Turizam oko nas – Pariz

Glasno razmišljanje : Nedo Pinezić / Foto: Pexels

Boraveći u poznatim turističkim destinacijama Europe, redovito se pitam zašto tamo nešto funkcionira na krajnje jednostavan i učinkovit način, a u Hrvatskoj ne? Zašto u zemljama članicama EU vrijede pravila i standardi koji su za Hrvatsku nedovoljno dobri i neprihvatljivi?

Na ovom sam putovanju „okrenuo pilu naopako“ i pokušao zamisliti kako bi funkcionirala najposjećenija turističkih destinacija Europe kada bi funkcionirala po našim, hrvatskim pravilima. Pariz je glavni grad Francuske, gradsko središte broji 2,2 milijuna stanovnika a sa „prstenom“ gotovo 12 milijuna. Pariško gradsko područje najveća je gradska ekonomija u Europi i peta u svijetu.

Ali Pariz je i jedna od najpopularnijih turističkih destinacija na svijetu s 45 milijuna posjetitelja godišnje. 60% posjetitelja čine strani turisti.

Kako do Pariza ?

Da biste isplanirali putovanje potreban vam je samo pristup internetu. Najbolje je nakon zacrtanog termina potražiti avionsku vezu. Iz Zagreba Air France leti svakodnevno malim, brzim mlažnjacima na zračnu luku CDG (Charles de Gaulle Airport). Jedna od najvećih zračnih luka u svijetu rasprostire se na čak 25 km2 i godišnje opslužuje 60 milijuna putnika i 500 000 zrakoplova. Ali ne brinite. S CDG zračne luke imate više mogućnosti izravne veze s centrom Pariza : brzim vlakom TGV, gradskim vlakom, autobusnom linijom, shuttle prijevozom, taksijem. Svi prijevozi kreću direktno s terminala. U dolasku smo isprobali gradski vlak a u povratku shuttle prijevoz, cijena je varirala od 20 do 40 Eura za dvije osobe.

Kada bi vladali naši uvjeti, onda biste se na CDG našli u situaciji da nemate mogućnost putovanja vlakom do grada. Ostala bi vam mogućnost prijevoza autobusom koji npr. sa zagrebačke zračne luke prometuje svakih pola sata i veže se na mrežu lokalnih autobusnih i tramvajskih linija.

Na jadranskim zračnim lukama javni transport još i funkcionira do glavnog gradskog središta, ali ako morate nastaviti putovanje do neke periferije, tada nastanu problemi: terminali su udaljeni ili skučeni, bez javnih prostora, loše dostupnih informacija i neusklađenih poveznih autobusnih – brodskih linija.

Rezervacija smještaja

Što se samog smještaja tiče, informacijski i informatički boom 21. stoljeća pruža vam mogućnost udobnog rezerviranja iz vlastitog doma. Web portali, savjetnici za putovanja, preuzeli su primat u planiranju i rezerviranju, barem što se individualnih putovanja tiče.

Moje iskustvo sa „TripAdvisorom“ više je nego dobro. Ipak moram napomenuti da mi je dobro došlo i tiskano izdanje vodiča „Pariz top 10“ autora Mike Gerrarda i Donne Dailey i to hrvatsko izdanje u nakladi „Mozaik knjiga“. Ovaj džepni vodič dobro dođe i za snalaženje gradom.

Sistem rezervacije smještaja vrlo je jednostavan i učinkovit: nudi se smještaj prema cjenovnim razredima i pripadajućim kategorijama te poziciji. Za svaki smještaj možete pročitati brojne recenzije turista koji su tamo boravili. Kroz ove utiske dobiti ćete najbolju sliku vrlina i mana smještaja. Kada se odlučite za rezervaciju, ispunite web obrazac uz obavezno prilaganje podataka važeće kreditne kartice kao garancije plaćanja smještaja i otkaza. Izabrao sam varijantu po kojoj ako otkažete smještaj 8 dana prije dolaska nećete biti terećeni. U protivnom zaračunati će vam trošak jednog noćenja. Račun plaćate na recepciji hotela. Portal ne naplaćuje svoje usluge direktno od gosta.

Pravi francuski ugođaj u srcu Pariza

Izabrali smo hotelčić s 2 zvjezdice „Grand hotel Leveque“ u živopisnoj ulici Rue Cler u samom srcu Pariza, 5 minuta pješke od Eiffelovog tornja.

Po hrvatskim pravilima ovog hotela ne bi bilo: predvorje ima 10m2, recepcija 2m2, lift kapacitet 1 osobe, soba je veličine 10m2, kupaonica 3m2. Ali hotelčić nudi pristojan i za francuske pojmove čist i uredan smještaj, klimatiziranu sobu sa TV-om i tuš/wc-om. U hotelu se može i doručkovati, recepcija radi 24 sata, osoblje je vrlo ljubazno i na koncu cijena iznosi 79 Eura za dvokrevetnu sobu po danu.

Po hrvatskim propisima ulica Cler izgledala bi zasigurno sasvim drukčije: tijekom dana se ne bi nudilo na ulici ispred dućana ribe i plodove mora, voće i povrće, pekarske proizvode, gotovu hranu… a omiljena gostionica „Petit Cler“ ne bi poslovala. U tom kafiću, gostionici, restorančiću, stolovi su veličine 60×60 cm, kuhinja je nadograđena u dvorištu, skladište se nalazi u podrumu do wc-a, a kanta sa smećem izlazi liftom u sredini lokala u vrijeme između ručka i večere, kraj stolova na kojima sjede gosti… Prosječna cijena menua je između 25-30 eura uključujući čašu vina. Jela su domaća, na bazi francuske poljoprivredne proizvodnje i tradicije. Usluga je brza i ljubazna. U jutro se nude mali obroci za doručak, slijedi ručak pa večera. Po troje konobara uslužuje 50 gostiju i uspijeva svaki stol „okrenuti po dva puta“. Ovaj lokal najviše posjećuju mladi Parižani i turisti po preporuci. Nalazi se odmah do hotela „Leveque“. S druge strane ulaska u hotel jedna kraj druge stoje vinoteka i prodavaonica sireva, pa prodavaonica torbi, cipela… sve pristupačno platežnim mogućnostima prosječnog turista. Cijene ne odstupaju bitno od hrvatskih. Boravak u ulici Cler pruža mogućnost pravog doživljaja života običnih ljudi u Parizu. Na sreću ovdje se ne primjenjuju hrvatska pravila „prema smjernicama EU“.

Kulturne znamenitosti

O kulturnim znamenitostima Pariza može se pričati satima, ispisivati stranice i stranice teksta. Orsay, Notre-Dame, Sacre-Coeur, Arc de Triomphe, Sainte-Chapelle, Hotel des Invalides, Montmartre, Pigalle, Moulin Rouge, Champs-Elysees, Eiffelov toranj, Louvre… obilazak ovih znamenitosti otvara jednu sasvim novu dimenziju povijesti Europe i kulture zapadne civilizacije uopće.

U Louvreu smo bili posebno ponosni kraj izloženog brončanog Apoksiomena s Malog Lošinja. Velika je to čast za hrvatsku kulturu, ali i Louvers se smatra počašćenim i privilegiranim ugostiti ovo iznimno cijenjeno kulturno blago.(Apoksiomen je „gostovao“ u Parizu prije izgradnje muzeja u Malom Lošinju). Sam Louvers, osim što je jedan od najpoznatijih muzeja u svijetu koji sadrži oko 35 000 neprocjenjivih izložaka, fascinira i svojom tradicijom. Prvu muzejsku zbirku ustanovio je francuski kralj Franjo I još u 16 stoljeću. Zbirka je tada brojila 12 slika. Najpoznatiji izložak Louvrea je Mona Lisa- najpoznatija slika na svijetu. Ona je ujedno i najveći marketinški mamac Louvrea. Možda bi istu ulogu mogao imati i hrvatski Apoksiomen u budućem muzeju na Malom Lošinju ?(Pitao sam se tada, no koncept je promijenjen – jedan muzej za jedan eksponat).

Ulaznice za muzeje su pristupačne i kreću se u rasponu od 8 do 10 Eura. Bolje ih je kupiti putem interneta ili u turističkim informativnim centrima. Na taj način ostvarujete popust i zaobilazite dugačke redove na blagajnama. Prema našem izračunu, samo od ulaznica za posjet Eiffelovom tornju, Pariz godišnje uprihoduje oko 450.000.000 eura i barem 300.000.000 eura u suvenirnicama i restoranima na tornju .Još toliko turisti ostave i u Louvreu i barem u još jednom od muzeja. Suvenirska ponuda je bogata i pristupačna. Najviše se nude (očito i traže) magneti, šalice, kišobrani, majice, kape sa simbolima Pariza, prije svega Eiffelovim tornjem. Prosječna cijena prosječnog suvenira kreće se od 8 do 20 Eura. Naravno da ima i finijih i skupljih stvari, za svačiji ukus i džep.

Shopping u Parizu

Šok. Nije zlato sve što sja, pa tako ni jedna od najpoznatijih ulica na svijetu Champs-Elysees nije ekskluzivno rezervirana za najskuplje i najpoznatije modne marke. Tako ćete nedaleko Cartiera naletjeti i na Zaru, H&M, Promod… YSL, Louis Vuitton i ostali iz „aleje slavnih“ nalaze se u društvu s robnim markama „za običan puk“. Nama neobično ali za takvu aleju očito potrebno. Kako bi inače privukla rijeku ljudi u večernjim satima, osobito petkom popodne ?

To objašnjava i veliki adventski sajam sa stotinama drvenih kućica koje su bile poredane od križanja Champsa s Rooseveltovom ulicom sve do Place de la concorde. Najekskluzivniji butici nalaze se „malo po strani“, iza predsjedničke palače, oko Madeleine i na mnogim drugim mjestima, poput St. Germain ulice.

Povijest Francuske i Pariza je vrlo zanimljiva

Pariz je nastao na otočiću Ile de la Cite na Sieni dolaskom keltskog, galskog plemena Parisi. Pokoravanjem cijele Francuske od strane Rimljana, Kelti – Gali preuzeli su romanski jezik koji je u kombinaciji s keltskim derivirao u francuski. Francuska je pak dobila ime po Francima – Germanima (današnji Nijemci), koji su postupno zauzimali teritorij Galije od stoljeća 4.

Franci su prihvatili galsko-rimsko nasljeđe i romanski jezik. Na zotonu rimskog carstva u Francuskoj se učvršćuje katoličanstvo koje je duboko ukorijenjeno u francuskoj kulturi.

Pojednostavljeno rečeno, Francuzi su po stilu života, navikama, dostignućima, ekonomiji… između Nijemaca i Talijana. Zapravo povijest Nemačke, Francuske i Sjeverne Italije, odnosno središnje Europe čvrsto je vezana uz podjelu velikog franačkog carstva na tri djela kojima su upravljala tri sina Luja I: zapadna, središnja i istočna Franačka. Zapadna Franačka odgovara današnjem teritoriju Francuske.

Današnja Francuska najveća je zemlja zapadne Europe, broji 61 milijun stanovnika i zauzima 544 000 kilometara kvadratnih.Francuska je zemlja koja je u bliskoj prošlosti imala najveći broj prekomorskih kolonija nakon Velike Britanije a i danas ima snažan utjecaj u Kanadi, na Afričkom kontinentu i posjeduje Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke Martinique, Reunione i Novu Kaledoniju u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, osnivačica i jedna od stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a. 47. je zemlja na svijetu po veličini, 21. po broju stanovnika, sa BDP-om po stanovniku od 20.000 USD i jedna od najrazvijenijih. Francuska je s 82 milijuna posjetitelja godišnje i najposjećenija europska turistička destinacija.

Francuski poučak

Francuska revolucija 1789. promijenila je zauvijek ustrojstvo država na zapadnoj polutci ali i diljem svijeta. Još dvije revolucije nakon toga i uspostavljanje 5. Francuske Republike tek šezdesetih godina prošlog stoljeća, učinile su Francusku suvremenom državom. Proces koji je trajao 200 godina bio je dramatičan, obilježen masovnim stradanjima u brojnim ratovima.

Francuzi su i danas energični i buntovni, osobito poljoprivrednici koji se bore za svoja prava. Francuska je jaka poljoprivredna zemlja prepoznatljiva po gastronomiji koja se bazira na domaćim poljoprivrednim proizvodima. Što se turizma tiče, upravo izvrsni poljoprivredni proizvodi, nadasve vina i sirevi, s time povezana gastronomija i kulturne atrakcije čine glavni razlog brojnosti dolazaka turista iz svih dijelova svijeta. Francuska je čvrsto nacionalno osviještena, ponosna na svoju tradiciju a opet izuzetno multikulturalna. Stječe se dojam da je svaki drugi stanovnik Pariza naturalizirani stranac iz Afrike s dalekog istoka i drugih dijelova svijeta. Svi su oni Francuzi, indijac koji nas je posluživao uz francuske kolege u omiljenoj gostionici, afrikanka koja nam je posluživala doručak, vozači i vozačice autobusa, ali i vojnici, policajci …Svi imaju francuske manire i sa zadovoljstvom rade svoj posao.

Upravo zbog toga Francuska je snažno pogođena bezumnim terorističkim napadima ekstremističkih skupina koje žele zavaditi i međusobno zaratiti Francuze različite boje kože. To se teško može ostvariti upravo zbog stoljetnog uključivanja doseljenika u francuski način života.

Francuska je zemlja koju vrijedi i dalje otkrivati.

Autor: Nedo Pinezić, www.nedopinezic.com

Vijesti: