Prodajemo slogan „Hrvatska puna života“ na dosadan i beživotan način

Jedan od glavnih naših turističkih problema je sezonalnost, a rješenje problema je upravo kvalitetan i raznolik sadržaj u koji trebamo lijepo upakirati autentične, jedinstvene i vjerodostojne priče. Autentičnim pričama,...

Jedan od glavnih naših turističkih problema je sezonalnost, a rješenje problema je upravo kvalitetan i raznolik sadržaj u koji trebamo lijepo upakirati autentične, jedinstvene i vjerodostojne priče. Autentičnim pričama, kojima smo bogati, moramo biti i prodavati to što jesmo – Hrvati. Jednostavno, zar ne?

A opet, mi sve radimo krivo i suprotno. Svi se kunu u pred i posezonu, a padamo već na prvu. Padamo na prvom dojmu – na našoj prezentaciji. Ako gledamo svjetske trendove, oni su se odavno promijenili. Sunce, more, plaža i smještaj više ne prolaze. Tu tezu potvrđuju i najnoviji trendovi s sajma ITB Berlin: specijalizacija, niše, autentičnost i zaokružen turistički proizvod  – ništa novo, zar ne?

Motiv dolaska nije smještaj, nego autentični sadržaj turističke destinacije. Svatko ima svoju priču i motiv dolaska zbog kojeg turisti iz cijelog svijeta putuju tisućama kilometara samo da bi to doživjeti uživo.

A Hrvatska?

Kako stalno dobivam mailove turističkih zajednica i HTZ-a s raznih sajmova, pa tako i s nedavno završenog sajma u Berlinu, ne mogu se oteti dojmu kako se ne znamo prodati i kako pričamo dosadnu i lošu priču o Hrvatskoj. Bez emocija i doživljaja i toliko važne priče. Apsolutno suprotnu od našeg slogana Croatia, Full of Life.

Kako se mi prezentiramo na sajmovima? Što prodajemo? Kako komuniciramo naš brend?  Što nudimo? Po čemu se razlikujemo? Koji je naš motiv dolska? Po čemu nas mogu zapamtiti? Ono što je obrazac na svim štandovima su klasični bijeli boksevi  tj. izlagački prostori s jednim štandom i brošurama.

Je li to dostojna promocija Hrvatske? Je li nam uopće stalo do priče koju pričamo? Zar su promotivne brošure naš najveći promocijski doseg? Full of Life nas odlično definira, ali apsurdno i krivo predstavlja jer na terenu u stvarnosti smo daleko od toga da smo puni života, upravo suprotno – dosadni smo jer ne nudimo dodatni sadržaj i priče, nego i dalje prodajemo sunce i more. Opet.

Zato i imamo slabu turističku potrošnju i problem sa sezonalnosti jer kada nestane sunca, nema ni turizma. A znamo da je tri puta skuplje i teže, ako ne i više, vratiti razočaranog gosta.

Na nedavno završenom ITB sajmu bilo je preko  10.000 izlagača iz 187 zemalja i pet kontinenata.         U svijetu marketinga kada si „mali“ moraš biti drugačiji, poseban, brz, kreativan i inovativan, a mi se i dalje brendiramo kao smeđa krava kako bi rekao Seth Godin, marketing guru i autor svjetskog bestsellera Plava Krava. „Stvar je jednostavna: morate biti posebni, drugačiji, osobiti. Morate imati ono što drugi nemaju. Morate znati nadahnuti, a to ćete moći samo ukoliko ste i sami nadahnuti. Nešto što je osobito zaslužuje da se o tome govori, da bude zamijećeno. To je nešto izvanredno. Novo. Zanimljivo. To je plava krava. Dosadno je pak nevidljivo. Dosadno je smeđa krava“ ističe Seth Godin.

Sve adute imamo da budemo plava krava turizma, a naši aduti su naša raznolikost i autentičnost.

Zašto nitko ne nosi autohtone nošnje? Zašto nitko ne prodaje doživljaje i sadržaj destinacije, a ne smještaj? Koji je efekt običnog štanda od par kvadrata i promocije s brošurama? Zašto nitko ne povede nekog od ključnog sudionika lokalnog turističkog proizvoda, a ne samo hotelijere?

Imidž hrvatskog turizma i Hrvatske u Svijetu

Naša najveća vrijednost je upravo naša nevjerojatna raznolikost u bogatstvo kroz našu povijest, kulturu, tradiciju, prirodu, načine življenja itd… Da neka druga zemlja ima samo jedan segment od našeg bogatstva, a da ne pričam o kravati, padobranu, Tesli, penkali… napravila bi čudo. A mi?

No u Hrvatskoj ne postoji ured, strategija niti sinergija koja brine o brendu Hrvatske u svijetu. Tako i u turizmu, ne znamo što želimo, što prodajemo niti brinemo o našem brendu. Opet super je slogan „ Croatia, Full of Life„ no ako se krivo i „lažno“ predstavljamo samo radimo veliku dugoročnu štetu.

Koji je naš brend Hrvatske? Koja je slika našeg turizma? Koji je naš identitet i imidž?  Kako ističe Božo Skoko, nije dovoljno imati imidž lijepe zemlje, moramo postati brend. A na brednu se mora strateški i planski raditi.

Mali smo jer želimo biti mali. Ne poštuju nas jer ne poštujemo sami sebe! Nitko nije kriv nego mi sami.

Tako i u turizmu. Imamo Ministarstvo turizma, Hrvatsku turističku zajednicu, Hrvatsku gospodarsku komoru, lokalne i županijske turističke zajednice te umjesto sinergije imamo kaos i disperziju. Svi zajedno moraju pričati istu priču o brendu hrvatskog turizma.  Moć brendiranja se najbolje može vidjeti kroz činjenicu kako je London brendirao i prodao kišu, a mi ne znamo kako treba prodati ni sunce i more.

Turističke zajednice svrha sami sebi                           

I najveći pobornik trenutnog funkcioniranja sustava turističkih zajednica više nema argumente da cijeli sustav ne treba mijenjati i da bi trebao ostati kakav je danas. No o tome drugi put.

Vratimo se na temu. Zanimljivo kako mi se turistički poduzetnici često žale kako najčešće ne znaju da lokalna ili županijska turistička zajednica ide ili je bila na nekom sajmu. Zar nije smisao TZ-a da obavijesti lokalne poduzetnike koji su dio turističkog proizvoda za odlazak na neki sajam, pošalje im feedback kako je bilo i što mogu očekivati? Što onda turističke zajednice prodaju na sajmovima ako ne lokalne priče i doživljaje koje stvaraju lokalni poduzetnici. Turističke zajednice su potpora ljudima na terenu koji stvaraju upravo te doživljaje i ukonačnici čine turizam. Koji je onda smisao turističkih zajednica? Zar je smisao da budu svrha sami sebi? Malo smo pobrkali lončiće.

Dosadni smo jer želimo biti dosadni

Uvijek je i uvijek će biti sve do ljudi. Naravno uvijek ima i pozitivnih primjera, no to je više usprkos sustavu, nego uz pomoć sustava.

Ili jesmo ili nismo. Ili igramo igru ili ne igramo. Ako smo već došli i izlažemo na nekom sajmu, pogotovo u Londonu i Berlinu, koji su najveći i najznačajniji, onda moramo iskočiti iz mase i dati sve od sebe da se što bolje prezentiramo. Zašto ne iskoristimo našu raznolikost i autentičnost kako bi bili drugačiji, stvorili motiv dolaska i prezentirali se u najboljem svijetlu.

Naravno, budžet HTZ-a je puno manji od drugih velikih turističkih destinacija, no baš zato iskoristimo naše prednosti, priče, kreativnost, inovaciju da se istaknemo. Imamo kreativne i uspješne dizajnere, agencije, inovatore… sve imamo. Čini se kako nemoraš biti jako kreativan kada znamo činjenicu kako smo baš mi zemlja kravate, penkale, padobrana… Samo tu činjenicu moraš znati iskoristiti.

Nije u novcu problem nego u ljudima.

Za kraj, kao jedan plastičan primjer cijele hipoteze tj. kako biti drugačiji i privući pažnju,  istaknut ću štand Turističke zajednice Vira na nedavno završenom turističkom sajmu u Zagrebu, Place2Go. Štand koji je sigurno svakom posjetitelju ostao u pamćenju i koji je privukao pažnju. A kad privučemo pažnju onda dolazi do izražaja naša kvaliteta izvedbe koja mora biti na visokom nivou.

Foto: Facebook

 

Vijesti: