Predstavljeni rezultati satelitskog računa turizma (TSA)

U Ministarstvu turizma predstavljeni su danas rezultati Satelitskog računa turizma (TSA) Republike Hrvatske za 2016. godinu. TSA kao jedan od ključnih analitičkih alata predstavlja analizu turističke ponude i potražnje...

U Ministarstvu turizma predstavljeni su danas rezultati Satelitskog računa turizma (TSA) Republike Hrvatske za 2016. godinu. TSA kao jedan od ključnih analitičkih alata predstavlja analizu turističke ponude i potražnje u 2016. godini te donosi službene statističke podatke o ukupnoj, inozemnom i domaćoj turističkoj potrošnji odnosno turističkim izdacima te djelatnostima u kojima se ona realizira. 

Nositelj realizacije je Ministarstvo turizma u suradnji s Ministarstvom financija, Hrvatskom narodnom bankom i Državnim zavodom za statistiku RH, dok studiju izravnih i neizravnih učinaka turizma nastavno na TSA provodi Institut za turizam. 

Prema navedenoj analizi, u 2016. godini unutarnja turistička potrošnja (inozemna i domaća) dosegla je 10,4 milijardi eura,  utvrđena razina potrošnje generirala je stvaranje domaće dodatne vrijednosti koja čini 10,9 posto bruto dodane vrijednosti turizma u bruto dodanoj vrijednosti gospodarstva te 11,4 posto bruto domaćeg proizvoda turizma u ukupnom bruto domaćem proizvodu hrvatskog gospodarstva.  Na temelju input – output  modela utvrđeno je tako da turizam izravno i neizravno generira 16,9 posto bruto dodane vrijednosti Hrvatske u 2016. godini.

Gari Cappelli: Ovim projektom željeli smo dobiti širu sliku o utjecaju i važnosti turizma za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo

Turizam je pokretač gospodarstva u Hrvatskoj, ali i u brojnim zemljama diljem Europe i svijeta što najbolje pokazuje podatak da turizam čini 10 posto svjetskog BDP-a. Ovim projektom željeli smo dobiti širu sliku o utjecaju i važnosti turizma za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo te sve sektore s kojima je turizam povezan.  U 2016. godini inozemna i domaća turistička potrošnja dosegla je 10,4 milijarde eura, odnosno turizam je činio 11,4 posto BDP-a u ukupnom BDP-u hrvatskog gospodarstva što jasno pokazuje važnost turizma. Takvi rezultati u skladu su s našim dosadašnjim procjenama, a sve naše trenutne i buduće aktivnosti usmjeravat ćemo kako bi ostvarili naš zacrtani cilj, odnosno ostvarili preko 14 milijardi eura prihoda u turizmu do 2020. godine.“, izjavio je ministar turizma RH Gari Cappelli prilikom predstavljanja Satelitskog računa turizma za 2016. godinu.

Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof tom je prigodom istaknuo: Satelitski račun turizma ovom objavom postao je dio službene statistike Republike Hrvatske, što znači da su njegovi rezultati metodološki potpuno usporedivi s ostalim zemljama. Satelitski račun važan je jer pruža informacije o turizmu kao iznimno važnoj djelatnosti za Republiku Hrvatsku, čime će se unaprijediti i kvaliteta izračuna BDP-a. Zahvaljujem Ministarstvu turizma na inicijativi i institucionalnoj potpori, Institutu za turizam na stručnom vodstvu i metodološkoj pomoći te zaposlenicima Državnog zavoda za statistiku na predanosti i trudu.

Foto: Mint

Nastavno na statističke pokazatelje Satelitskog računa turizma, Institut za turizam izradio je studiju izravnih i neizravnih učinaka turizma. „Kontinuirana izrada TSA je vrlo važna, osobito za gospodarstva poput Hrvatskog koja u velikoj mjeri ovise o turizmu jer omogućuje sagledavanje svih direktnih učinaka turizma na gospodarstvo te predstavlja analitičku podlogu za procjenu izravnih i neizravnih učinaka turizma na gospodarstvo, a njeni rezultati, uz rezultate nekih drugih istraživanja, poslužiti će kao važna analitička podloga, kako za provođenje aktivnih mjera turističke politike tako i u procesu izrade nove Strategije razvoja turizma koju je ministar već najavio“, izjavio je ravnatelj Instituta za turizam Damir Krešić.

Satelitski račun turizma pruža informacijsku podlogu i nezaobilaznu platformu za formulaciju turističke i globalne ekonomske politike Hrvatske. Dodatno, TSA potvrđuje i snagu turizma koji izravno pokreće brojne gospodarske djelatnosti, u širem obuhvatu od onoga što se uobičajeno smatra turizmom kao što su djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane te djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja. To su djelatnosti kako vezane uz sve vrste putničkog prijevoza, tako i djelatnosti kulture, sport i rekreacije, trgovina odnosno proizvodnja trgovačke robe, različitih oblika nautičkog turizma i slično. No, radi se samo o djelatnostima koje izravno „susreću“ turiste, ili bolje reći posjetitelje, a u okviru ovog projekta jasno je utvrđeno da turizam pokreće, neizravno, stvaranje dodane vrijednosti u ostalim djelatnostima hrvatskog gospodarstva. 

Utvrđeni izravan doprinos turizma gospodarstvu Hrvatske moguće je i potrebno staviti i u odnos sa zemljama u okruženju. Naime, na razini usporedivih veličina, Hrvatska je s udjelom od 10,9% bruto dodane vrijednosti turizma u 2016. godini u bruto dodanoj vrijednosti gospodarstva u skupini zemalja Europe koje ostvaruju najveći udio turizma u gospodarstvu. No, gotovo odmah iza Hrvatske su Portugal s udjelom od 6,7 posto te Španjolska s udjelom 6,6 posto i Italija s udjelom od 6 posto.

Ministar Cappelli predstavljanje je zaključio riječima: “U javnosti se često komunicira podatak o tome da hrvatski turizam generira više od 20 posto bruto domaćeg proizvoda, no radi se po pokazatelju koji u stvari govori o odnosu turističkih izdataka i bruto domaćeg proizvoda, a ne o tome koliko turizam izravno potiče stvaranje novostvorene vrijednosti. U tom smislu sasvim je jasno da, unatoč tome što je turizam jedan od ključnih pokretača gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj kao odraz izrazitih komparativnih prednosti i svojevrsne ovisnosti Hrvatske o turizmu, tako jak utjecaj na gospodarstvo još uvijek ne izaziva „uzbunu““. zaključuje je Cappeli.

Posljednji turistički satelitski račun – TSA izrađen je 2014. godine, i to za 2011. godinu, a TSA za 2016. godinu ujedno predstavlja i prvu međuinstitucionalnu suradnji svih ključnih nositelja sustava statistike turizma RH: Ministarstva turizma, Državnog zavoda za statistiku RH, Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke i Instituta za turizam. 

Satelitski račun turizma ( TSA ) služi procjenjivanju izravnoga ekonomskog doprinosa turizma nacionalnom gospodarstvu.

Prikazani su najvažniji rezultati izvedeni iz satelitskog računa turizma, a to su vrijednosti unutarnje turističke potrošnje, dolazni turistički izdaci, domaći turistički izdaci, bruto dodana vrijednost turističkih djelatnosti, izravna bruto dodana vrijednost turizma te izravni bruto domaći proizvodturizma u 2016.

Procjenjuje se da je unutarnja turistička potrošnja u 2016. iznosila78 616 milijuna kuna (tablica 1.), od čega su ostale sastavnice potrošnje iznosile 1 660 milijuna kuna ili 2,11% od unutarnje turističke potrošnje, a unutarnji turistički izdaci u 2016. iznosili su 76 955 milijuna kuna, što je 97,89% unutarnje turističke potrošnje.

Tablica 1 / Izvor DZS

Dolazni turistički izdaci činili su 86,33% (66 433 milijuna kuna) unutarnjih turističkih izdataka, dok su domaći turistički izdaci činili 13,67% (10 523 milijuna kuna) unutarnjih turističkih izdataka.

Procjenjuje se da su dolazni turistički izdaci u 2016. iznosili 66 433 milijuna kuna ( tablica 2.), od čega su turistički izdaci nerezidentnih turista, tj. posjetitelja koji su ostvarili barem jedno noćenjeu Hrvatskoj, iznosili 62 525 milijuna kuna ili 94,12% dolaznih turističkih izdataka.

Turistički izdaci nerezidentnih jednodnevnih posjetitelja (izletnika) iznosili su 3 907 milijuna kuna ili 5,88% dolaznih turističkih izdataka (tablica 2.).

Tablica 2 / Izvor DZS

Procjenjuje se da su domaći turistički izdaci u 2016. iznosili 10 523milijuna kuna (tablica 3.), od čega su turistički izdaci rezidentnihposjetitelja na domaća putovanja iznosili 9 001 milijun kuna ili 85,54% domaćih turističkih izdataka.

Turistički izdaci rezidentnih turista nadomaća putovanja činili su 72,66% (6541 milijun kuna) turističkih izdataka rezidentnih posjetitelja na domaća putovanja, dok su turističkiizdaci rezidentnih jednodnevnih posjetitelja činili 27,34% (2 461 milijun kuna).

Tablica 3 / Izvor DZS

Bruto dodana vrijednost turističkih djelatnosti u 2016. iznosila je 69 948 milijuna kuna (tablica 4.). Bruto dodana vrijednosti turističkih djelatnosti predstavlja 24,01% ukupno ostvarene bruto dodane vrijednosti u 2016.

Nakon izračuna turističkog udjela u proizvodnji za svaku od turističkih djelatnosti i ostalih djelatnosti izračunana je izravna bruto dodana vrijednost turizma. Ona je u 2016. iznosila 31 734 milijuna kuna i činila je 10,89% ukupne bruto dodane vrijednosti. Izravni brutodomaći proizvod turizma u 2016. iznosio je 40 040 milijuna kuna i njegov udio u ukupnom bruto domaćem proizvodu iznosio je 11,40 %.

Tablica 4 / Izvor DZS

U 2016. udio izravne bruto dodane vrijednosti turizma turističkih djelatnosti u ukupnoj izravnoj bruto dodanoj vrijednosti turizma iznosio je 88,34%, dok je udio izravne bruto dodane vrijednosti turizma ostalih djelatnosti u izravnoj bruto dodanoj vrijednosti turizma iznosio 11,66%. (G-4.).

Turistički omjer (omjer unutarnje turističke potrošnje i ukupne ponudedobara i usluga) u 2016. iznosio je 0,0975, odnosno 9,75 % ukupneponude dobara i usluga korišteno je za zadovoljenje turističke potražnje).

PRILOG:

  1. PREZENTACIJA / TURISTIČKI STELITSKI RAČUN ZA 2016 GODINU
  2. DZS / Detaljne tablice satelitskog računa turizma s Metodološkim objašnjenjima možete preuzeti u Excel-formatu.

The article is available in English

Vijesti: