Kruzing turizam u Vukovaru: San ili java?

Rijeka Dunav je najveća rijeka u EU i nakon Volge druga po veličini u Europi. Na tom području živi 81 milijun ljudi u ukupno 18 država. Dunav izvire u...

Rijeka Dunav je najveća rijeka u EU i nakon Volge druga po veličini u Europi. Na tom području živi 81 milijun ljudi u ukupno 18 država. Dunav izvire u istočnom Schwarzwaldu i nakon gotovo 2.900 kilometara toka (od toga 577 kilometara u Njemačkoj) ulijeva se velikom deltom u Rumunjskoj u Crno More. Delta Dunava priznata je od UNESCO-a kao prirodna svjetska baština.

Dunav je plovan gotovo u cijelom svom toku, odnosno na 2.415 kilometara, a na svom putu do mora Dunav protječe kroz 10 zemalja: Njemačku, Austriju, Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju, Rumunjsku, Bugarsku, Ukrajinu i Moldaviju. Dakle, pričamo o turističkom potencijalu kruzing turizma koji je u Europi jako razvijen i godinama ima rast, dok su gradovi kroz koji teče rijeka Dunav iskoristili svoj turistički potencijal. Upravo na temu potencijala kruzing turizma u Vukovaru organiziran je okrugli stol „Razvoj međunarodnih krstarenja Dunavom – prednosti i potencijali grada Vukovara“ u organizaciji Grada Vukovara i Lučke uprave Vukovar.

Grad Vukovar u okviru ratnog turizma godišnje posjeti preko 150.000 posjetitelja, dok je kruzing turizam, bez obzira ne veliki potencijal, zanemaren. Upravo bi kruzing turizam mogao biti ključan za razvoj turizma u gradu Vukovaru, ali kao i samog gospodarstva grada. Riječni kruzeri dolaze u Vukovar od 2001.godine, a prošle godine u Vukovar pristalo je 220 kruzera sa ukupno 30.000 turista, no ono što je najžalosnije ti turisti ne potroše niti kune u Vukovaru. Nažalost, zbog manjak turističke ponude i kvalitetne komunikacije turističkih djelatnika zaduženih za razvoj turizma u gradu, Vukovar je tek prolazna točka. Tragično je vidjeti kako turiste koji izađu iz broda, čeka bus i odvozi u Đakovo, Ilok ili Osijek.

dunav

Moramo znati kako cijelu priču oko kruzera vode privatne agencije koje stvaraju i prodaju turistički program. Namjerno sam istaknuo riječ prodaju. Kao i u svakom turističkom programu ako imate dobru ponudu i dobar turistički itinerer onda se program prodaje te turistička agencija zarađuje novac. Zato je svima u interesu imati što bolji turistički program kako bi zadovoljili želje i potrebe turista.

Stvar zvuči jako jednostavno – agencijama treba prodati dobru i kvalitetnu priču kako bi turisti koje dovode doživjeli, upoznali i iskusili grad Vukovar. Interes je obostran, kako za grad Vukovara tako i za privatne agencije jer nudi kvalitetan i zanimljiv program, što u konačnici generira zaradu. Naravno kako vlasnici brodova neće uploviti u Vukovar i ostaviti turiste sat-dva da slobodno sjede u kafićima te troše njihov novac, da, njihov novac, jer oni žele da što više novaca potroše na brodu što je logično i opravdano – to je business. Oni znaju i žele uzet novac turistima, a mi ne.

No, svakako je pozitivno otvoreno pričati o problemima, izazovima i konstruktivnom raspravom pronaći konkretno rješenje i odgovor na ključno pitanje: Kako zadržati kruzing turiste u gradu Vukovaru?

Ove godine imamo najavu rekordnog broja pristanaka kruzera na Dunavu, njih 303 dok smo prošle godine imali 278 pristanaka. Prvi brod u Vukovaru najavljen je za 01. travnja”, ističe Božena Matoš, ravnateljica Lučke uprave Vukovar za portal Press032. Na Dunavu su do sada izgrađena četiri pristaništa, a iz Lučke uprave ističu kako će se graditi manje pristanište uz Vučedol kako bi se turistima s kruzera omogućio posjet Muzeju vučedolske kulture.

Predstavljajući rezultate istraživanja međunarodnih riječnih krstarenja u Hrvatskoj, Zrinka Marušić iz Instituta za turizam navela je kako su turisti s kruzera zadovoljni gostoljubivošću i atraktivnošću naših mjesta, ali ne i njihovom urednošću, a žale se i da nemaju gdje promijeniti eure. Navela je kako turisti s brodova troše u prosjeku 11 eura kada izađu na obalu.

Ako uzmemo tu potrošnju i kako su nam rekli na nemamo suvenire i da nemaju gdje promijeniti novce, možemo zaključiti da bi oni trošili puno više ukoliko uklonimo nedostatke”, istaknula je Marušić te ističe kako turisti s brodova troše u prosijeku oko 11 eura.

No, pitanje je koliko bi turisti potrošili u Vukovaru kada bi imali gdje potrošiti svoj novac. Prema zadnjem TOMAS Ljeto 2014 istraživanju, doduše istraživanje je provedene za primorske županije, prosječna dnevna potrošnja turista iznosi 66,3 eura, od čega 36,2 eura otpada na smještaj. S druge strane, TOMAS istraživanje koje je rađeno za Grad Zagreb u 2012. godini, govori nam kako je prosječna potrošnja turista u glavnom gradu iznosi 42 EUR. Znamo kako su turisti sa kruzera u većini starije dobi te kako imaju novaca za potrošnju, dapače, žele ga potrošiti jer su cijeli život radili kako bi sada uživali u mirovini.

U Budimpešti po Dunavu voze čak i specijlizirani busevi

U Budimpešti po Dunavu voze čak i specijalizirani busevi

Evo jedne hipoteze. Ako je u prošloj godini grad Vukovar posjetilo 30.000 turista sa kruzera x prosječna potrošnja turista u iznosu od 40 EUR = 1.200.000 EUR direktno u Vukovarsko gospodarstvo. Lijepo zvuči, zar ne? No, kada turisti nemaju gdje promijeniti svoje novce kao niti onu osnovnu ponudu suvenira, a turisti sa kruzera dolaze od 2001.godine u Vukovar, onda se pitanje samo po sebi povlači: Što rade turistički djelatnici u gradu Vukovaru koji su zaduženi za razvoj turizma?

Njihovo putovanje određeno je programom agencije. Bilo bi dobro kada bi im se reklo da mogu, ako žele, ostati u Vukovaru, gdje bi imali osigurane razne sadržaje – istaknula je Jasna Babić, direktorica Turističke zajednice grada Vukovara za Večernji list prije točno godinu dana. Pitam se: Tko im to mora reći? Tko im mora ponuditi program? Tko im mora prodati priču o Vukovaru?

Vratimo se na okrugli stol na kojem je pozdravljajući sudionike okruglog stola, pročelnica Upravnog odjela za turizam i kulturu Marina Sekulić istaknula kako su gradske vlasti svjesne da je posao uključivanja Vukovara u programe turističkih putovanja kruzerima dugotrajan i spor proces. Također, programi posjeta kruzerima već su gotovi za 2017. godinu te je potrebno brzo reagirati kako bi se Vukovar uvrstio kao jedno od turističkih odredišta.

Prošle godine smo se predstavili u Hamburgu na sajmu  riječnog kruzinga i nadamo se da će to uroditi plodom i da Vukovar neće biti samo grad kroz koji turisti samo prolaze”, istaknula je Marina Sekulić. Iskreno se nadam kako će se stvari promijeniti, no promocija i brendiranje destinacije je puno više od jednog izlaganja na sajmu.

Uostalom grad Vukovar ima najbolji mogući turistički potencijal, adut, motiv… u Europi za privlačenje turista. Na području grada Vukovara prije oko 3000. godina pr.Kr. stvarala se Vučedolska kultura, a Vučedolci su zaslužni za:

  • najstariji europski kalendar Orion, inače stariji oko 350 godina od Stonehengea
  • prvi dvodijelni keramički kalupi
  • prva serijska proizvodnja metala na Svijetu
  • Prva europska vojska
  • Prva pismo u europi
  • Prvi zapisani datum u europi
  • Početak tradicije okupljanja obitelji za stolom
  • Prva lijeva i desna obuća
  • I još mnogo mnogo toga.

Vučedolska kultura ostavila je nevjerojatan trag u europskoj povijesti te je prva prava razvijena i najnaprednija civilizacija, koja je postavila standarde življenja u Europi. Pričamo o vremenu kada su se razvijale i druge civilizacije kao što je ranije doba Troje i Egipta, dakle nekih 300 godina prije izgradnje prve piramide u Egiptu. Da znam da ovo sve zvuči kao ludost, no najbolje da se sami uvjerite u ove nevjerojatne činjenice u Muzeju Vučedolske kulture u Vukovaru. To je mjesto koji bi svaki europljanin treba posjetiti.

Svake godine Eiffelovov toranj posjeti preko 7 milijuna ljudi, koliko bi onda trebalo posjetiti grada u kojem je nastala europska civilizacija? Da, Vučedolska kultura predstavlja kolijevku  europske civilizacije.

Kada bi samo jednu od ovih nevjerojatnih činjenica kvalitetno prezentirali turistima, Lučka uprava Vukovara morala bi graditi pristaništa po cijeloj obali Dunava u Vukovaru zbog prevelikog interesa. Ali to sam samo ja,  glasno razmišljam i budan sanjam.

Vijesti: