LAG Lika kao odličan primjer strateškog razvoja i brendiranja Like kao autohtone turističke destinacije

Osim ljepote obale i kontinenta, čistog mora i ugodnog sunca, Hrvatska je u turističkom smislu poznata i kao zemlja dobre hrane. Bar bi trebala biti, no nažalost umjesto da...

Osim ljepote obale i kontinenta, čistog mora i ugodnog sunca, Hrvatska je u turističkom smislu poznata i kao zemlja dobre hrane. Bar bi trebala biti, no nažalost umjesto da se što više fokusiramo na pričanje autohtonih priča, a tako i na ponudu autohtonih gastronomskih delicija, te toliko važnom spoju lokalne poljoprivrede i turizma mi i dalje se okrećemo masovnom turizmu, a od turizma sve manje i manje ljudi može živjeti tj. turistička potrošnja se ne dispenzira na lokalnu ekonomiju. Što je suprotno samoj esenciji turizma, a opet savršeno odgovara definiciji masovnog turizma.

Prođemo li obalom u ljetnim mjesecima moramo se dobro potruditi pronaći restoran koji u svojoj ponudi ima (stvarno) lokalno uzgojenu hranu. Uz gigantske zgrade uglavnom stranih trgovačkih centara koje viđamo uz cestu, rijetki štandovi s ponudom „hrane iz vrta“ u pojedinim mjestima još uvijek uspijevaju stranom turistu dočarati osjećaj da smo mediteranska zemlja koja zaista proizvodi breskvu, blitvu, paradajz, sir ili med. Više bi se percepcija turista mogla svesti kako proizvodimo banane, kiwi itd…

Motiv putovanja je upoznati novu kulturu i način življenja, a glavna riječ je autentičnost. Figurativno rečeno: u Hrvatskoj Francuzima prodajemo francusko vino, umjesto da im ponudimo naše autohtono. S druge strane, Hrvatska se pretvara u jedan veliki resort gdje se trči samo za novcem koji zarađuje njih nekoliko ili jedan, a pri tome lokalno stanovništvo ne sudjeluje u turističkom proizvodu niti može živjeti od turizma, pretvara se u jeftinu radnu snagu ili moderne robove, a zarada ide u inozemstvo, umjesto da ostane u lokalnom gospodarstvu.

Turistička sezona je na vrhuncu, rekordni dolasci i noćenja, rekordna zarada, a nikad manja disperzija turističke potrošnje na lokalnu ekonomiju. Proizvodnja hrane u Hrvatskoj, zbrojena ona u Slavoniji i Baranji, Zagorju i Međimurju, Istri, Dalmaciji i Lici nedostatna je da bi nahranila broj ljudi koji će službena turistička statistika izbaciti na jesen. Toga smo svi svjesni, no to je samo rezultat godinama ne brige i što se strateškine razvijamo, te s pravom mogu postaviti pitanje: Da li se dovoljno radi na integralnom povezivanju  proizvođača kako bi se sustavno uključili u turističku ponudu te da se u hotelima i restoranima nađe više domaće hrane kao i da se od ponude lokalno proizvedene hrane stvori novi turistički proizvod?

Nažalost ne. Razlog tome je sustavno uništavanje sela i poljoprivrede svih ovih godina. Priče oko spoja „Plave“ i „Zelene“ Hrvatske su već smiješne, nažalost, propustili smo veliku priliku, zbog nedostatka smislene strategije razvoja i povezivanja, dok je Država s druge strane poticala uvoz na uštrb naše proizvodnje tj. razvoja poljoprivrede. Danas, nakon 20 i više godina, jednostavno je prevelika cjenovna razlika između proizvodne cijene domaćih OPG-a i uvoza. Rješenja i uspješni modeli postoje, imamo sve resurse, od znanja do novaca, no nažalost na teren, čast iznimkama i pojedincima, priča nikako ne funkcionira.

No, nikada nije kasno za kvalitetne priče i projekte. Moguće je i danas pokrenuti cijele procese i povezati plavu i zelenu Hrvatsku kroz turizam. Dapače, to bi trebao biti imperativ. Sve je do ljudi. Jedan od odličnih primjera povezivanja poljoprivrede i turizma te svakako pravog modela je primjer Lokalne akcijske grupe Lika ( LAG ) koji već treću godinu za redom organizira lokalne proizvođače koji nastupaju u turističkim središtima kroz brend LIČKA SELJAČKA TRŽNICA. I ne samo to, uspješno su pokrenuli gastronomsku revoluciju Like te je po prvi put u povijesti okusom nezamjenjiva lička hrana postala je brend, spojili su upravo poljoprivrednu i turizam, osnovali prvi turistički klaster u Lici pod nazivom Klaster Lika Destination, regionalnu oznaku kvalitete – Lika Quality, educiraju i povezivanju sve male proizvođače, pokrenuli su proces zaštite autohtonih prizvoda na EU tržištu i još puno toga.

Sve s jasnom vizijom brendiranje Like i podvelebitskog primorja kao jedinstvene turističke destinacije, kako bi Lika postala globalno prepoznatljiva destinacija, ekološki prihvatljiva s izvrsnom autohtonom gastronomskom ponudom i samoodrživim gospodarstvima. Cilj projekta je uključiti što veći broj registriranih proizvođača hrane, pića i suvenira s našeg područja u projekt Ličke seljačke tržnice te im osigurati prodajne kanale koje do sada nisu imali. „Ovaj projekt brendiramo i kao novi turistički proizvod destinacije jer smo svjesni da domaći i strani turisti osim uobičajene ponude žele doživjeti atmosferu života domicilnog stanovništva, autentičnost i tradiciju, način trgovine kao i okus lokalno proizvedene hrane. Budući da radimo na brendiranju Like, Velebita i Primorja kao jedinstvene destinacije (Lika destinacija), iznimno nam je bitno razvijati i proizvodnju hrane te tradicionalnih suvenira, a to provodimo kroz petogodišnji projekt integralnog gospodarskog razvoja nazvanog INTEGRA LIKA 2020. Svjesni smo da se ovakav razvoj ne događa preko noći ali kad se projekt uspostavi na zdravim temeljima, uspjeh neće izostati. Vidjeli smo brojne tzv. velike projekte koji su pokazali loše rezultate zato mi ulažemo u proizvođačke obitelji jer kad imate vrijednu i stabilnu obitelj onda imate sigurnost i život na selu“  ističe Tomislav Kovačević, voditelj LAG-a Lika i glavni koordinator projekta INTEGRA LIKA 2020.

Područje Lika destinacije predstavlja jedinstveni spoj mora, planina i kontinenta. Upravo ovakav kontrast ljepota ovih, uglavnom, zaštićenih područja, veliki je adut u turističkom razvoju. Uz Velebit kao zaštićeni park biosfere tu se nalaze i dva nacionalna parka, NP Sjeverni Velebit te svjetski poznati nacionalni park Plitvička jezera, zatim jedini pećinski park u Hrvatskoj PP Grabovača i niz drugih prirodnih fenomena.

INTEGRALNI TURISTIČKI RAZVOJ – Seoske tržnice kao turistički proizvod

Zbog dosadašnjeg nepostojanja strateškog turističkog razvoja ovog područja LAG LIKA pokrenuo je niz projekata; projekt integralnog gospodarskog razvoja INTEGRA LIKA 2020, zatim projekt LIČKA SELJAČKA TRŽNICA – vrt povjerenja te s ciljem promocije i strateškog razvoja turizma u destinaciji osnovao je turistički klaster nazvan LIKA DESTINATION. Kako bi istaknuli kvalitetu lokalno proizvedene hrane i svrstali je u kategoriju tzv. premium proizvoda, LAG LIKA razvio je regionalnu oznaku kvalitete LIKA QUALITY čiji je znak zaštićen kao jamstveni žig pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo. Također, inicirao je pokretanje poljoprivredne zadruge LIKA COOP. „ Kroz novoosnovanu poljoprivrednu zadrugu okupljamo poljoprivredne proizvođače s namjerom plasmana njihovih proizvoda na tržište. Svjesni smo da trenutna količina proizvoda ne može zadovoljavati velike sustave ali mogu reći da ćemo za iduću godinu imati dostatne količine mesa, sira te krumpira koje ćemo ponuditi velikim hotelskim kućama kao i malim boutique hotelima te restoranima. Proizvodi s našom oznakom kvalitete LIKA QUALITY već su na lokalnom tržištu prepoznati a tek smo krenuli s tim projektom. Na nedavnoj LIČKOJ SELJAČKOJ TRŽNICI koju smo organizirali zajedno s Općinom Karlobag kao i općinskom turističkom zajednicom, posebnu zainteresiranost turista primijetili smo upravo za ove proizvode.“ ističe Kovačić.

Turizam nije samo sunce i more [ Gorski Kotar Adventure / Autori: Alen Tkalčec, Arijana Tkalčec ]

Tako logično, prirodno i jedini pravi put razvoja. Također, izrazito je važno istaknuti kako je sve počelo od ljudi, ne od Državnih institucija. Lako je kukati kako se ne može i kako je teško. Da je, no pokrenite se i napravite kvalitetnu platformu te dokažite da se može, jer upravo LAG Lika je pravi primjer uspješnosti ovog koncepta. A ono najvažnije zaokružili su cijelu priču, Sali su na zdrave temelje i sada ova priča može samo kvalitetno rasti. „U dosadašnjem provođenju ovih integralnih projekata uvjerili smo se u ispravnost svega što radimo. Zadali smo si rok do 2020. godine do kada ćemo promijeniti postojeću sliku kako gospodarske razvijenosti tako i sliku naše nedovoljno poznate turističke destinacije. Nismo skloni naglašavanju statistike o povećanju broja turista svake godine jer se ono događa stihijski, posebno na našim pojedinim lokacijama. Temeljen na filozofiji održivog razvoja, cilj nam je na kvalitetan način razvijati destinaciju te paralelno jačati lokalne proizvođače kako bismo postali prepoznatljiva gastro-destinacija, očuvane prirode i autentičnosti“ zaključuje Kovačević.

Moramo poštivati sami sebe i svoju tradiciju, kulturu i povijest i sve to lijepo upakirati u autentičnu priču. To turisti žele doživjeti, degustirati i okusiti. Nažalost naš se turizama stihijski razvija upravo suprotno. Stalno ističem kako kontinentalni turizam ima nevjerojatne potencijale, a ne zaboravite kako kontinentalni turizam traje cijelu godinu, a ne tri mjeseca. S druge strane najveća moć LAG-a su lokalni ljudi i partneri, zato se uključite u ovu odličnu turističku priču, budite to što jeste – lokalni i autentični jer upravo je to vaša najveća vrijednost.

Upravo ovakvi projekti trebaju pomoć i potpore institucija, kako financijsku tako i logističku, kako bi dobili vjetar u leđa. Brendiranje Like kao područje s ponudom iznimno kvalitetne hrane može i mora biti odličan motiv dolaska turista tijekom cijele godine, dok kroz zaokruženu turističku ponudu uz spomenutu gastronomiju, bogatstvo prirodnih ljepota te ruralni i avanturistički turizam Lika svakako može konkurirati i drugim turističkim destinacijama.

Dapače, upravo turizam može biti novi glavni pokretač Like i Gorskog kotara koji će pokrenuti gospodarsku aktivnost, zadržati lokalno stanovništvo, a kada imamo zdravu i pozitivnu gospodarsku situaciju onda će se početi razvijati i druge gospodarske grane.

Uključite se u ovu odličnu turističku priču, povežite se, izmjenite svoja iskustva te stvarajete nove dodane vrijednsoti. Moguće je, a upravo LAG Lika je pravi primjer kako je sve do ljudi.

Povezana vijest:

Vijesti: