Herak: Prodaja Imperijala Rab ili ne?

KOLUMNA: dr.sc. IVAN HERAK

Na popisu državnih tvrtki koje Vlada Tihomira Oreškovića namjerava privatizirati našlo se je i dioničko društvo Imperijal iz Raba. Spomenuta činjenica i ne predstavlja posebno iznenađenje,obzirom da je i prethodna Vlada pokušala prodati svoj vlasnički udjel u spomenutoj tvrtki, u čemu, uprkos činjenici da je temeljem raspisanog natječaja pristiglo 9 neobavezujućih ponuda (između njih i one porečkog Valamara, opatijskih Liburnija hotela Opatija, todorićevog Karisma Hotel Adriatica) nije uspjela.

Imperijal dd Rab, tvrtka je koja se majoritetno (50.07%) nalazi u državnom vlasništvu (47% tvrtke u vlasništvu je malih dioničara), ima ukupnu aktivu u visini od 5oo mio kn, na pasivnoj strani bilance ukupne obaveze u iznosu od 150 mio kn, koje obaveze su en passant, ročno povoljno strukturirane, ostvaruje godišnji prihod na razini cca 100 mio kn, od značajnijih kapaciteta raspolaže sa 4 hotela, 2 autokampa i dva turistička naselja, u kojima je, između ostaloga, locirano još 5 hotela. Prema neslužbenim procjenama, vrijednost Imperijala dd ne bi trebala biti manja od milijardu kuna.

Stoga, kada je u pitanju namjeravana prodaja većinskog udjela države u “Imperijalu” dd Rab, potrebno je ustvrditi da bi ista u ovom trenutku flagrantno predstavljala ishitren potez. Naime, za razliku od primjerice, Kupara, koji gotovo četvrt stoljeća predstavljaju mrtvi kapital, Imperijal Rab ostvaruje sve javne i kapitalne zadaće, između inog, na godišnjoj razini zapošljava prosječno 260 ljudi, puni lokalne i državni proračun, kao i proračune sustava TZ-a, donosi profit svojim vlasnicima, majoritetno državi, kao i malim dioničarima itd. Drugo, nema nikakve sumnje, pokazuje to zorno i ovaj slučaj, da je politika kao jedino mjerilo i dominantan motiv za donošenje odluke o prodaji nekog državnog poduzeća ili udjela u istome, nametnula kriterij saniranja proračunskog deficita, na koji način su u po strani ostali puno značajniji učinci privatizacije, za koje, u slučaju Imperijala Rab politika mora pokazati poseban senzibilitet, obzirom da o  Imperijalu, izravno ili neizravno ovisi egzistencija 500-njak rapskih obitelji, praktički cijeli otok Rab.

Foto: Imperial Rab

Foto: Imperial Rab

Naime, nema nikakve dvojbe da bi i neki novi većinski vlasnik Imperijala primijenio uhodanu matricu većine aktera pretvorbe i privatizacije, koji aktualne profite svojih tvrtki u velikom dijelu mogu zahvaliti ne samo niskim cijenama po kojima su vlasnički preuzeli nekadašnja društvena poduzeća, već i činjenici da koriste turističko zemljište za kojeg praktički već četvrt stoljeća  ne plaćaju nikakvu naknadu, ne na koncu i niskim plaćama koje su promatrano sa razine sektora, 25% niže i od onako niskog prosjeka hrvatskih plaća. Pored svega navedenog, kada govorimo o ishitrenosti privatizacije Imperijala nije zgorega spomenutu i dva” utega” koji nedvojbeno zahtijevaju poseban pristup spomenutom procesu.

Prvi problem predstavlja neriješen vlasnički spor između Imperijala i tamošnje lokalne samouprave, a koji se vodi oko 80 tisuća metara kvadratnih zemljišta kojeg koristi Imperijal, dok vlasničko pravo na isto zemljište polaže lokalna samouprava.

Još veći uteg prodaji državnog udjela predstavlja činjenica da je temeljem pozajmnice u iznosu 10 mio kn, doznačene krajem 90-ih godina Imperijalu od strane Ministarstva turizma,spomenuto trgovačko društvo, primjeni li se zakonski osnovan obračun  zatezne kamate, državi dužno gotovo 100 mio kn. Teško je pretpostaviti tko bi se u aktualnom političkom trenutku radi  ishitrene prodaje državnog udjela u rapskom Imperijalu,   jednom trgovačkom društvu,u konkretnom slučaju Imperijalu, u kojem gotovo 50% vlasništva čine fizičke osobe,usudio otpisati gotovo 90 mio kn državnih potraživanja s osnove zateznih kamata, sve to tim više, imamo li u vidu da spomenuti Ugovor o pozajmici zaključen između Ministarstva turizma i Imperijala, odn. nastavno, Ugovor o sponzorstvu zaključen između Ministarstva turizma i Hrvatskog nogometnog Saveza, predstavljaju povezane transakcije, obzirom da je Ministarstvo turizma preuzelo obavezu transferirati Hrvatskom nogometnom savezu upravo ona sredstva koja je Ministarstvo turizma trebalo realizirati kroz povrat  pozajmica plasiranih rapskom  Imperijalu.

Foto: Imperial Rab

Foto: Imperial Rab

Drugo krucijalno pitanje koje se nameće kada je u pitanju prodaja predmetnog državnog udjela u Imperijalu, je pitanje odabira kriterija temeljem kojih bi bio izabran najpovoljniji ponuditelj. Nema nikakve dvojbe da je kriterij najviše ponuđene cijene kojeg je nedavno u neuspjelom tenderu za prodaju Imperijala preferirao DUDI  insuficijentan. Drugim riječima, prilikom postavljanja kriterija za odabir najpovoljnijeg ponuđača DUDI mora promišljeno  ponderirati nekoliko poželjnih performansi budućeg kupca, prvenstveno goodwil ponuditelja, njegovu poslovnu dokazanost i etabliranost, prezentaciju razvojnog koncepta tvrtke, nastavno i stavljanje na uvid odgovarajućih bankovnih garancija kojima se jamči realizacija razvojnih planova, naravno, ne na kraju i ponuđenu cijenu.

Isto tako, kao poseban element, u natječaju bi trebalo predvidjeti i definiranje odn. utanačenje provedbe tzv. socijalne klauzule, kroz koju bi se budući većinski vlasnik Imperijala obavezao, kroz određeno ugovoreno razdoblje, jamčiti stalni radni odnos za sve trenutne zaposlenike Imperijala.

Stoga, držimo li se stare latinske izreke errando discimus (na greškama se uči) nema nikakve potrebe da politika na slučaju rapskog Imperijala ponavlja pogreške počinjene primjerice u slučajevima Haludova, Sunčanog Hvara ili TP Primošten, te ishitreno i kroz manjkav koncept provodi privatizaciju rapskog Imperijala.

dr.sc. Ivan Herak

 

Povezana vijest:

HERAK BANNER

Vijesti: