Hoće li hrvatske zračne luke omogućiti turistima testiranje na Covid19?

Ključ oporavka turizma je svakako u aktivaciji zračnog prometa, kako globalno tako i u Hrvatskoj, pogotovo za destinacije koje iznimno ovise o zračnom prometu kao što je grad Dubrovnik....

Ključ oporavka turizma je svakako u aktivaciji zračnog prometa, kako globalno tako i u Hrvatskoj, pogotovo za destinacije koje iznimno ovise o zračnom prometu kao što je grad Dubrovnik. Također, prije razmišljanja o aktivaciji turizma i promociji neke destinacije, danas je fokus na percepciji sigurnosti i komunikaciji.

Upravo važan faktor igrat će mogućnost testiranja na Covid19. S jedne strane je odlično što smo svi prošle godine imali iskustvo kako funkcionira turizam u covid vremenu i koliko je važno imati jasne protokole na terenu, pogotovo kada su u pitanju testiranja na Covid19. Dakle, destinacije moraju osigurati lokacije za testiranje turista, osigurati da je sve transparentno i jasno komunicirano svakom gostu, osigurati da rezultati testiranja budu gotovi u zadanom vremenu i što je najvažnije, da isti taj sustav može podnijeti veliki pritisak zahtjeva za testiranjem na dnevnoj bazi. Da, to je sve odavno u Hrvatskoj trebalo biti posloženo i spremno za ovu turističku sezonu, no opet kasnimo.

Također, jedno je imati napisane protokole i pravilnike, a nešto sasvim drugo kako se isto implementira na terenu. Pogotovo od destinacije do destinacije. No, moramo biti svjesni kako je Hrvatska jedna destinacija i brend, te nas tako i turisti percipiraju.

Inicijativa da se za turiste u hrvatskim zračnim lukama omogući testiranje na COVID

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković pokrenuo je inicijativu da se za turiste u hrvatskim zračnim lukama omogući testiranje na COVID po uzoru na druge turističke zemlje koje se na taj način pripremaju za novu turističku sezonu.

“Kako bi pružili sigurnost pri putovanju u dolascima i odlascima iz Dubrovnika uputio sam prijedlog nadležnim ministarstvima da se u hrvatskim zračnim lukama omogući testiranje na COVID po uzoru na druge turističke zemlje koje se na taj način pripremaju za novu turističku sezonu”, ističe Franković te dodaje kako je o navedenom prijedlogu izvijestio i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića tijekom njegovog nedavnog boravka u Dubrovniku.

Testiranje u zračnim lukama nije novost, dapače, svakako logičan slijed razvoja situacije, jer upravo u zračnim lukama imamo “usko grlo” i prvi kontakt turista s destinacijom. Također, imamo prostora organizirati odvojene prostore i timove koji rade testiranja, a gosti dok čekaju rezultate mogu boraviti u “posebnim” čekaonicama, kao i inače dok čekaju presjedanje letova.

PCR i brze antigenske testove uveli su Engleska, Italija, Španjolska, a mnoge druge europske zračne luke idu u tom smjeru. Također, i avio kompanije su uvele testiranja svih putnika na svojim letovima, kako bi osigurali “covid free” letove. Testiranje na neke svoje letove uvela je i Međunarodna Zračna luka Zagreb, doduše samo za putovanja u Nizozemsku.

Prema Frankoviću, protokol bi bio da putnik kada leti prema Hrvatskoj napravi COVID test u zračnoj luci iz koje leti, a Republika Hrvatska bi trebala priznati navedene testove iz tih država. Isto tako kada se taj putnik vraća nazad, u našoj zračnoj luci bi napravio COVID test, a zemlja u koju se vraća bi po istom dogovoru priznala rezultate tog testa. Putnik u tom slučaju ne bi imao potrebe za zadržavanjem u karanteni. “Na ovaj bi način omogućili normalan boravak svih gostiju na području Republike Hrvatske, a ujedno ne bi opterećivali zdravstveni sustav RH testiranjem na tisuće turista u zdravstvenim ustanovama već bi isto bilo povjereno zračnim lukama, koje bi se morale opremiti odgovarajućom opremom i zaposliti stručno osoblje“, zaključuje Franković.

Kako to definirati između država je stvar forme, kroz određeni “sporazum” o priznavanju testiranja između država ili slično. U svakom slučaju, potrebno je osigurati priznavanje testova kako bi se stvorio preduvjet za sigurno putovanje.

Upravo je ovo još jedan primjer kako je Europska Unija zakazala u covid krizi. Odavno se trebalo donijeti jasne i standardizirane protokole na razini cijele EU, pa tako i validaciju priznatih načina testiranja, kako bi se upravo izbjegla situacija da svaka država za sebe donosi svoje odluke te time stvara kaos na granicama i onemogućuje aktivaciju turizma. U situaciji gdje sigurnost igra najvažniju ulogu, turistima upravo treba jasno komunicirati sve protokole da krenu ozbiljno uopće razmišljati o putovanju. A dok je šum u komunikaciji, protokolima, prelasku granica, pravilnicima, različitim pristupima, testovima… ne možemo govoriti o ozbiljnoj aktivaciji turizma. Da, postoji velika želja za putovanjem, ali percepcija sigurnosti igra najvažniju ulogu.

Nažalost, Covid kriza je pokazala veliku tromost i neefikasnost EU. Umjesto sinergije, dogovora i zajedništva imamo upravo suprotno. To je javno priznala i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. “Činjenica je da nismo ondje gdje bismo željeli biti u našoj borbi protiv koronavirusa. Kasnili smo u odobrenju cjepiva, bili smo preoptimistični u vezi s masovnom proizvodnjom i možda pomalo previše sigurni u to da će ono što smo naručili biti i isporučeno na vrijeme”, istaknula je Ursula von der Leyen u Europskom parlamentu.

Avioindustrija se pokazala kao najbolje pripremljena i proaktivna kada je u pitanju reakcija na cijelu krizu. Već duže vrijeme avio kompanije traže brzo usvajanje standardnoga formata zdravstvenih propusnica i protokola testiranja u svrhu ponovnog otvaranja granica. Same su se kroz IATA organizirale, postavile jasne protokole i sigurnosne standarde, reorganizirale poslovanje i spremne su na pokretanje turizma.

A u cijeloj priči nismo se dotaknuli jednog velikog problema – pitanje cijena testiranja na Covid19. Ako gledamo kroz obiteljska putovanja i jednu obitelj s četiri člana, onda govorimo o četiri testiranja tj. ukupno osam. Kako pri ulasku u državu, tako i pri povratku. Matematika ne ide u prilog inozemnim putovanjima. Svakako veliki trošak u ukupnom budžetu za putovanje. Pogotovo jer cijene testiranja nisu standardizirane te variraju od cca 150 do 750 kuna.

Cijene testiranja moraju biti javne i dostupne turistima. Kao i jasni standardizirani protokoli i sve lokacije za testiranje po cijeloj našoj obali. Vode se rasprave, mogu li destinacije (gradovi, županije, turističke zajednice) subvencionirati dio troška testiranja za goste, kako bi smanjile financijsko opterećenje prema gostima, a time i dali motiv za dolazak u Hrvatsku. Pitanje je cost benefit analize i balansa između troška (osobno bi na to gledao kao investiciju, a ne trošak) , te povrata kroz dolazak turista u destinaciju i generiranje turističke potrošnje. Moramo znati kako se turistička potrošnja dispenzira na razne poduzetnike u lokalnoj ekonomiji, kao i da se plaća PDV na potrošnju, tako da na ovu paradigmu ne možemo gledati samo kroz segment pozitivne nule. Pozitivan utjecaj turističke potrošnje je puno veći od jednostrane Excel tablice, od zadržavanja ili novog zapošljavanja, povlačenja roba i usluga raznih partnera kako bi isporučili gotovo proizvod itd…

Zaključno, svakako u zračnim lukama moramo osigurati testiranje za sve turiste, to je imperativ ako ozbiljno planiramo pripremu turističke sezone.

POVEZANA VIJEST: COVID PUTOVNICE SVE PRIHVAĆENIJE MEĐU SVJETSKIM VLADAMA

Povezane vijesti:

Hrvatski HR English EN