Smeće kao platforma za razvoj turizma

Turistička sezona u Hrvatskoj približava se svom vrhuncu. I dok turistički djelatnici na našoj obali više ili manje spremno očekuju domaće i inozemne goste, njihovi kolege na skijalištima muku...

Turistička sezona u Hrvatskoj približava se svom vrhuncu. I dok turistički djelatnici na našoj obali više ili manje spremno očekuju domaće i inozemne goste, njihovi kolege na skijalištima muku muče s posljedicama modernog društva. U zimskim mjesecima, dok su skijališta pod snijegom, priroda izgleda idilično, no kada bijeli pokrivač okopni, tragovi konzumerizma ostaju. U ljetnim mjesecima na određenim alpskih skijalištima,veća je vjerojatnost kako ćete prije naći opuške cigareta ili odbačene limenke gaziranih pića, nego ugledati svisca ili kozoroga. Kako se snijeg s planina polako topi, tako na svijetlo dana dolazi i razno smeće koje iza sebe ostavljaju skijaši, što uzrokuje ekološke probleme. Na svu sreću postoje dobri ljudi kojima je stalo do prirode te već godinama pokreću akciju čišćenja otpada s planina.

Limenke Red Bull-a sve se češće pojavljuju kada se otopi snijeg, dok su nekad bile rijetke. Jedan od novih ekoloških problema i izazova u posljednje dvije-tri godine, javlja se s raznim papirnatim materijalima. Papirnati materijali sve su više i više otporniji, pa im samim time i životni vijek sve duži ” ističe za The Guardian Olivier Kressmann, voditelj projekta Summit Foundation, neprofitne organizacije koja promiče ekološku svijest u Švicarskoj.

Plastične boce, žvakaće gume i izgubljeni plastični komadići razne opreme stvaraju glavobolje lokalnom stanovništvu. Osim negativnog utjecaja na prirodu i životinje, sav taj otpad tjera ljetne goste koji dolaze uživati u prirodom ljepotama. U pokušaju podizanja svijesti o problemu sve veći broj naselja koji žive od zimskog turizma, zovu skijaše da se vrate u ljetnim mjesecima na akciju čišćenja planine.

Svatko tko ide na skijanje zimi je naša ciljna skupina za dane čišćenje. Kada koristimo planinu, svi imamo odgovornost za smeće koja smo ostavili tamo” – ističe Kressmann. Neprofitna organizacija Summit Fondacija 2001, akciju čišćenja planina organizira od 2009.godine, dok je ove godine uz nacionalnu kampanju, organizirala preko 50 događanja na temu razvijanja svijesti o problemu onečišćenja planine.

Prošle godine oko 7.300 volontera prikupilo je 93 tone smeća, koje se kasnije sortira i reciklira.

Kakva je situacija u Hrvatskom turizmu? Brinu li turističke destinacije, kao i velike hotelske kuće o spomenutom problemu? Ako pričamo o održivom razvoju u Hrvatskoj, tada u pravom smislu možemo pričati samo o otoku Krku. Otok Krk će postati prvo energetski neovisno područje u Hrvatskoj bez emisija ugljičnog dioksida, a sukladno zelenoj strategiji radi se i na tome da najkasnije do 2030.godine svu energiju dobiva iz obnovljivih izvora. Otok krk s pravom nosi titulu Zeleni otok kao energetski neovisan otok, a da to nije samo na papiru, kako to kod nas biva, dokaz su sva dosadašnja postignuća.

U želji da otok Krk, kao i do sada bude ispred svih u puno stvari, želja je da budemo prvi u gorućem problemu, a to je energetika i očuvanjem okoliša. Hrvatska je, a i sve lokalne jedinice preuzele obvezu da će do 2020 godine smanjiti potrošnju el. energije iz fosilnih sirovina za 20%, smanjiti emisiju Co2 za 20%, ali i da će imati 20% energije iz obnovljivih izvora. Želja nam je da otok Krk bude prvi otok tj. prva regija u Hrvatskoj, energetski neovisna i sa „0”% emisije Co2. To je vani ne samo dobra ideja koja se provodi već i unosan biznis„ ističu na stranicama www.enokrk.com  gdje možete vidjeti što je učinjeno do sada, te cijelu strategiju i studiju.

wind-energy-1220578-639x425

Očito kako su samo na Krku ozbiljno shvatili obvezu te kako su svjesni da jedino održivim razvojem mogu dugoročno graditi turizam i cijelo gospodarstvo. „Hrvatska ima više organizirani smještaj nego zaokruženu turističku priču. Događanja i atrakcije koje mi nudimo bili su aktualni devedesetih. Moderni turizam podrazumijeva integraciju turista u život lokalne zajednice. Upravo tu mogućnost nudi naš privatni smještaj, koji čini 50 posto turističkih kapaciteta. Ljudi prevaljuju i tisuće kilometara da bi na odredištu upoznali autentičnu, lokalnu svakodnevicu te će im sve manje biti privlačni isti ili slični skupi hoteli kakve mogu naći i kod nas i u Španjolskoj. Masovni turizam je prijetnja zbog pritiska na okoliš, ali i na život lokalne zajednice. Puno je ekološkije, da gosti dolaze cijele godine, u berbu šparoga i na slične aktivnosti, nego masovno, zbog kupanja u dva ljetna mjeseca“ ističe za Večernji list Vjeran Piršić, predsjednik udruge Eko-Kvarner, koja je svojim djelovanjem izrasla u najaktivniju ekološku udrugu u Hrvatskoj i ambasadore zelene Hrvatske.

Situacija na prvi pogled u Hrvatskoj nije bajna, nažalost još nismo razvili svijest o problemu onečišćenja naših prirodnih resursa, što možemo biti svjedoci kada samo pogledamo komunalnu opremu na plažama. Također, ako se prošećete plažama, stijenama i drugim obalnim krajolikom često možemo vidjeti razne ostatke koji nemarni gosti ostave na plažama. Pitanje je sljedeće: Ako nam je stalo do održivog razvoja, onda moramo uložiti dodatne resurse i financijska sredstva za svakodnevno čišćenje plaža, komunalnu opremu kao i u edukaciju naših gostiju. Prvo moramo poštivati sebe i naš okoliš, kako bi i gosti poštivali nas tj. naš okoliš. Otok Krk je pravi primjer u kojem smjeru se moramo kretati.

Samo jedan koš za smeće nije rješenje problema. Hrvatski turistički djelatnici kao i turističke destinacije prvo moraju proraditi na svojoj svijesti te se tek onda okrenuti prevenciji i edukaciji gostiju. Zanimljivo kako iz ovih primjera upravo smeće glavni motiv i poluga za razvoj jednog dijela turizma. Paradoksalno, zar ne ?

Hrvatska je poznata po čistom moru i predivnoj prirodi, hoće li tako ostati u budućnosti ovisi samo o nama – ljudima.

 

Goran Rihelj

Vijesti: