Prirodni fenomeni – dodatna vrijednost turističkog sektora

Photo by Austin Schmid on Unsplash

Večeras se događa jedan od najljepših nebeskih “evenata” u godini. Riječ je naravno o kiši Perzeida, poznatijoj kao Suze sv. Lovre. O čemu je točno riječ?

U orbiti kometa Swift-Tuttle nalazi se oblak krhotina sastavljen od čestica koje u svojoj 133 godine dugoj putanji ispušta spomenuti komet. Većina krhotina u oblaku pluta otprilike tisuću godina, dok postoji i relativno mlad sloj zvjezdane prašine nastao 1865. godine, a zbog kojeg promatrači noćnog neba mogu svjedočiti naznakama fenomena dan prije vrhunca kiše. Kiša meteora je zapravo vidljiva od sredine srpnja s vrhuncem aktivnosti u razdoblju između 9. i 14. kolovoza. Tijekom vrhunca, promatrači mogu svjedočiti spektaklu od 60 ili više meteora po satu koji se mogu promatrati iz svih krajeva svijeta unatoč činjenici da se u ovom dijelu godine sazviježđe Perzeida nalazi u sjevernoj hemisferi.

Miriše na dobar mamac za turiste, ali i druge zaljubljenike u nebeske fenomene i zvjezdano nebo. Koja je priča iza meteorskog pljuska?

Među hrvatskim življem nerijetko se za kišu Perzeida koristi naziv Suze sv. Lovre. Lovro je bio jedan od sedam đakona drevnog Rima, a također i žrtva velikog progona kršćana iz 258. godine pod palicom ni više ni manje, nego rođenog Cibale Valerijana. Odakle poveznica s Perzeidima? Spomendan svečevog mučeništva tradicionalno se od 258 g. p. Kr. obilježava na datum 10. kolovoza. Zatečeni neobičnim nebeskim fenomenom i tijekom nezaustavljivog procesa kristijanizacije, katolici objašnjavaju pljusak meteora kao svečeve suze za koje je zemlja, upravo iz razloga što je mjesto njegova mučeništva i ubojstva, nedostojna da na nju padnu. Logično. Osim naravno taj jedan put na godini.

Od dječjih povoja pa do danas, religija je bila stjegonoša zapravo dobrih turističkih priča jer je u svom nastojanju da objasni svijet, gajila tendenciju prema trivijalizaciji i spektaklu koji se naposljetku može upakirati u konkretan proizvod. Prisjetimo se samo Ivanjskih krijesova i najduže noći u godini.
Također, još jedna legenda o Suzama dolazi s područja Mediterana što znači da nas ponovno ne zaobilazi. Naime, kako je svetac navodno bio živ spaljen na lomači, čistom analogijom su te zvijezde padalice onda postale iskre spomenute vatre, ali priča ide i korak dalje te upozorava da se nakon noći s 9-tog na 10-ti kolovoz, rashlađeni oganj može pronaći na tlu ispod biljaka.

Kao što je bilo govora povodom blagdana sv. Ivana i tradicionalnih Ivanjskih krijesova, ovaj se fenomen može kapitalizirati. K tome mu u koristi ide činjenica da se redovito događa svake godine u isto vrijeme. Međutim, potpuno je besplatan i može se vidjeti doslovce od svuda pa na tom mjestu možemo pronaći ishodište nedostatka inicijative. No, nije sve u novcu i ne smijemo sve promatrati kroz brojke. Istina određene si lokacije zbog svoje ekskluzivnosti i posebnosti mogu dopustiti pokupiti vrhnje od spomenutog fenomena, ali da bi došlo do toga, moraju se prije svega uložiti napori u mapiranje prostora kao ekskluzivnog.
Ipak, ono što želimo ovime istaknuti nije financijska korist ili relativna mogućnost iste, nego nemjerljiva korist od marketinškog potencijala meteorskog pljuska.

Nasreću, turistička smo destinacija, naše “sunce i more” dovlače enormne mase ljudi sa svih krajeva Europe, ali i ostatka svijeta. Hrvatska fascinira i ima publiku – publiku željnu sadržaja, nečega novijeg i svježeg. Predložimo sljedeće, Hrvatska turistička zajednica uhvati se snimanja još jednog promotivnog spota, samo ovoga puta – osim ljepota koje reklamiraju nogometaši, predloži izbor najljepših prirodnih i netaknutih lokacija s odličnim predispozicijama za gledanje padalica. Potom promislimo malo o utjecaju takve promidžbene poruke na prosječnog turista i pojačajmo emitiranje puta tri, kao što se može sa znatno banalnijim stvarima. I sve to pod parolom – istražimo neistraženo ili slično.

Još jedanput imamo primjer događanja s dalekosežnom kulturnopovijesnom tradicijom i turističkim potencijalom koji, iako se ne može promatrati kroz prizmu financijske dobiti, svakako može dati velikog udjela u dodatnoj vrijednosti domaćeg turističkog sektora. I još jedanput imamo sve posluženo na pladnju: prirodni fenomen (što znači da se u startu možemo koncentrirati na privlačenje publike), dobru priču (za sve: promatrače neba, dionike vjerskog turizma, avanturiste, putnike…) i rekordnu turističku sezone (što znači da je Hrvatska preopterećena raznim življem).

Umjesto da uvjeravamo u razloge zašto nešto iskoristiti, možda bi bilo bolje odgovoriti na pitanje – a zašto ne? Koji su konkretni i utemeljeni razlozi da daljnji nedostatak inicijative??

Vijesti: