Nedostatak radne snage u turizmu ozbiljan je problem za koji ne postoji jednokratno rješenje

Foto: Pexels.com

OVI je u listopadu 2018. porastao za 15,4 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine što je, nakon 10,8 posto rasta u srpnju, najniža godišnja stopa rasta zabilježena u posljednje dvije godine.

No kako ističu iz Ekonomskog instituta Zagreb, taj podatak, međutim, više govori o već zamijećenom efektu visoke osnovice za izračun godišnje stope rasta koji pratimo još od srpnja ove godine, nego o stvarnom usporavanju stope rasta potražnje za radom, koja je još uvijek na vrlo visokim razinama. U odnosu na prethodni mjesec, sezonski prilagođen indeks ostvario je rast od 5,0 posto što upućuje na kratkoročno jačanje potražnje za radom.

“Uspoređujući potražnju za zanimanjima s listopadom 2017. godine, može se uočiti da su najveći doprinos rastu potražnje u posljednjih godinu dana zabilježila zanimanja učitelj, prodavač i skladištar. Što se tiče raspodjele prema vrsti ugovora, oni na određeno vrijeme imali su najveći doprinos rastu potražnje, dok su najveći negativan doprinos imala stručna osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa čiji se broj u promatranom razdoblju smanjio za čak 38,2 posto.” zaključuju iz Ekonomskog instituta Zagreb.

Najčešći tip zaposlenja koji se nudio u listopadu bio je na području središnje Hrvatske za radno mjesto prodavača koji ima srednju stručnu spremu te se nudio ugovor na određeno.

Nedostatak radne snage u ugostiteljstvu, povećana potražnja za zapošljavanje stranih radnika, najtraženiji su prodavači uz ugovor na određeno vrijeme… tržište je u kaosu

S druge strane, iz Udruženja zagrebačkih ugostitelja ističu kako na području grada Zagreba u prvih devet mjeseci 2018. najviše su se tražili kuhari (782) i konobari (1493). Činjenica da su upotpunjena tek 272 (35 %) radna mjesta kuhara i 796 (53 %) radnih mjesta konobara govori u prilog sve većeg problema nedostatka radnog kadra.

HUP: Ove godine iskazana je najveća potreba za zapošljavanjem stranih radnika

Hrvatska udruga poslodavaca dostavila je danas Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava prikupljene potrebe svojih članova za zapošljavanjem stranih radnika u 2019. godini. HUP ističe kako je ove godine iskazana najveća potreba za zapošljavanjem stranih radnika do sada što ukazuje na povećanje trenda nedostatka radne snage u Hrvatskoj. 

Najveće potrebe su iskazane u djelatnostima turizma i ugostiteljstva, trgovine, graditeljstva, metalne te prerađivačke industrije. Pored povećane potrebe poslodavaca za novo zapošljavanje HUP je kod svojih članica detektirao i povećane potrebe za sezonskim radom.

Nedostatak radne snage u turizmu, ali i svim ostalim gospodarskim granama ozbiljan je problem za koji ne postoji jednokratno rješenje. Nikakvi Centri za kompetencije neće pomoći, koji su hvalevrijedan projekt, ali koji su morali biti aktivni prije 20 godina, a pogotovo uvoz jeftine radne snage zapošljavanje stranih radnika. S druge strane svim je jasno kako se moraju podiči plače, kao i da Država mora jednostavno reagirati s puno manjim poreznim i inim opterećenjem na ukupno poslovanje.

Opće je poznato ako je porezno opterećenje visoko , da usporava ekonomski razvoj kao i povećava sivo tržište. Što manje poreza i općenito opterećenja na poslovanje, to je bolja ekonomija, a samim time i punjenje državnog proračuna. Dakle, povećanje nameta i poreza, smanjuje potrošnju i guši ekonomiju tj. razvoj poslovanja, a sami time stvara i manjak u proračunu, bez obzira na porezno povećanje.

Za sljedeću turističku sezonu hrvatskom će turizmu nedostajati minimalno 15 tisuća kvalificiranih djelatnika, a neke projekcije govore i do 20.000 radnika.

Situacija s nedostatkom radnika u najjačoj hrvatskoj gospodarskoj grani tim je apsurdnija budući da su ove godine učenici prilikom upisa u prve razrede odabrali većinom strukovna zanimanja, no dostupan broj mjesta nije bio u skladu s interesom učenika. Tako se ove godine više od 3.800 učenika željelo školovati za kuhara, a upisano je samo 1.200. Za zanimanje konobara obrazovat će se 705 učenika, no interes je bio puno veći u usporedbi s dostupnim kvotama, ukupno 2160 učenika.Opet i obrazovni sustav se nije mijenjao desetljećima te nije ni približno na razini 21.stoljeća, a kamoli današnjem zahtjevu i standardima na tržištu i utjecaju novih trendova. Učenici tri godine uče kako biti konobar, a ne znaju tri strana jezika, nisu barmeni, somelijeri, baristi…  pitam se što to obrazovni sustav radi tri godine i koji je smisao cijele priče? A opet, na tržištu svatko može biti i je konobar, a ne cijeni se dodatno znanje i edukacija. 

Lud, zbunjen, ali nigdje nema normalnog.

Sve što je jednokratno nema dugoročnog efekta, te nema magičnog štapića koji će ispariti loše poteze zadnjih 10 godina. Tržište je u kaosu, s raznim ekstremima, a nekako se i dalje najviše govori samo o uvozu strane radne snage, koja će možda kratkoročno začepiti rupe poslodavcima, ali dugoročno napraviti još dublji kaos na cijelom tržištu rada i imati razne negativne posljedice. U ekonomiji je sve povezano, te jako dobro treba gledati kako će neka mjera utjecati na tržište, kako pozitivno tako i negativno, i zato nema jednokratnog rješenja, nego sveobuhvatne reforme cijelog sustava.

No, očito još nismo dotaknuli dno, da se napokon počnemo ozbiljno baviti svim izazovima.

Vijesti: