Percipiraju li ključni dionici u turizmu gradova Splita, Šibenika i Zadra sustav TZ-a kao efikasan i funkcionalan?

Diplomski rad / Ante Budimir Bekan mag.oec.

Donosimo vam jako zanimljivo istraživanje i diplomski rad autora Ante Budimir Bekan, mag.oec. , koji je za potrebe svojeg diplomskog rada proveo istraživanje efikasnosti sustava turističkih zajednica u Republici Hrvatskoj iz perspektive ključnih dionika gradova Splita, Šibenika i Zadra.

U diplomskom radu „Analiza turističke društvene organizacije u Republici Hrvatskoj iz perspektive ključnih dionika triju odabranih gradova“ mag.oec. Ante Budimir Bekan pod mentorstvom izv.prof.dr.sc. Smiljane Pivčević s Ekonomskog fakulteta u Splitu, proveo je empirijsko istraživanje mišljenja ključnih dionika u turizmu tri primorska grada Splita, Šibenika i Zadra o postojećem sustavu turističkih zajednica u Republici Hrvatskoj.

Sustav turističkih zajednica funkcionira prema Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma iz 2008. godine unatoč brojnim nedostacima istoga. U posljednje vrijeme ponovno se otvara pitanje izmjene zakona i prihvaćanja prijedloga zakona koji je na čekanju još od 2015. godine, a pretpostavlja uspostavljanje sustava prema načelima destinacijske menadžment organizacije. 2015. godine u sustavu turističkih zajednica registrirano ukupno je ukupno 312 jedinica, od čega: Glavni ured Hrvatske turističke zajednice, 20 TZ-ova županija, 10 TZ-ova područja, TZ grada Zagreba, 116 TZ-ova gradova, 149 TZ-ova općina, 15 TZ-ova mjesta, 1 TZ – a otoka.1 Stoga su nalazi ovog rada i istraživanje vrlo aktualni i interesantni. Štoviše, po saznanju i iznenađenju autora, na području Hrvatske dosada nisu provođena istraživanja ove vrlo tematike te su stoga ona još interesantnija.

U istraživanju je sudjelovalo 110 ispitanika, od čeka 43 s područja Splita, 36 s područja Zadra te 31 ispitanik s područja grada Šibenika. Promatrajući djelatnosti, najveći broj je turističkih agencija, privatnih iznajmljivača, hotela, javnih institucija (muzeji, galerije i sl.), turističkih vodiča, hostela i ostalih (udruge, atrakcije, prijevozne usluge).

Ključno pitanje postavljeno u radu je: Percipiraju li ključni dionici u turizmu gradova Splita, Šibenika i Zadra sustav TZa kao efikasan i funkcionalan?

U istraživanju je korištena IPA (importance-performance analysis engl.) metodologija, koja uspoređuje važnost obavljanja pojedine zadaće i zadovoljstvo dionika obavljanjem iste. Tako se oduzimanjem prosječne ocjene važnosti od zadovoljstva dobivaju pozitivne ili negativne razlike (gaps engl.). Stavovi dionika ispitivani su na Likertovoj skali od 1 do 5, a rezultati su prikazani na grafikonima za sve tri razine sustava i ukupno. Plavi stupci prikazuju zadovoljstvo, zeleni važnost, a crveni razliku između njih.

Izvor: 1 Popis turističkih zajednica u Republici Hrvatskoj preuzeto s: https://imamopravoznati.org/request/popis_turistickih_zajednica_u_rh (pristupljeno 28.8.2017.)

 

Na sljedećem grafikonu plava boja predstavlja lokalnu razinu, crvena županijsku, a zelena nacionalnu razinu sustava. Kao što se vidi ispitanici su najnezadovoljniji nacionalnom razinom sustava, a gledano po gradovima najnezadovoljniji su ispitanici grada Zadra.

Za sve promatrane zadaće, svih razina, lokalne (Split, Šibenik, Zadar), županijske (Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Zadarska) i nacionalne razine (HTZ) ostvareno je negativno odstupanje zadovoljstva od važnosti za svaku ispitivanu zadaću, za sva tri grada zajedno i za svaki grad pojedinačno što ukazuje na to da dionici smatraju kako turističke zajednice ne izvršavaju zadaće kako bi trebale i da je zadaće potrebno izvršavati efikasnije.

Promatrajući zadovoljstvo i važnost i po djelatnostima koje dionici obavljaju (turističke agencije, privatni iznajmljivači, hoteli, javne institucije, turistički vodiči, restorani, hosteli) za svaku od njih ostvareno je isto tako negativno odstupanje zadovoljstva od važnosti. Što se tiče ukupnog zadovoljstva sustavom najveći broj ispitanika je niti zadovoljan/niti nezadovoljan, njih 43%, 25% ispitnika je zadovoljno, 22% nezadovoljno, njih 8% izrazito nezadovoljno te samo 2% izrazito zadovoljno. Najvišu ukupnu prosječnu ocjenu zadovoljstva izvršavanjem zadaća ostvario je Split (3,17), zatim Šibenik (3,00) te Zadar s (2,52). Ukupna prosječna ocjena za sva tri promatrana grada iznosila je 2,88, dakle, teži prema nezadovoljstvu.

Čak 76 % ispitanika podržava formiranje turističih zajednica regija i područja u odnosu na postojeće turističke zajednice županija, mjesta, gradova i općina. 67% ispitanika podržava financiranje turističkih zajednica primarno putem boravišnih pristojbi i turističkih članarina. 69% ispitanika smatra da je postojeća raspodjela prihoda u omjeru 65% lokalna, 25% nacionalna i 10% županijska dobra i takva treba i ostati. Ispitanicima je postavljeno i nekoliko otvorenih pitanja. Prvo pitanje bilo je tko bi trebao biti na čelu lokalne turističke zajednice, najveći broj ispitanika dao odgovor da bi to trebala biti „stručna osoba iz područja turizma s dugogodišnjim radnim iskustvom u turizmu“, a zatim kako to „svakako ne smije gradonačelnik ili netko iz politike“.

Kao ključne probleme sustava ispitanici su naveli „politiku, uhljebe i nestručno osoblje“, „neaktivnost, tromost, presporo odvijanje promjena, neefikasnost“ te „nedostatak koordinacije i sinergije te strategije“.Ono što bi ispitanici promijenili jest „zaposliti struku, ulagati u stručni kadar i edukaciju“ „depolitizirati sustav, isključiti političko kadroviranja“ te “bolje koordinirati i komunicirati sa svim razina sustava, bolja komunikacija s privatnim sektorom, odlazak na teren, provođenje strategije“.

Na temelju svega navedenog može se zaključiti da postojeći sustav turističkih zajednica na sve tri razine iz perspektive ključnih dionika Splita, Šibenika i Zadra nije efikasan ni funkcionalan niti su ispitanici zadovoljni izvršavanjem zadaća nijedne od tri promatrane razine sustava. Autor je na osnovu inozemnih primjera dobre prakse i rezultata istraživanja dao mišljenje o postojećim problemima, ali i preporuke reorganizaciju sustava. Prvi korak, a koji je predviđen i prijedlogom Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma iz 2015. Godine, po njemu je ustrojavanje sustava prema načelima destinacijske menadžment organizacije koje pretpostavlja uspotavu turističkih organizacija prvenstveno na geografsko-povijesnim načelima i granicama, često zaobilazeći administrativne granice, te načelima turističke ponude.

Budući sustav bi se sastojao od nacionalne turističke organizacije (HTZ), regionalnih turističkih organizacija (Dalmacija, Lika i Gorski kotar, Istra, Kvarner, Središnja Hrvatska i Zagreb, Međimurje te Slavonija), turističkih organizacija područja i turističkih informacijskih centara. Turističke organizacije područja, iako predviđene postojećim zakonom, po njemu ne bi trebale biti obavezne, nego se mogu osnovati ukoliko se dogovore gradonačelnici i načelnici dvaju ili više gradova i općina. Turističke zajednice područja trebale bi biti glavni nositelji turističkog razvoja, stvarati cjeloviti turistički proizvod prožet geografsko-povijesnim karakteristikama i tematskim karakteristikama turističke ponude, a nastale bi spajanjem turističkih zajednica gradova, općina i mjesta.

Tako bi, primjerice, područje Dalmacije pokrivala regionalna turistička organizacija Dalmacije, koja bi se promovirala i brandirala na turističkom tržištu kao primorska regija bogata kupališnim zonama, bogatog kulturno-povijesnog identiteta, jedinstvenog u svijetu. Razinu ispod nje činile bi turističke organizacije područja koje bi nastale spajanjem turističkih zajednica gradova i općina (npr. Makarska rivijera spajanjem turističkih zajednica Baške vode, Brela, Makarske, Tučepa i ostalih) te turističke organizacije četiri velika grada (Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik). Jednako tako, najbolji primjer formiranja turističkih zajednica područja može biti Splitska zagora, odnosno Cetinski kraj.

Na području današnjeg Cetinskog kraja postoje tri lokalne turističke zajednice, Vrlika, Sinj i Trilj. Svaka od njih promocijom samo vlastitog grada jako teško može postići značajan uspjeh, ali spajanjem triju turističkih zajednica i formiranjem turističke organizacije područja „Cetinski kraj“ (Cetina region), stvara se podloga za razvoj avanturističkog turizma (rafting, kayaking, paragliding), cikloturizma, kulturnog turizma (Sinjska Alka, srednjovjekovne utvrde Cetinskog kraja, Gospa Sinjska, itd.), ruralnog turizma, agroturizma. Zadatke informiranja posjetitelja i ponuditelja turističkih usluga vodili bi turistički informacijski centri koji bi bili dio turističkih zajednica područja i većih gradova.

Što se tiče predsjednika turističkih zajednica, prema sadašnjem zakonu na čelu lokalnih turističkih zajednica su gradonačelnici i načelnici, na čelu županijskih župani, a na čelu nacionalne ministar turizma. Sustav bi u potpunosti trebalo depolitizirati, kao što su istaknuli i sami ispitanici, pa bi vođenje sustava turističkih zajednica u potpunosti trebalo prepustiti turističkoj struci. Turističke oganizacije postojale bi kao organi javnih vlasti (javne turističke organizacije) ili javno-privatno partnerstvo, ali bi funkcionirale kao nezavisno tijelo koje usko surađuje s gradskim, županijskim i državnim vlastima.

Prika. 1zane rezultate istraživanja mogu koristiti svi oni koji žele i mogu djelovati u smjeru poboljšanja postojećeg sustava turističke društvene organizacije u RH, posebice donosioci odluka odnosno čelne osobe turističkih zajednica svih razina.

Autor: Ante Budimir Bekan, mag.oec.

Prilog: Diplomski rad Ante Budimir Bekan, mag.oec. / Analiza turističke društvene organizacije u RH iz perspektive ključnih dionika triju odabranih gradova

Pozivam sve fakultete  da se uključe u glasno razmišljanje i popularizaciju struke te da pošalju ( vijesti@hrturizam.hr ) znanstvene magistarske radove i doktorske disertacije svojih bivših studenata kako bi važna istraživanja, radovi i razmišljanja dobili što više čitatelja te ono najvažnije kako bi vrijednim radovima dali novu dodanu vrijednost. Sve s ciljem edukacije, poticanja na razmišljanje, promociji znanosti te konstruktivne rasprave jer dvije glasne su uvijek pametnije od jedne.

Vijesti: