Križevački štatuti upisani u Registar kulturnih dobara RH

Učinjen je prvi konkretni korak u zaštiti Križevačkih štatuta kao nematerijalnog kulturnog dobra te su oni dobili preventivnu zaštitu i kao takvi upisani u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske,...

Učinjen je prvi konkretni korak u zaštiti Križevačkih štatuta kao nematerijalnog kulturnog dobra te su oni dobili preventivnu zaštitu i kao takvi upisani u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, javljaju iz Grada Križevca.

Naime, Grad Križevci je u suradnji s Gradskim muzejom Križevci i Turističkom zajednicom Grada Križevaca, prijavio Križevačke štatute Ministarstvu kulture s ciljem dobivanja zaštite, odnosno stjecanja statusa zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra.

U rješenju koje je dostavilo Ministarstvo kulture, stoji kako se „slijedom navedenog predmnijeva da Križevački štatuti – vinsko-pajdaške regule imaju svojstvo kulturnog dobra te se temeljem odredbe članka 10. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, donosi rješenje o njihovoj preventivnoj zaštiti.“

Križevački štatuti – skup pravila i regula ponašanja u veselom društvu uz razne vinske svečanosti

Križevački štatuti su pisana pravila lijepog ponašanja za stolom, a nastala su da bi se na pučkim veselicama sve poštivalo, nikoga ne vrijeđalo i da ne bi bilo pijanih. Križevački se štatuti spominju još od 18. st. i bez njih je prava zabava i veselica teško zamisliva. U svakom se društvu moraju održati tri zdravice: za domovinu, za pajdašiju i za ljepši spol. Pri izgovaranju zdravica njeguje se „cifrasti“ (kićeni) način govorenja. To Štatutima daje domoljubnu, sociološku i književnu vrijednost.

Običaji po križevačkim štatutima jedno su od najznačajnijih obilježja prepoznatljivosti grada i okolice i mnogi se gosti grada i okolice kroz desetljeća još uvijek rado sjećaju tih starih, dobrih običaja. Ljudi su se oduvijek znali proveseliti, razbiti monotoniju svakodnevice u društvu prijatelja i tako da svakome ostane u sjećanju. Štatuti i prigode u kojima se oni koriste nastali su kao svojevrsni kontrapunkt Saborima održavanim u Križevcima i u određenom ih smislu parodiraju i satiriziraju.

Izvor: Krizevacki-statuti.hr

Nositelji ovog običaja su građanske obitelji u Križevcima, šire građanstvo i stanovništvo u Križevcima i Potkalničkom Prigorju, udruge i kulturno-umjetnička društva.

Sljedeći korak koji Grad Križevci planira učiniti je prijava na Poziv Ministarstva kulture za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2020. godinu, za program zaštite i očuvanja nematerijalnih kulturnih dobara. Objava se očekuje 4. rujna 2019.

Više o Križevačkim statutima saznajte ovdje

Vijesti: