U 2017. najviše su traženi radnici u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

U 2017. najviše su traženi radnici u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te djelatnosti trgovine na veliko i malo ukupno 28.508 radnika, i to uglavnom konobara/konobarica, sobara/sobarica,...

U 2017. najviše su traženi radnici u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te djelatnosti trgovine na veliko i malo ukupno 28.508 radnika, i to uglavnom konobara/konobarica, sobara/sobarica, prodavača/prodavačica kuhara/kuharica, čistača/čistačica, kuhinjskih radnika/kuhinjskih radnica, pomoćnih kuhara/pomoćnih kuharica, pomoćnih konobara/pomoćnih konobarica, recepcionara/recepcionarki, turističkih animatora/turističkih animatorica i dr, ističu iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

U 2017. u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te trgovini na veliko i na malo hrane zaposleno je 25.234 osoba s evidencije Zavoda i to uglavnom konobara/konobarica, sobara/sobarica, kuhara/kuharica, prodavača/prodavačica, pomoćnih kuhara/kuharica, čistača/čistačica kuhinjskih radnika/kuhinjskih radnica, pomoćnih konobara/pomoćnih konobarica, recepcionara/recepcionarki, ali i drugih zanimanja.

 


U ostalim djelatnostima na sezonskim poslovima zaposlilo se 11.054 osoba, a najviše u djelatnostima: administrativno i pomoćno uslužnoj – 3.152, prerađivačkoj – 1.627 prijevozu i skladištenju – 1.180, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu – 1.049. umjetnosti, zabavi i rekreaciji – 959.

Najviše sezonskih radnika po županijama zaposleno je u: Splitsko dalmatinskoj, Dubrovačko – neretvanskoj, Osječko baranjskoj, Šibensko – kninskoj, Istarskoj te Vukovarsko srijemskoj županiji.

Izvan mjesta prebivališta na sezonskim poslovima zaposleno je 13.324 osoba, a samo u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i djelatnosti trgovine na veliko i malo 10.265 osoba, što je ukupno 77%. Od ukupno zaposlenih osoba izvan matičnog ureda najviše je zaposleno s područja kontinentalne Hrvatske i to iz Osječko baranjske, Vukovarsko srijemske, Sisačko moslavačke te Brodsko posavske županije.

 

Izvor: HZZ

 

Zanimljivo kako podaci govore kako i dalje većina sezonske radne snage dolazi iz Slavonije, a samim time i dokazuje kako kontinentalni turizam svakako ima iskusnu i kvalificiranu radnu snagu što je jedan od temelja kvalitetnog razvoja turizma.

Kontinentalni turizam kao i Slavonija svakako mogu živjeti od turizma tijekom cijele godine te imati bolji turistički promet od morskog turizma jer se turistička aktivnosti može generirati kroz 12 mjeseci. Kao što možemo vidjeti na pozitivnim primjerima Austrije, Švicarske, Bavarske kao i Slovenije koja proaktivno gura prema naprijed i njezino vrijeme tek dolazi, imamo sve potencijale, samo nedostaje strateški razvoj, zaokružen turistički proizvod i te potencijale pretvoriti u resurse.

S druge strane, osobno smatram kako je upravo turizam šansa Slavonije za kvalitetni razvoj i prosperitet te pozitivan motor razvoj i drugih gospodarskih grana, nažalost ne poljoprivreda i velike tvrke, jer kapital ne ide tamo gdje je negativna atmosfera i nije poželjan, kao i rješenje za zaustavljanje egzodusa mladih iz Slavonija. Nažalost vremena je sve manje i Slavonija nema vremena čekati 10 godina da se stvari pomaknu na bolje, te je zato Inicijativa za održavanjem Dana hrvatskog turizma u Slavoniji više nego krucijalna da se osvijesti i pokrene strateški razvoj turizma u Slavoniji i na kontinentu.

Povezana vijest:

DANI POSLOVA U TURIZMU U OSIJEKU, ZAGREBU I SPLITU

TRŽIŠTE RADA U 2017.: 34% VIŠE OGLASA, NAJVIŠE ZA TURIZAM

PLAĆE U TURIZMU SU 22% NIŽE OD PROSJEKA

Vijesti: