Greenpeace Hrvatska: Jadranski otoci guše se u plastici

Danas je legendarni Greenpeaceov brod Rainbow Warrior III u sklopu međunarodne turneje “Više Mediterana, manje plastike” ispred dubrovačkog Starog grada između dva pedesetmetarska jarbola izvjesio natpis “No plastic” (“Ne Plastici”)....

Danas je legendarni Greenpeaceov brod Rainbow Warrior III u sklopu međunarodne turneje “Više Mediterana, manje plastike” ispred dubrovačkog Starog grada između dva pedesetmetarska jarbola izvjesio natpis “No plastic” (“Ne Plastici”). Time je završio svoju plovidbu Jadranom u borbi protiv plastike za jednokratnu upotrebu.

Greenpeace poziva građane da potpišu peticiju protiv plastike za jednokratnu upotrebu te da pročitaju izvještaj „Sredozemlje zatrpano plastikom” koji pokazuje da je u svjetskim razmjerima 60-80% morskog otpada plastika. “Neke proizvode poput žličice za kavu ili štapića za uho koristimo doslovno nekoliko sekundi, a kad dospiju u more tamo ostaje stotinama godina. 80% plastike u moru dolazi s kopna. Prava je prilika da se tome stane na kraj. EU mijenja propise o otpadu i plastici pa smo pokrenuli peticiju kojom tražimo od ministra Tomislava Ćorića da podrži mjere koje će smanjiti jednokratnu upotrebu plastike i povećati odgovornost proizvođača za takvu plastiku,” istaknula je Mihaela Bogeljić, voditeljica kampanje.

Najezda plastike ubrzano pretvara naša mora u najveće odlagalište otpada na svijetu, ugrožava morske životinje i dospijeva u hranidbeni lanac nakon što se plastika u moru usitni i pretvori u mikroplastiku. U Sredozemnom moru plastični ostaci pronađeni su u malim ribama, morskim pticama, morskim kornjačama i kitovima. Znanstvenici procjenjuju da Mediteranom već sada pluta 1455 tona plastike, s prosječnom gustoćom od jednog komada na 4 kvadratna metra, čime se Sredozemlje svrstava među najugroženija morska područja.

Jadranski otoci guše se u plastici

Aktivisti Greenpeacea ovaj vikend su na Mljetu izložili desetmetarske rekvizite kako bi zorno prikazali gdje najčešće završava plastika za jednokratnu upotrebu nakon što se poslije kratke upotrebe nađe u smeću. U moru ispred poznate plaže Saplunara plutale su golema boca, čaša i slamka simbolično poručujući da se u Mediteranu već sad nalazi 1455 tona plastike.„Čišćenja plaža su nužna, ali sama po sebi nisu rješenje. Usitnjene komadiće plastike gotovo je nemoguće ukloniti. Žalosti da zbog nekoliko sekundi jednokratne upotrebe plastike trajno zagađujemo more koje toliko volimo i životinje koje u njemu žive. Otoci su najljepši dio naše obale, a svake godine na njih doplutaju tone plastike. Vrijeme je da shvatimo da se problem treba rješavati od uzroka, odnosno da hitno moramo mijenjati navike i odvikavati se od plastike za jednokratnu upotrebu. Primjerice, najlonske vrećice, slamke, boce i plastični pribor za jelo vrlo je jednostavno zamijeniti ekološki prihvatljivim alternativama.”  rekla je Bogeljić.

Posebno su, kažu, pogođeni južnodalmatinski otoci na kojima se stanovnici, volonteri i posjetitelji kroz cijelu godinu bore s plastikom, a izuzetak nije ni područje Nacionalnog Parka Mljet. „Na Mljet, Vis, Lastovo, Šoltu i druge prekrasne otoke koji su položeni paralelno s obalom, odnosno sa smjerom glavne morske struje i sa smjerom puhanja juga, nasukava se golema količina otpada. Veliku većinu toga čini plastika, koja se s vremenom fragmentira i kao mikroplastika ostaje u moru stotinama godina.“ naglasio je Hrvoje Čižmek, predsjednik Društva za istraživanje mora – 20000 milja, udruge znanstvenika koji su u partnerstvu s Greenpeaceom dokumentirali podmorje oko NP Mljet.

Od svoga dolaska u Hrvatsku, Greenpeace je vodio kampanje za održivo ribarstvo, protiv TE Plomin C i eksploatacije nafte iz Jadrana u okviru koalicije “SOS za Jadran” te za korištenje obnovljivih izvora energije. Nedavnom solarnom turnejom po Istri, Greenpeace je započeo kampanju promoviranja obnovljivih izvora u turizmu, s naglaskom na korištenje solarne energije na Jadranu, dok je ove godine glavni fokus na kampanji protiv plastike za jednokratnu upotrebu.

Potpišite peticiju i spasimo Jadran od najezde plastike – PETICIJA 

Povezana vijest:

SMEĆE KAO PLATFORMA ZA RAZVOJ TURIZMA

Vijesti: