. A da Slavonija ima veliki potencijal u cikloturizmu slaže se i Herceg koji ističe kako je cikloturistički potencijal Slavonije je ogroman. “Prvenstveno to govorim iz kuta brojnih slabo prometnih cesta kojima je Slavonija premrežena, tako da za početak nije potrebno toliko ulaganje u cestovnu infrastrukturu. Slavonija također nudi i brdoviti dio za bicikliranje i nizinu. Obiluje kulturnim i prirodnim sadržajem koji privlači cikloturiste, ali i bogatom eno i gastro ponudom. Upravo sve ovo smo i prikazali u kampanji Zamisli, kako nam je sve to nadohvat ruke. Slavonija i Baranja su omeđene s dvije EuroVelo rute koje su velikim dijelom neiskorištene, a u pripremi je i treća koja bi prolazila otprilike Savskom rutom” poručuje Herceg te naglašava kako sve te stvari trebaju biti u službi turizma, samim tim i cikloturizma, i imamo više nego odličnu početnu poziciju.

Stalno ističem kako se trebamo okrenuti brendiranju turističkih regija, od Slavonije do Istre, a Bicikademija je još jedan pozitivan primjer toj tezi jer upravo spaja sve slavonske županije kroz bike ture tj. ispite. Slavoniju treba brendirati kao jedan turistički proizvod tj. brend Slavonija, a ne pet zasebnih turističkih proizvoda. Trenutno imamo pet slavonskih županijskih turističkih zajednica ( Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Požeško – slavonska,Virovitičko-podravska županija )  koja svaka priča svoju priču, bez toliko važne sinergije.

Stranim turistima apsolutno ništa ne znači Osječko-baranjska ili Brodsko-posavska županija, ali kao turistički brend Slavonija, svakako da. Pogotovo kada pričamo o cikloturizmu, gdje prosječni cikloturista bez problema dnevno prođe minimalno 30 kilometara, te tako prođe, a da nije niti svjestan iz jedne u drugu županiju, a mi nemamo jedinstvenu cikloturističku kartu kao niti zaokružen turistički proizvod. “Otežavajuće je što se Slavonija sastoji od 5 cjelina koje su predmet državnog uređenja i trenutno tu ne možemo previše toga napraviti. Definitivno sam mišljenja da Slavonija, što se turizma tiče, mora nastupiti kao jedna cjelina, kao jedna destinacija, pogotovo u marketinškim istupanjima. U ovom trenutku je to malo teže napraviti. I ne radi se samo tu o kartama, nego o cjelokupnoj ponudi destinacije. Premali smo da bi na jednom mjestu turist boravio sedam dana” ističe Herceg te dodaje kako destinacija Slavonija može ponuditi svojim postojećim sadržajem nekoliko nezaboravnih dana i najzahtjevnijem turistu. Osobno smatram kako Slavonija ima najmanje sedam dana gustog i bogatog turističkog sadržaja koje može ponuditi turistima. I to autentičnog sadržaja s različitim motivima dolaska.

Cijela platforma bi trebala imati podršku gradova, županija i turističkih zajednica jer upravo im daje alat koji objedinjuje sve u jednom, od biciklističkih staza kao i turističkih atrakcija, te u sinergiji snaga mogu zaokružiti razvoj cikloturizma. Naravno za ozbiljan razvoj cikloturizma potrebna je strategija razvoja i ulaganje u infrastrukturu, povezivanje svih dionika u turizmu, od kulturnih institucija do obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te u konačnici stvoriti zaokružen turistički proizvod. Nažalost cijeli projekt nije dovoljno prepoznat u Slavoniji od gradova i turističkih zajednica, jednostavno ga nisu ni probali „iskoristiti“, a trebali bi u svakom slučaju jer Slavonija ima ogromni potencijal za cikloturizam. “Ne mogu reći da nema nekog pomaka, ali pregovori i razgovori s javnim sektorom idu sporo, često i bez komunikacije, čast iznimkama. Ono što mogu reći da smo s nekim ljudima ostvarili odlične stvari i mislim da se stvari polako miču s mrtve točke što se tiče cikloturizma, ali i Bicikademije. Dobra je stvar što je Ministarstvo turizma potaknulo županije da se malo više orijentiraju na cikloturizam, tako da je taj segment počeo dobivati na važnosti i u Slavoniji. Počele su se raditi strategije, primjenjivati primjeri dobre prakse. A samim tim se i komunikacija među dionicima poboljšava. Iako, iskustveno, na ovim prostorima obično bude uvijek nešto izvana bolje nego domaći proizvod” govori Herceg.

Da sam osobno na poziciji direktora turističke zajednice ( iako nemam te ambicije ), odmah bi prigrlio kako ovu tako i sve druge turističke inovativne priče, jer mi se na dlanu nudi odličan gotov turistički proizvod koji mi treba, te bi time podigao kvalitetu turističkog proizvoda, a na kraju krajeva i pokupio “šlag na torti”. Upravo je to i jedna od misija turističkih zajednica, da prepoznaju ovakve pojedince i ideje te da im daju vjetar u leđa, win- win za sve, a najviše za turiste.

No za pričanje priče, potrebno je barem dvoje. Žalosno je da upravo ovakve ideje i proizvodi tj. pojedinci ne mogu ostvariti svoje ideje i vizije u Slavoniji, nego moraju svoju “sreću” tražiti negdje drugdje. I opet je Istra prepoznala potencijal cijelog ove priče, a to svakako nije slučajno. I ne tu se ne radi o novcima, nego o ljudima i želji za kvalitetnim razvojem. Kapital ide tamo gdje je poželjan, a tako i svi drugi projekti i ideje. Dok ne zapušu neki novi vjetrovi u Slavoniji, projekt se širi u Istru koji jako dobro znaju koji su potencijali i benefiti cikloturizma.

U svakom slučaju, Bicikademija je odličan inovativan i interaktivan proizvod  koji bi uz suradnju s partnerima mogla biti odlična priča. Prvi i najvažniji korak je napravljen, projekt je živ i funkcionira, a sad ostaje na drugima da daju podršku kako financijsku tako i logističku da projekt zaživi na terenu u puno sjaju kao zaokružena turistička priča.

U ostalom, turističkim destinacijama je to u interesu, imaju gotovo proizvod, prigrlite ga i pričajte zajedno priče.

Vijesti: