U Ministarstvu turizma predstavljen nacrt prijedloga paketa turističkih zakona

Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma,  Zakon o turističkoj pristojbi i Zakon o članarinama u turističkim zajednicama na javnoj raspravi

U Ministarstvu turizma predstavljen je nacrt prijedloga paketa turističkih zakona: Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma,  Zakon o turističkoj pristojbi i Zakon o članarinama u turističkim zajednicama, a koji su od 19.rujna.2018. na javnoj raspravi. Prijedlozi i komentari javnosti prikupljat će se putem portala e-Savjetovanje do 18. listopada 2018. godine.

Riječ je o prijedlozima zakona kojima je cilj povećanje ukupne učinkovitosti sustava turističkih zajednica posebno na regionalnoj i lokalnoj razini, osiguranje svih preduvjeta za sustavnu provedbu poslova destinacijskog upravljanja  te osiguravanje dostatnog izvora financiranja.  

CAPPELLI: Dcentralizacijom sustava veća će sredstva dobivati i njima upravljati lokalne razine

Cijeli ovaj reformski paket turističkih zakona ima zajedničke ciljeve: decentralizirati sustav, depolitizirati ga, profesionalizirati i pridonijeti ravnomjernom razvoju. Postojeći zakonodavni okvir je svojedobno dobro odgovarao potrebama, međutim sada to više nije slučaj te je postao ograničavajući faktor za ukupnost razvoja turizma u RH i jačanje konkurentnosti naše zemlje u turističkom smislu. Sustav dovodimo upravo ondje gdje treba biti, u 21. stoljeće. Naš turizam treba biti zamašnjak razvoju cjelokupnog gospodarstva zemlje, svih ostalih djelatnosti, kao i generirati nova radna mjesta. Posebno ističem decentralizaciju sustava gdje će upravo veća sredstva dobivati i njima upravljati lokalne razine, dok će uloga Nacionalne turističke organizacije biti usmjerena u vanjsku turističku politiku Rh u smislu promotivnih aktivnosti.“, naglasio je ministar turizma RH Gari Cappelli.

STANIČIĆ: HTZ postaje nacionalna marketinška institucija 

Pozvavši sve zainteresirane građane te dionike turističkog sektora da se uključe u raspravu i svojim konstruktivnim prijedlozima ukažu na moguća dodatna poboljšanja i promjene, a sve u cilju zadržavanja konkurentske pozicije hrvatskog turizma i organiziranja sustava turističkih zajednica, direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić je izjavio: “Predloženi zakonski okvir sadrži promjene koje su usmjerene u pravcu razvoja i jačanja destinacijskog menadžmenta na lokalnoj i regionalnoj razini, redefinira zadaće svih razina sustava turističkih zajednica, a HTZ nastoji pozicionirati kao nacionalnu marketinšku instituciju sa ključnim zadaćama usmjerenim prema jačanju prepoznatljivosti branda na međunarodnom tržištu. Isto tako, kako bi se osiguralo kvalitetno provođenje zadaća prema novom modelu, predviđena je i drugačija raspodjela prihoda sustava turističkih zajednica s naglaskom na jačanje financijskih sredstava turističkih zajednica regionalne razine, kao i na poticanje udruživanja turističkih zajednica u provođenju zajedničkih projekata i zadaća.

Foto: MINT

Manje TZ-a, fokus na DMC / Nova raspodjela prihoda u sustavu turističkih zajednica

Vezano uz Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma podsjećamo kako postojeći sustav broji 310 turističkih zajednica različitih razina, zadaća i ovlasti koje su piramidalno ustrojene. Najopsežnije promjene reforme postojećeg sustava odnose se na  uspostavu sustava turističkih zajednica po načelu destinacijskog menadžmenta uz naglasak na depolitizaciju, racionalizaciju i poticanje sporazumnog udruživanja. 

Novi sustav napušta piramidalnu strukturu zbog promjene zadaća samih turističkih zajednica i na koncu kako bi se svi postavljeni ciljevi mogli ispunjavati.  HTZ koji predstavlja Nacionalnu turističku organizaciju napušta brigu o turističkim zajednicama u smislu nadzora i koordinacije te fokus stavlja na promociju naše zemlje izvan granica RH na eminentnim tržištima kako bismo još bolje pozicionirali zemlju na svjetskom turističkom tržištu. 

Zadaće regionalnih i lokalnih turističkih organizacija sada su preciznije definirane te je podignuta ljestvica kada govorimo o tome što se od njih očekuje, ističe Stanišić te dodaje kako bi sustav mogao ispunjavati nove zadaće koje su znatno zahtjevnije bilo je potrebno redefinirati i raspodjelu sredstava boravišne pristojbe i članarine.

Tako će prema novom modelu, regionalne turističke zajednice dobit 15% prihoda iz turističke pristojbe i članarina što je pet posto više nego do sada. Hrvatska turistička zajednica NTO, prema novoj raspodjeli dobit će 20 posto što je pet posto manje nego do sada, a lokalne turističke zajednice u postotku ostaju na istoj razini kao i do sada – odnosno na 65 posto od ukupnih prihoda.

Cilj novog Zakona o turističkoj pristojbi je decentralizacija

Vezano uz prijedlog Zakona o turističkoj pristojbi osnovni ciljevi reforme sustava su decentralizacija, jačanje razvojnog turističkog potencijala i potpore nerazvijenim područjima. 

Povod  izmjenama je veliki nesrazmjer u turističkom razvoju morskih i kontinentalnih županija da jadranskih županija koje ostvaruju veće prihode od boravišne pristojbe, dok je kontinentalnim županijama članarina osnovni prihod. Decentralizacija se očituje u tome što odluku o visini boravišne pristojbe više neće donositi Vlada RH na prijedlog Ministarstva turizma, već županijske skupštine, odnosno gradska skupština Grada Zagreba, i to za svaki pojedini grad/općinu.  “Naravno, za to će biti postavljen nužni okvir unutar kojeg će se visina boravišne pristojbe morati kretati. Na taj način županijama se daju ovlasti da u skladu sa turističkim razvojem pojedinih gradova i općina, i strategijom razvoja, odluče o visini boravišne pristojbe te time utječu na visinu prihoda za svoje područje.” ističu iz Ministartva turizma.

Novim nacrtom Zakona uspostavlja se i nova raspodjela sredstava od turističke pristojbe

Novost je Fond za udružene turističke zajednice o kojima je ranije bilo riječi te nova raspodjela kojima regionalne turističke zajednice dobivaju pet posto više.  Vezano uz raspodjelu turističke pristojbe u nautici, do sada raspodjela sredstava je bila po modelu da je 40% sredstava uplaćivano turističkoj zajednici na čijem se području ostvaruje nautički promet, 10% nacionalnim parkovima i parkovima prirode na čijem se području ostvaruje nautički promet, a preostalih 50% HTZ-u.

Novi ključ podrazumijeva nove omjere, 65 posto turističkoj zajednici, 15 posto  nacionalnim parkovima i parkovima prirode na čijem se području ostvaruje nautički promet, a preostalih 20% Hrvatskoj turističkoj zajednici. Dodatno, pri izradi ovog zakona posebna briga se vodila o svim potpomognutim područjima koja su, nakon razvrstavanja po razredima, u novom prijedlogu razvrstana u prvu do četvrtu skupinu za koja se turistička pristojba može odrediti u iznosu umanjenom do 30% sukladno odluci Vlade RH  prema stupnju razvijenosti.

Zakon o članarinama u turističkim zajednicama ne moraju više plaćati svi poduzetnici 

Vezano uz Zakon o članarinama u turističkim zajednicama, prema riječima ministra turizma, nit vodilja pri izradi ovoga Zakona svakako je bilo smanjiti administrativno opterećenje na poduzetnike, obrtnike i sve privatne iznajmljivače te pravedniji model obuhvata obveznika kao i raspodjele sredstava uplaćenih od članarine.

Novim prijedlogom obveznici plaćanja članarine postaju banke i to u dijelu za prihode u bilanci iz skupine “prihod od provizija i naknada” – s obzirom na to da im se prihod u tom segment poslovanja znatno povećava tijekom srca turističke godine. Novim prijedlogom smanjuje se broj stopa za obračun članarine s dosadašnjih 28 na 5 te se briše dio obveznika članarine: djelatnosti kao što je pomorski i obalni prijevoz robe, rad sportskih objekata, računalno programiranje, informacijske uslužne djelatnosti, prevoditeljske djelatnosti i usluge tumača, umjetničko stvaralaštvo, frizerski saloni i saloni za uljepšavanje. 

Vezano uz  administrativno rasterećenje, krucijalno je istaknuti kako će se članarina za privatne iznajmljivače i OPGove novim modelom plaćati u paušalu, odnosno po krevetu – na taj način iz Ministarstva turizma ističu kako pojednostavljuju model plaćanja članarine za te dvije skupine subjekata čime se obuhvat obveznika plaćanja članarine nastojalo učiniti pravednijim. U nacrtu posebna skrb vodila se o potpomognutim područjima na kojima članarina iznosi 20% manje od propisane.

Uključite se u konstruktivnu raspravu jer se radi o vašoj budućnosti. Sada je prilika da argumentirano date svoje prijedloge, kritike, savjete i glasna razmišljanja.

PRILOG:

1.Prijedlog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma

2. Prijedlog Zakona o turističkoj pristojbi

3. Prijedlog Zakona o članarinama u turističkim zajednicama

 

Vijesti: