Projekt Ilica: Q’Art kao odličan festival kulturne i kreativne industrije vraća život u centar grada

Pomalo uspavana Ilica, nagrđena napuštenim dvorištima i uličnim prostorima, od 18. do 25. svibnja opet će disati punim plućima i dvorištima, zahvaljujući kreativnim i kulturnim industrijama. Projekt Ilica: Q’Art...

Pomalo uspavana Ilica, nagrđena napuštenim dvorištima i uličnim prostorima, od 18. do 25. svibnja opet će disati punim plućima i dvorištima, zahvaljujući kreativnim i kulturnim industrijama.

Projekt Ilica: Q’Art otvara svoja vrata i poziva sve građane, no i posjetitelje grada, na mnoštvo glazbenih, književnih, plesnih, filmskih, umjetničkih i ostalih programa. Ovaj petogodišnji razvojni projekt autorski potpisuju i organiziraju Aleksandar Battista Ilić i Ivana Nikolić Popović, uz suorganizaciju Akademije likovnih umjetnosti (ALU),Grada Zagreba, Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija (HKKKKI) te uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i Ministarstva državne imovine, Sveučilišta u Zagrebu i Turističke zajednice grada Zagreba.

Programi će se održavati na Rokovom perivoju (umjetnost, glazba), parku ALU, u 9 praznih dvorišnih prostora (izložbe, likovne radionice, knjige), a 20 uličnih izloga postaje izložbeni prostor studenata i umjetnika. U parku između Ilice i Dalmatinske svakoga dana će se prikazivati filmovi za djecu i odrasle na otvorenom, a i Britanski trg će nam ispričati svoju umjetničku priču. Posjetitelje očekuje čak 26 umjetničkih i participativnih radionica, 19 predavanja i prezentacija, 16 umjetničkih performansa, 9 umjetničkih izložbi te 8 koncerata klasične i jazz glazbe.

Aktivnosti na Ilici su počele već 2000. godine s projektom „Umjetnost zajednice“ s ciljem poboljšanje kvalitete života, povećanje vidljivosti gospodarstva, obrta i turizma uz vrhunsku umjetnost ističe Aleksandar Battista Ilić te dodaje kako je upravo to cijelo vrijeme glavna misija projekta Ilica “Od 2016. godine Akademija i Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija su zajedno pokrenuli puno veću akciju, Projekt Ilica. Ove godine smo naglasak stavili na Q’Art, što obilježava umjetnički kvart, jer se upravo u ovom kvartu nalaze sve umjetničke akademije grada Zagreba. Dugoročno cijeli projekt  želimo brendirati kao kulturnu, turističku i gospodarsku vrijednost grada Zagreba. Poanta je da kreativne i kulturne ustanove pomažu gospodarstvu, odnosno daju gospodarstvu i turizmu više dodane vrijednosti“ ističe Battista Ilić.

Projektom se želi podići kvaliteta života te potaknuti dijalog između građana i javne uprave, kako bi se kultura i raznovrsni sadržaji vratili u napuštene prostore u središtu grada. Poticanje poduzetništva i proizvodnje unutar lokalne zajednice drugi je, ne manje važan cilj ovog projekta, usko vezan uz neiskorištene javne prostore, kojih samo u Ilici (od broja 1. do 212) ima čak 76, a predstavljaju veliki energetski, socijalni, estetski, zdravstveni i ekološki problem.

ALEKSANDAR BATTISTA ILIĆ: Umjetnost i kultura komunicira s najsloženijim ljudskim jezikom, a to je emocija. A upravo je to što nama treba, kroz emociju i doživljaj ponuditi kvalitetne sadržaje u turističkim destinacijama

Aleksandar Battista Ilić , Akademija likovne umjetnosti u Zagrebu

Danas su proizvodnja kvalitetnog sadržaja i sposobnost inovacije, pripovijedanja, zamišljanja i poticanja emocija postale naš najvrjedniji resurs, koji treba njegovati, podupirati, promicati i štititi. Upravo naša raznolikost i autentičnost je naš najvrjedniji resurs, no opet kao da je se sramimo.

Inače, Kulturne i kreativne industrije (KKI) su industrije koje se temelje na kulturnim vrijednostima, individualnoj kreativnosti, vještinama i talentu s potencijalom za stvaranje dodane vrijednosti. Nekada nismo ni svjesni koliko utječu na naš život kroz oblikovanje prostora i proizvoda. KKI  uključuje elemente koji se temelje na kulturnom i kreativnom doprinosu: arhitektura, umjetnički zanati, audiovizualni sadržaj (među ostalim film, televizija, video), kulturna baština, dizajn (modni, grafički, produkt i dizajn interijera), glazba, računalne igre i novi mediji,  knjige i izdavaštvo, mediji (radio, TV, tiskani, web), vizualne umjetnosti (slikarstvo, kiparstvo, grafika, novi mediji, fotografija), oglašavanje i tržišno komuniciranje i izvedbene umjetnosti ( kazalište, ples, balet).

Kreativne i kulturne industrije u Hrvatskoj ostvaruju 15 milijardi kuna prihoda, zapošljavaju 124 tisuće ljudi te je to drugi po veličini sektor u Hrvatskoj po udjelu prihoda u BDP-u (3,4 posto), govore podaci Studije „Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija“ koju je izradio stručni tim Ekonomskog instituta, Zagreb u suradnji s naručiteljem: Hrvatskim klastero, konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija (HKKKKI).

„Hrvatska ima puno kreativaca unatoč tome što ne njeguje kreativnost kroz obrazovanje i neprepoznavanje te vrijednosti u društvu. No prema istraživanju pokazalo se kako je u Hrvatskoj to druga industrija po udjelu BDP-u Hrvatske, dok je u Europi to treća industrija s tendencijom velikog rasta. Kroz ovakve projekte pokušavamo pokazati koliko kultura i kreativne industrije mogu pomoći gospodarstvu i turizmu. Cijeli grad postaje jedna kulturna i kreativna platforma. Kreativna industrija povezuje se s drugim industrijama, od autoindustrije do dizajna namještaja, a  pomaže da se stvore atraktivni proizvodi visoke dodane vrijednosti.“ istaknuo je Battista Ilić te dodaje kako je stoga od strateške važnosti podržati inovativne kulturne i kreativne industrije okrenute istraživanju jer one mogu očuvati jezičnu i kulturnu raznolikost, pluralizam te ponudu inovativnih i visokokvalitetnih usluga, posebno u kontekstu globaliziranog tržišta.

Upravo Hrvatska se može kao valjda niti jedna država na svijetu pohvaliti i ponositi  svojom nevjerojatnom raznolikošću i autentičnosti. Toliko imamo različitu kulturu i način življenja da se međusobno ne razumijemo. A ako znamo kako je motiv putovanja upoznavanje novih načina i kulture življenja, sasvim je jasno da je naš turistički proizvod otišao u totalni krivi smjer, s fokusom na sunce i more kao glavni i praktički jedini turistički proizvod.  Zbog položajne rente te što se strateški i održivo ne bavimo razvojem turizma i turističkim destinacijama, proizašli su naši glavni turistički problemi koji su prisutni godinama: sezonalnost, slaba dodana vrijednost, niska turistička potrošnja te slaba disperzija iste na lokalno gospodarstvo, jer se veliki dio turističke potražnje prelijeva na uvoz.

S druge strane, arheološka baština u Turskoj godišnje privuče deset milijuna turista, a kulturni sadržaji Italije 35 milijuna. Najrazvijenija kulturno-turistička zemlja, Velika Britanija godišnje privuče čak 80 milijuna turista čiji je dolazak motiviran kulturom. Čak 40% dolazaka turista u Zapadnoj Europi i Americi motivirano je kulturom, dok je u Hrvatskoj postotak znatno niži, tek 10% na razini države.

Upravo naša autentičnost je naša najveća vrijednost i konkurentska prednost te naš način i kultura življenja mora biti naš glavni turistički proizvod. Nažalost, upravo ne tom polju najviše padamo.  „Naša kultura, umjetnost i baština kao i kreativne industrije nisu ni približno dovoljno iskorištene u Hrvatskoj. Bez obzira što ljudi kroz turizam, osim sunca i mora, primjećuju da postoje lijepi gradovi i povijest, no to je daleko od toga da se baština i kultura prezentira kako treba, pogotovo naša suvremena umjetnost koja je prepoznata u svijetu.  Nažalost KKI se u jako maloj mjeri koristi za poboljšanje turizma. Najveća boljka turizma je što je koncentriran samo u ljeto, a upravo je autentičan sadržaj onaj koji stvara motiv dolaska. „ istaknuo je Battista Ilić.

Motiv dolaska nije smještaj nego raznolik, kvalitetan i prvenstveno autentičan sadržaj turističke destinacije. Dakle, autentičnost je sama esencija turizma, a mi i dalje figurativno Francuzima prodajemo Francusko vino, umjesto naše. Zbog globalizacije i standardizacije svega i svačega, upravo ta autentičnost još više dolazi do izražaja i važnosti za svaki narod. Umjesto da budemo svoji, mi silno kroz turizam želimo biti kopije drugih destinacija što je suludo.

Danas se ništa ne događa bez kreativne industrije, dizajnera, umjetnika … sve proizvode i prostore mora netko vizualno oblikovati. S druge strane, umjetnost i kultura komunicira s najsloženijim ljudskim jezikom, a to je emocija. A upravo je to što nama treba, kroz emociju i doživljaj ponuditi kvalitetne sadržaje u turističkim destinacijama. Zapravo emocije i doživljaji privlače turiste.  Oni žele vidjeti i što je najvažnije doživjeti nešto novo, drugačije i autentično. Nažalost, mi imamo turizam niske dodatne vrijednost te se turisti nemaju razloga duže zadržavati jer i dalje prodajemo sunce i more, a bez toliko važnog sadržaja„ govori Battista Ilić te naglašava kako je realni život otišao u shopping centre bez identiteta, a gubi se autentičnost i centar grada izumire. „ To je naša glavna priča, a Ilica je samo jedan pozitivan model i primjer kako kroz KKI generirati novu dodanu vrijednost. Treba nam sinergija između javnih uprava  i institucija, udruga, gospodarstva kroz triple helix model koji doprinosi jačanju  razvojnog kapaciteta društva. Upravo to želimo postići kroz projekt Ilica. Želimo povezati kreativce, umjetnike, inovatore s gospodarstvom i obrtima. „ zaključuje Battista Ilić.

Sve imamo, ali opet ima tona, ali nema slike. Stanje KIKI-a u Hrvatskoj je loše, no bez obzira na loše okruženje usprkos svima i svemu pokazuje kako nam inovativnost i kreativnost nitko ne može uzeti. Naše kulturne i kreativne industrije više su priznate van Hrvatske, što je samo dokaz kvalitete. Iskoristimo je u našu korist, a ne da opet potičemo uvoz tj. izvoz kreativnih i kulturnih pojedinaca da nove dodane vrijednosti  stvaraju negdje drugdje.

Moramo početi poštivati sami sebe, našu kulturu i način življenja, jer jedino tako će nas početi poštivati i drugi. Projekt Ilica je odlična turistička priča koja nas pokazuje u kulturnom, inovativnom i kreativnom svijetu.

Više o projektu Ilica QArt pogledajte ovdje

Prilog: Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija ( HKKKKI ): MAPIRANJE KREATIVNIH I KULTURNIH INDUSTRIJA U RH

Vijesti: