Siđite s autoceste i upoznajte lijepu našu – ja sam “otkrio” rijeku Koranu i Aquatiku

Znate onaj osjećaj kada “žurite” na godišnji, a nikako da svi shvatimo kako je putovanje na more zapravo samo po sebi godišnji odmor i treba i put doživjeti. Da...

Znate onaj osjećaj kada “žurite” na godišnji, a nikako da svi shvatimo kako je putovanje na more zapravo samo po sebi godišnji odmor i treba i put doživjeti. Da i putovanje je godišnji odmor, te tako osobno volim vidjeti i doživjeti što više te uvijek gledam što mi je na putu između točke A i točke B. Tako je bilo i ovaj put. 

Sastavni dio svakog godinjeg odmora je praćenje stanja na cestama, ne moram reći kako ja naravno nisam pratio niit provjerio i opet mi je drago mi je što nisam. Naime nakon što sam se od Lučkog vozio u koloni u smjeru Istre koju već treći puta posjećujem u mjesec dana što vam sve govori, zaglavio sam u koloni uz najavu kako me ista čeka sve do Istre.

Pogledao sam ženu i rekao: Draga, a da siđemo i skočimo u hladnu Koranu? A pritom da budem siguran da će pristati odmah sam sinu prišapnuo kako ima akvarija pun riba baš tamo… I naravno kako mi je plan uspio. Žena voli kupanje,  sin ribe i evo nas već smo u Google karte unjeli Aquatika slatkovodni akvarij i krenuli…

Srećom nisam poslušao navigaciju nego gledao znakove, malo se zapričao pa sam nekako prije akvarija zalutao na Koranu i gradsko kupalište. Prva slika bila je uređen park lijep ugostiteljski objekt i dječje igralište prepuno skulptura životinja što je bila dobitna kombinacija i znak kako ovjdje stajemo.

Ono što smo vidjeli uistinu nas je oduševilo… Umjesto gužve i kolone auta u kojoj smo se našli mi smo usred prekrasne prirode, a praktično u centru jendog grada. Prizor od kojeg zastaje dah i onaj vau efekt i mene su dobili. Bravo Karlovac. Popio sam kavu uz prekrasan pogled na rijeku u kojoj se ljudi kupaju. Znam kako je stanovnicima karlovačke županije ova rečenica možda smiješna, ali meni je smiješno pomislit na kupanje u rijekama iz pozicije mog rodnog Zagreba ili sadašnjeg mene kao Vinkovčana. Tu se u centru grada u našim rijekama ne kupate.

Nakon kave i sinovog upoznavanja sa mini zoološkim vrtom na igralištu uz Koranu već smo na parkingu otvaramo kofere i vadimo ručnike i kupaće. Očekivali smo hladnu rijeku kad ono rijeka osim što je čista i topla je čak 26 stupnjeva što piše na tabli na kupalištu koje je uređenija od večina plaža na Jadranu. Spasilačka služba, tuševi, kabine za presvlačenje, igralište u vodi, wc koji je čistiji nego u nekih hotelskih resortima uz bazen. 

Uglavnom slijedilo je kupanje i Istra može čekati danas ostajemo ovdje do popodne barem…

Posjetio sam naš jedini slatkovodni akvarij popularnu Aquatiku koja je nešto što svima svakako preporučam. Ova ustanova osim što je napravljena po P.S.-u što bi se narodski reklo ima toliko toga što će vas oduševiti i ostati vam u trajnom pamćenju. No najviše su me se dojmili što zapravo educiraju, uče i vrlo su ekološki orjentirani. 

Tamo je moj sin naučio kako je opasno puštati svakojake ribice u rijeke, kako je opasno kornjače koje kupiš u zoo centrima pustiti u prirodu jer primjerice zbog takvih stvari u Maksimiru gotovo više nema naših domaćih kornjača, naučio je puno o ribama, a ona malo veća djeca ovdje mogu povezati znanja kemije s biologijom ekologiom ma jednostavno zaokružili su tu cjelinu i educiraju mlade naraštaje. 

Drago mi je bilo čuti kako su školske ture vrlo česte jer to je jamstvo kako će buduće generacije nadam se biti pametnije od nas. Mene pak se najviše dojmilo što su educirali čak 20 licenciranih vodiča kako bi uvijek imali ljude koji znaju sve o ustanovi u koju turisti dolaze, kao i što u suvenirnici koriste samo domaće proizvode i suvenire loklanih proizvođača. Tako je preko 60 opg-a i malih obrta uključeno u ovou odličnu turističku priču. E to je turizam, da se turistika potrošnja disperzira na lokalnu ekonomiju. Tako mora biti i s poljoprivredom, ali… 

To je ono što stalno govorimo – turizam je zapravo jednostavan i uvezuje sve ostale grane. Generira potrošnju i stvara dodanu vrijednost cijeloj loklanoj zajednici, ako se zna kako. 

Ova ustanova je svakako motiv dolaska u Karlovac i sadržaj zbog kojeg trebate sići s autoceste i zadržati se u Karlovcu, a onda ćete možda doživjeti i još neke lokalne priče, no vjerujem kako je upravo akvarij taj razlog zbog kojeg će turist skrenuti sa autoceste. 

Siđite s autoceste i upoznaje Hrvatsku. Doživite lokalne priče. Pitajte loklane ljude što posjetiti što vidjeti što jesti. Tako nastaju dobre turističke priče. Dopustite si da se “izgubite”. Doživite lokalne priče.

Kontinentalni turizam ima ogroman potencijal

Ova priča je samo jedan micro primjer i mala kockica mozaik potencijala koje nudi kontinentalni turizam. Također, velika razlika između morskog i kontinentalnog turizma je što morski ima sigurnu bazu turista, dok kontinentalni turizam mora se jako dobro namučiti da privuče turiste. 

Upravo zato kontinentalni turizam mora imati drugačiji status i pristup, te je potrebno puno više vremena i ulaganja da se stvori turistička ekonomija. 

U ovom slučaju, “Plitvička rivijera” sa svojim globalno prepoznatljivim simbolom, Plitvičkim jezerima svakako ima ogroman turistički potencijal tijekom cijele godine, a ne samo tijekom dva-tri mjeseca. A ako ne ponovimo dosadašnje greške, te u startu cijeli priču postavimo na zdrave temelje u kontekstu povezivanja malih proizvođača i OPG-ova, lokalnih i autohtonih suvenira itd… onda smo napravili zdravu i održivu priču, koja će donijeti cijelom području zdravu ekonomiju te zadržati mlade u tim prostorima.

Kontinentalni turizam ima ogroman potencijal, ako već ne znamo sami, pogledajmo kako to uspješno rade u Bavarskoj, Švicarskoj i Austriji. Inače, Austrija tijekom ljetnih mjeseci, ne zimskih kada je skijanje,  od turizma zarađuje više nego Hrvatska u cijeloj godini, preko 11 milijardi eura. Učimo od uspješnih.

Vijesti: