Kapaciteti i poslovanje luka nautičkog turizma u 2019.

Kako je cijeli turistički sektor direktno pogođen pandemijom Covid-19, u istoj situaciji je i nautički turizam, gdje se predsezona upravo otvara i zatvara nautičara. Nautičari su također predložili nužne...

Kako je cijeli turistički sektor direktno pogođen pandemijom Covid-19, u istoj situaciji je i nautički turizam, gdje se predsezona upravo otvara i zatvara nautičara.

Nautičari su također predložili nužne mjere za spas nautičkog turizma u Hrvatskoj, od kojih su najvažnije oslobađanje marina od plaćanja fiksnog i varijabilnog dijela koncesijske naknade za pomorsko dobro, uvrštenje marina u sektor turizma, a nautički turizam, što je logično, također želi biti dio projekta Cro kartice.

Da je Hrvatska nautička velesila, govore konkretne brojke. Hrvatska tako ima flotu od 4.300  plovila, više od 140 luka nautičkog turizma s preko 17.000 vezova i preko milijun putnika na kruzerima. Prosjek potrošnje nautičkih turista je 126 eura dnevno, a u čarteru 183 eura po danu. Više od 30 posto tog novca se troši na druge oblike turizma, od kulturnog do vinske i gastronomske ponude.

Kapaciteti i poslovanje luka nautičkog turizma u 2019.

Prošla godina je bila također rekordna u nautičkom turizmu, a u kojoj je ostvaren porast prihoda luka nautičkog turizma za 7,2% u odnosu na 2018. Upravo detaljnije stanje nautičkog turizma donosi nam istraživanje Državnog zavoda za statistiku ( DZS ) o kapacitetima i poslovanju luka nautičkog turizma u 2019.

Porast broja plovila na stalnom vezu za 4,6% u odnosu na 2018.

U lukama nautičkog turizma 31. prosinca 2019. na stalnom vezu bilo je 14 249 plovila, što je za 4,6% više nego 31. prosinca 2018. Vezom u moru služilo se 84,9% plovila, a samo mjestom na kopnu 15,1% plovila.

Prema vrsti plovila na stalnom vezu u moru najviše je bilo jahti na jedra (49,0%), slijede motorne jahte (46,4%) te ostala plovila (4,6%).

Najviše plovila na stalnom vezu bilo je pod zastavom Hrvatske, i to 44,1%. Slijede plovila pod zastavom Austrije (15,6%), Njemačke (15,5%), Slovenije (5,0%) te Italije (3,8%).

Prema duljini plovila, najviše plovila za koje je korišten vez u moru jest duljine 12 do 15 metara (tj. 32,0% od ukupnog broja plovila za koje je korišten vez u moru), slijede plovila duljine 10 do 12 metara (tj. 29,1% od ukupnog broja plovila za koje je korišten vez u moru).

U Šibensko-kninskoj županiji najviše plovila na stalnom vezu u moru

U 2019. Šibensko-kninska županija imala je najviše plovila na stalnom vezu u moru, i to 2 898 plovila, što je 24,0% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu u moru. U odnosu na 2018. ostvaren je porast broja plovila na stalnom vezu u moru za 3,0% u Šibensko-kninskoj županiji.

Izvor: DZS

Porast broja plovila u tranzitu za 5,5% u odnosu na 2018.

U 2019. u lukama nautičkog turizma bilo je 204 858 plovila u tranzitu, što je porast broja plovila za 5,5% u odnosu na 2018.

Prema vrsti plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru, najviše je bilo jahti na jedra (64,9%), slijede motorne jahte (29,1%) te ostala plovila (6,0%).

U 2019. najviše plovila u tranzitu bilo je iz Hrvatske (47,8%), Italije (14,1%), Njemačke (12,2%), Austrije (7,0%) i Slovenije (4,1%), što čini 85,2% plovila od ukupnog broja plovila u tranzitu.

Splitsko-dalmatinska županija prva po broju plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru

U 2019. najviše plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru bilo je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, i to 55 343 plovila, što je 27,3% od ukupnog broja plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru. U odnosu na 2018. ostvaren je blag porast broja plovila u tranzitu za 0,6% u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Izvor: DZS

U 2019. porast prihoda luka nautičkog turizma za 7,2% u odnosu na 2018.

Ukupno ostvaren prihod luka nautičkog turizma u 2019. iznosio je 918 milijuna kuna. Od toga je 652 milijuna kuna bilo ostvareno od iznajmljivanja vezova, što je 71,0% od ukupno ostvarenog prihoda. U odnosu na 2018., ukupan prihod porastao je za 7,2%, a prihod od iznajmljivanja vezova za 5,4%.

Luke nautičkog turizma u Šibensko-kninskoj županiji ostvarile najveće prihode u 2019.

Promatrano po jadranskim županijama, najveći prihod u lukama nautičkog turizma u 2019. ostvarila je Šibensko-kninska županija, i to 233 milijuna kuna, što je 25,4% od ukupno ostvarenih prihoda luka nautičkog turizma.

U odnosu na 2018. ostvaren je porast prihoda luka nautičkog turizma za 3,5% u Šibensko-kninskoj županiji. S prihodima od 207 milijuna kuna slijede luke nautičkog turizma u Splitsko- -dalmatinskoj županiji, koje su u odnosu na 2018. ostvarile porast prihoda za 4,6%.

Ovim istraživanjem obuhvaćeno je 167 luka nautičkog turizma na morskoj obali Hrvatske, i to 78 marina (od toga 17 suhih marina), 75 sidrišta, 9 privezišta te 5 odlagališta za plovila. Ukupna površina njihova akvatorija iznosi 4 349 270 m2 s 18 179 vezova.

Foto: Pixabay.com

Povezane vijesti:

Hrvatski HR English EN