Luka Burilović, HGK: Kupujmo hrvatsko je ideja koja treba postati stil života svih 365 dana u godini

Ne tako davno, na samo spominjanje Hrvatske gospodarske komore ( HGK ) vezale su se samo negativne konotacije, a očekivanja su bila jako niska, dok je danas ljestvica svakako...

Ne tako davno, na samo spominjanje Hrvatske gospodarske komore ( HGK ) vezale su se samo negativne konotacije, a očekivanja su bila jako niska, dok je danas ljestvica svakako visoko postavljena, a očekivanja su opravdano visoka, kao što i doliči HGK.

Glavna funkcija HGK je da bude partner privatnom sektoru, kako na domaćem tako još više na izlasku na strana tržišta. A kada pričamo o turizmu, ono što mogu sa sigurnošću potvrditi kako je HGK i Sektor za turizam kroz svoje Županijske komore i Sekcije u turizmu, produžena ruka turističkom sektoru.

Kroz cijele godine svjedoci smo raznih edukacija i seminara, stručnih sastanaka, kako kroz Turističko vijeće, tako i kroz razne turističke sekcije od pustolovnog turizma do obiteljskog smještaja, analiza i publikacija, konferencija i foruma, osnovana je Grupacija jedinstvenih luksuznih hotela, te svakako jedne od najvažnijih podrška našem turizmu i domaćoj proizvodnji kroz akciju Kupujmo Hrvatsko te specijaliziranog projekta Hrvatski proizvod za hrvatski turizam.

Naravno uvijek može i mora biti bolje, brže i aktivnije, no ono najvažnije je što danas poduzetnici u turizmu u Hrvatskoj imaju stabilnog i jakog partnera u HGK. Kakvo je stanje u našem gospodarstvu, možemo li napokon spojiti plavu i zelenu Hrvatsku, kako uključiti što više hrvatskih proizvoda u naš turistički proizvod – kao i mnoga druga pitanja su na koje je dao odgovor predsjednik HGK Luka Burilović.

INTERVJU / Luka Burilović, HGK: Smanjenje uvoza, veća samodostatnost i zaokruživanje proizvodno-prodajnog procesa, kako se to popularno voli reći – od polja do stola – naš je ultimativni cilj

Kroz četiri godine sudjelovali ste na brojnim konferencijama, sastancima s gospodarstvenicima, posjetili brojne tvrtke… kakvo je realno stanje u našem gospodarstvu i koja su Vaša predviđanja u 2018. godini?

U protekloj godini ostvaren je gospodarski rast na mnogim poljima, uključujući pomake u proizvodnji, potrošnji i izvozu te smanjenje proračunskog deficita i javnog duga. Imali smo i rekordnu turističku sezonu, uz porast plaća, zaposlenosti i prometa u trgovini na malo. No, podaci nama bliskih zemalja u Europskoj uniji pokazuju da još kaskamo i da ne rastemo jednako brzo, iako je sam rast viši od prosjeka EU. Za to su nam potrebne dublje reforme, poput reforme obrazovanja, javne uprave i pravosuđa.

Vjerujem da će se rast BDP-a nastaviti i u ovoj godini da možemo očekivati pozitivan trend po pitanju vanjske trgovine budući da se očekuje rast i kod naših ključnih inozemnih trgovinskih partnera. Situacija u Agrokoru i dalje će ostati jedan od većih izazova u čijem je rješavanju ključan dijalog svih uključenih i spremnost na kompromise kako bi se očuvali zdravi i kvalitetni dijelovi tog sustava, hrvatska polica te radna mjesta.

Turizam raste iz godine u godinu, no brojimo noćenja i dolaske, ali ne i turističku potrošnju koja je najrelevantnija, a nažalost premala u Hrvatskoj,  kao i disperzija iste na lokalnu ekonomiju. Kako Vi ocjenjujete razvoj našeg turizma? Idemo li u dobrom smjeru? Koji su najznačajniji problemi koji muče naše gospodarstvenike u turizmu?

Ove godine Hrvatska po prvi put bilježi 100-milijuntno noćenje i prihode veće od 10 milijardi EUR, što su definitivno rekordne brojke. No, nužni su daljnji rast i razvoj. Bolji uvjeti poslovnog okruženja mogu podići Hrvatsku na ljestvici konkurentnosti te osigurati održivost hrvatskog turizma, utjecati na daljnji porast investicija i novozaposlenih te pokrenuti rast drugih gospodarskih sektora.

Prošle je godine u hrvatski turizam investirano 817 milijuna eura, a za ovu godinu najave su još optimističnije jer se predviđa preko 900 milijuna eura investicija. No, investiraju uglavnom domaće hotelske tvrtke, dok su investicije od strane inozemnih investitora i dalje skromne ponajviše zbog prečestih izmjena pravnog i fiskalnog okvira. Ključne stvari koje muče naše gospodarstvenike i koče daljnji rast su porezno rasterećenje, rješavanje zakonske regulative koja koči razvoj i investicije, a naročito vezano uz porez na imovinu i nekretnine, pitanje regulacije turističkog zemljišta, boravišne pristojbe te sustavno otklanjanje problematike zapošljavanja i nedostatka radne snage. Također, produljenje sezone utjecalo bi na ukupan rast turističkog sektora.

Spoj Plave i Zelene Hrvatske, tako jednostavno i logično, sve imamo, proizvodnju i s druge strane potrebu tj. kroz turizam potrošnju, ali i dalje samo san. Suludo je da Slavonija, Dalmatinska zagora i unutrašnjost Istre ne budu potpora turizma na obali, koje je rješenje i kako ubrzati taj proces?

Moramo povezati zelenu i plavu Hrvatsku, a kako sam ja Slavonac smatram da ta regija može dati veliki obol razvoju. Udio naših proizvoda u turizmu je još uvijek nedovoljan i mi moramo težiti da bude što viši. Atraktivnosti kontinenta su mnogobrojne, stoga trebamo raditi na tome da prerastemo status odredišta koje ovisi o suncu i moru. Razvojem turističke ponude koja promovira komplementarnost turističkih potencijala obale i kontinentalnih krajeva možemo pomoći razvoju i drugih dijelova Hrvatske. Budući da se ruralna područja u Hrvatskoj suočavaju sa značajnim demografskim problemima, ruralni turizam može biti jedan od odgovora na pitanje kako pokrenuti gospodarsku aktivnost, revitalizirati ruralna područja i omogućiti ljudima da ostanu na selu.

Proces možemo ubrzati aktiviranjem neiskorištenih turističkih resursa, obnovom i podizanjem kvalitete smještajnih kapaciteta i kreiranjem dodatnih turističkih sadržaja na turistički nerazvijenim područjima, unapređenjem obnove objekata i područja značajnih povijesnih, kulturnih i tradicijskih vrijednosti. Uz samu ponudu, značajan faktor mogu biti i kvalitetni te autohtoni proizvodi kontinentalne Hrvatske. Kontinentalna Hrvatska ima veliki potencijal za pozicioniranje kao destinacija zdravstvenog turizma, ponajprije zbog prisutnosti brojnih poliklinika i specijalnih bolnica, kao i bogate ponude lječilišnog turizma. Moramo povezati zelenu i plavu Hrvatsku, a upravo je akcija „Hrvatski proizvod za hrvatski turizam“ jedan od modela da ta 20 godina stara floskula postane stvarnost.

Akcija Kupujmo hrvatsko proslavila je 20 godina, a bez obzira na napor, prepoznatljivost i uspjeh akcije, i dalje u turističkom proizvodu imam slabu zastupljenost hrvatskih proizvoda. Koji su danji planovi za projekt Kupujmo hrvatsko? Da li su se akciji Kupujmo hrvatsko odazvali i hotelijeri te kako zaokružiti cijeli proizvodno-prodajni proces od polja do stola? Specijalizirani projekt Kupujmo hrvatsko – hrvatski proizvod za hrvatski turizam pokazao se iznimno uspješnim b2b događanjem?

Specijalizirana akcija Kupujmo hrvatsko – Hrvatski proizvod za hrvatski turizam pokrenuta je 2015. kako bi povezala gospodarske subjekte u turizmu s drugim gospodarstvenicima i sektorima, a već dvadeset godina govorimo koliko je važno kupovati domaće i isticati hrvatsku kvalitetu. Potpora našem proizvođaču nikada nije bila potrebnija nego danas jer upravo oni stvaraju kvalitetan proizvod i omogućuju otvaranje novih radnih mjesta. Ova ideja treba postati stil života svih 365 dana u godini. Domaći proizvodi moraju biti ključ prepoznatljivosti našeg turizma.

Naime, zbog svog razvoja turizam može funkcionirati kao poluga i za razvoj drugih djelatnosti. Pri tome ne mislimo samo na gastronomsku ponudu, već i na drvoprerađivačku industriju, kreativnu industriju, IT… Na posljednjem izdanju akcije 2017. u Zagrebu izlagalo je stotinjak proizvođača iz prehrambenog sektora, sektora kozmetike, opremanja prostora te pružatelja usluga vezanih uz turizam, kao i preko 30 hotelijera, pripadnika zajednice obiteljskog smještaja i nautičara. Sve je veće povezivanje hrvatskog turizma i proizvođača, pogotovo prehrambene, građevinske, drvoprerađivačke i drugih industrija, tako da se u nekim hotelskim kućama udjel hrvatskih proizvoda penje na više od 70 posto. I brojne hotelske kompanije svoje investicijske projekte gradnje novih smještajnih kapaciteta prepuštaju domaćim izvođačima radova.

Važnost turizma za naše gospodarstvo je nemjerljiva i zato moramo iskoristiti apsolutno sve prilike koje nam se pružaju da kroz njega promoviramo domaću proizvodnju. Smanjenje uvoza, veća samodostatnost i zaokruživanje proizvodno-prodajnog procesa, kako se to popularno voli reći – od polja do stola – naš je ultimativni cilj. Želimo spojiti javno i privatno, more i kontinent, velike i male, da svi zajedno damo sve od sebe i iskoristimo ogroman potencijal koji kao zemlja imamo.

Iznimno me vesele brojna svjedočanstva naših poduzetnika i kompanija da su na B2B susretima, u okviru specijaliziranog projekta Hrvatski proizvod za hrvatski turizam, sklopili dugoročne poslovne suradnje, plasirali svoje proizvode u velike hotelske lance i uspostavili suradnju s malim obiteljskim hotelima  – Luka Burilović, HGK

Balon s radnom snagom u turizmu se napuhavao godinama i bilo je samo pitanje vremena kada će puknuti. Jedno od rješenja za koje se zalažete je uvođenje dualnog obrazovanja, a čak prema anketi HGK 80 posto tvrtki podržava ideju?

Imamo nedostatak radne snage, što je posebice izraženo u sektorima turizma, građevine, brodogradnje i poljoprivrede, a istovremeno naši mladi izlaze iz sustava obrazovanja na tržište rada s vještinama koje nisu u skladu s potrebama gospodarstvenika. Uz 180.000 nezaposlenih, gospodarstvenicima nedostaje 30.000 radnika. Vrlo je jasno da to ne može dobro završiti ako se uskoro ne trgnemo i ne krenemo mijenjati stvari iz temelja. HGK je predložila model dualnog strukovnog obrazovanja koji može obrazovanje učiniti učinkovitijim i fleksibilnijim. Rješenjem ovog strateški važnog pitanja istovremeno možemo riješiti nekoliko gospodarskih i društvenih pitanja, od radne snage i nezaposlenosti do pitanja demografije.

Komora je u ove četiri godine izborila povećanje kvota, no to je bila vatrogasna mjera. Potrebna nam je reforma školstva, pri čemu je prijedlog HGK uvođenje dualnog strukovnog obrazovanja po uzoru na germanske zemlje, koji bi uključivao modernizaciju zanimanja, rad na njihovoj atraktivnosti i izmjenu legislative.

Upravo otvoren ured HGK u Šangaju u Kini je veliki korak prema naprijed i poveznica s kineskim tržištem. Tu je ogromna šansa za Hrvatsku, kako za turizam tako i za izvoz hrvatskih proizvoda. Koja su očekivanja i što poduzetnici u turizmu mogu dobiti i očekivati od predstavništva? Jesu li kineski gospodarstvenici zainteresirani za ulaganje u turistički sektor?

Trenutno u Kinu najviše izvozimo drvo, strojeve za oblikovanje gume i plastičnih masa, vatrogasna vozila, proizvode od kože i lijekove, a radi se o tržištu s 2,6 puta više ljudi nego u cijeloj EU. Predstavništvo će upravo raditi na uklanjanju prepreka za daljnji rast trgovinske razmjene i za druge djelatnosti. Najveća poteškoća za domaće izvoznike je manjak definiranih certifikata i procedure za određene vrste proizvoda. Također, radit ćemo i na pronalasku niša za plasiranje proizvoda i usluga za kupce više platežne moći.

Prisutnost HGK na kineskom tlu imat će pozitivan efekt na jačanje gospodarskih odnosa, a sukladno s tim i prepoznatljivosti Hrvatske kao zanimljive destinacije kineskim turistima. Kupovna moć kineskih državljana značajno raste iz godine u godinu te oni sve više putuju i istražuju svjetske i europske destinacije. Vidimo da broj kineskih turista u Hrvatskoj kontinuirano raste. Postoji i interes za ulaganje u hrvatski turistički sektor, primjerice u  Krapinskim Toplicama je u procesu realizacije izravna investicija kineskih ulagača od 30 milijuna eura. Chinese Southeast European Business Association (CSEBA) planira preko tvrtke Zhongya nekretnine uložiti 30 milijuna eura u kupnju i obnovu hotela Toplice te početak izgradnje rezidencijalnih vila i bungalova.

Prema novim restriktivnim regulativama kineske vlasti vezano uz direktna ulaganja u inozemstvo i pojedina područja za ulaganja, tijekom 2017. godine primjetan je pad kineskih investicija, no taj trend se popravio prema kraju 2017. godine. Kineske vlasti svakako potiču ulaganja koja se odvijaju u okviru inicijative Pojas i put, a Hrvatska se nalazi na ključnom položaju morskog puta te inicijative. Tu vidimo potencijal za ulaganje i u turističku infrastrukturu.

Sektor za turizam je jedan od najaktivnijih sektora, ima jaku županijsku mrežu, s raznim zajednicama od obiteljskog turizma, hostela, pustolovnog turizma, putničkih agencija… sudjeluju u organizaciji raznih edukacija, kongresa, foruma, analiza, čestih sastanaka struke kao i izboru Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku. Odličan pozitivan primjer HGK kao produžena ruka poduzetnicima, u ovom slučaju sektoru turizma. Kako ste zadovoljni radom sektora turizma i koji su budući planovi?

Sektor za turizam HGK je svojim djelovanjem postao prepoznatljiv i poželjan partner čitavom turističkom sektoru. Uz umrežavanje svih dionika i zastupanje zajedničkih gospodarskih interesa poduzetnika kroz udruženja i zajednica, svakako bih istaknuo rad na izradi legislativi koja se odnosi na turistički sektor i izradu više nacionalnih strateških dokumenata. Drago mi je da aktivnosti Sektora uključuju i nagrađivanje najsvjetlijih primjera uspjeha u turizmu kroz nagradu Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku te brojna visokokvalitetna događanja, poput Foruma obiteljskog smještaja i novih Dana nautike.

Sektor će i u ovoj godini nastaviti raditi na rješavanju ključnih problema koji ograničavaju rast i daljnje unaprjeđenje turističkog sektora, prije svega porezno rasterećenje, problematika nedostatka radne snage i zakonska regulativa.

Za kraj, HGK je na čelu s Vama počeo puhati jednim novim vjetrom, puno toga je učinjeno te je HGK napokon postao partner poduzetnicima, s čime ste najzadovoljniji i koji su prioriteti za iduće razdoblje?

U razdoblju kada je povjerenje gospodarstvenika u nas bilo izrazio narušeno, uspjeli smo kreirati servis koji odgovara stvarnim potrebama naših članica. Istaknuo bih kreiranje novih usluga, racionalizaciju poslovanja, mrežu predstavništva i internacionalizaciju poslovanja, kvote radnih dozvola za gospodarstvo i model dualnog obrazovanja Komore. Smatram da mi ti rezultati daju kredibilitet za novi mandat, a kruna su i nagrada za provedene reforme za najbolju komoru jugoistočne i srednje Europe te bezuvjetno mišljenje državne revizije.

U idućem razdoblju cilj mi je da se pobrinemo da kreatori politika još snažnije uvažavaju glas gospodarstva kako bi HGK u ime članica postao sukreator gospodarskih politika od dugoročnog i strateškog značaja, kao i partner i korektiv svakoj vlasti. Primjer takve uspješne suradnje je i potpisan ugovor s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova o otvaranju predstavništava Komore u sklopu diplomatsko konzularnih predstavništava, što je važan dio novina koje se tiču pomoći gospodarstvenicima pri internacionalizaciji poslovanja. Te iste usluge koje nudimo namjeravam prenijeti u digitalnu sferu za jednostavnije i bolje razumijevanje članica te učinkovitiji rad same Komore. Treći strateški cilj je dualno strukovno obrazovanje, kao dugoročno rješenje gorućeg problema nedostatka radne snage.

Povezne vijesti:

ANTONIA URLIĆ NOVA DIREKTORICA SEKTORA ZA TURIZAM HGK

DANIJELA ČAVLOVIĆ IZABRANA ZA PREDSJEDNICU ZAJEDNICE OBITELJSKOG TURIZMA PRI HGK

IVA BENCUN NOVA PREDSJEDNICA ZAJEDNICE PUSTOLOVNOG TURIZMA PRI HGK

Vijesti: