Letva i turizam

Povod ovom članku je jedna obična, potkonstrukcijska jelova letva. Njene dimenzije su 30x50x300. Proizvedena je u Njemačkoj, a kupljena u Hrvatskoj. Ona simbolizira nemoć hrvatske ekonomije. Na primjeru ove...

Povod ovom članku je jedna obična, potkonstrukcijska jelova letva.

Njene dimenzije su 30x50x300. Proizvedena je u Njemačkoj, a kupljena u Hrvatskoj. Ona simbolizira nemoć hrvatske ekonomije. Na primjeru ove letve može se dobro objasniti zašto turizam nije problem hrvatske ekonomije već njena velika prilika.

Hrvatski turizam je izvozno orijentirana usluga između 80 i 90%. Ove „Covid sezone“, 80% fizičkog prometa ostvarili su stranci a 20% domaći turisti. Tih 80% je svoje usluge plaćalo u stranoj valuti i to je izvoz. Ako smo ostvarili 50% prošlogodišnjeg fizičkog prometa i 40% prošlogodišnjeg financijskog prometa to je onda negdje na razini 3,7 – 4 milijardi eura. Prema podacima Hrvatske narodne banke za 9 mjeseci prošle godine taj je izvoz iznosio 9,447 milijardi eura.

Znači ja sam, na primjer, izvezao svojih usluga za 80% ukupnog prihoda ove godine. I od tog sam prihoda izdvojio jedan dio za nužne investicije. Kuća je „rupa bez dna“ i stalno zahtjeva popravke, ulaganja.
I tako ja moram kupiti potkonstrukcijsku drvenu letvu dimenzija 30x50x300. Majstor je tu, letva fali, nema čekanja. Odem u specijaliziranu trgovinu i nađem letvu koja mi odgovara. Super. Cijena? 20,00 kn.

Ha, nije ni malo, ali kad ti treba, nemaš izbora. Još mislim, pa dobro, pomažem hrvatsku drvnu industriju, pilanu, prijevoznika, neka. Novac kojim sam platio 80% je prihod iz izvoza, 80% letve plaćam novcem zarađenim “izvan zemlje”. Sjajno.

Ali. Letva nije hrvatski proizvod. Ona je uvezena iz Njemačke.

Foto: Nedo Pinezić

Putovala je do mjesta prodaje stotine kilometara. U tih 20,00 kuna sadržano je 80% troškova otkupa drva, prerade, transporta i to sve izvan Hrvatske. Znači „vratio“ sam novac kojega sam zaradio na vanjskom tržištu. Preostalih 20% je trgovačka marža stranog trgovačkog lanca u Hrvatskoj. Dio te marže ostaje u Hrvatskoj a dio odlazi u „majku tvrtku“, u inozemstvo. Znači ono što sam „izvezao“ kroz turističku uslugu opet sam „vratio“ u inozemstvo putem uvoza letve. Na to sam još dodao nešto novaca iz tuzemnog prihoda. Vanjskotrgovinska bilanca letva – turizam, Njemačka – Hrvatska je 1:0 za Njemačku, za letvu. Za letvu mi trebaju vijci, zaštitni premaz, kist. I to je iz uvoza. Sada je bilanca već 2:0 za strance među kojima ima Kineza i Slovenaca.

Kažu hrvatski ekonomski stručnjaci da  smo previše ovisni o turizmu i da je to naš najveći problem. Kao što se vidi iz navedenog primjera, turizam je velikim djelom izvozno orijentiran a prihod od turizma se troši na sve moguće načine koje možete zamisliti. Tim izvoznim novcima kupujemo čak i letve. Da je letva bila hrvatski proizvod, mogli bismo glatko upisati izvoz hrvatske letve, barem u 80% njene dužine i cijene. Znači od 300 centimetara domaće letve, ja bih svojim prihodom ostvarenim na izvozu usluge posredno izvezao 240 centimetara letve. To bi bilo plaćeno izvoznim novcem kao da ju je osobno kupio neki stranac. Na sličan način se može izvesti i hrvatski krumpir na tanjuru obroka kojega plaća strani turist.

E sad, kada se uzmu one 3 – 4 milijarde eura od ove mršave turističke sezone ili 10 milijardi eura prosječno dobre turističke godine, koliko se, za taj novac može izvesti hrvatskih letvi, hrvatskog krumpira, hrvatskog vina, ali i cementa, pijeska, kanalica i opeka, tlakavaca i metalnih ograda, i svega i svačega.

Ali, problem je u tome što hrvatska ekonomija ne prepoznaje tu priliku pa oni koji drže sve konce u svojim rukama, a konci završavaju u Ministarstvu gospodarstva, vuku loše poteze. Upravo to ministarstvo zajedno s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj treba razvijati mjere kojima se smanjuje ovisnost o uvozu i stimulira plasman domaćih proizvoda. Da, svima njima su „puna usta“ izjava u tom stilu, ali konkretnih učinaka nema. Ako ne znaju što i kako trebaju djelovati, dovoljno je da „skoče“ do susjedne Slovenije ili „korak dalje“ do Austrije. Tamo mogu, osobito u Austriji, puno naučiti o posrednom izvozu kroz turizam.

Austrijanci drže da je čak 70% prihoda od turizma ona dodana vrijednost prodaje domaćih proizvoda za turizam. Osnovni turistički prihod od turizma Austrije je negdje duplo veći od hrvatskog. Oni ne samo da ne uvoze potkonstrukcijske drvene letve iz Njemačke već ugrađuju konstrukcijske elemente, namještaj, podne obloge, wellness opremu…od austrijskog drva prerađenog u austrijskoj drvnoj industriji u svoje objekte. „Drvo je naša sirovina“, rekli su nam jednom prilikom, zato mi uzgajamo, koristimo drvo, unapređujemo proizvodnu tehnologiju, školujemo ljude da primjenjuju taj materijal što je više moguće.

Letva je mjera uspješnosti hrvatske ekonomije. Trebala bi visjeti iznad učenih glava. Možda im padne na pamet.

Autor: Nedo Pinezić, www.nedopinezic.com

Povezane vijesti:

Hrvatski HR English EN