Mobilno bankarstvo postalo najčešći način plaćanja računa, vrijeme je za digitalizaciju našeg turizma

Kriza izazvana epidemijom među ostalim je pokazala kako je krajnje vrijeme za digitalizaciju, te će u periodu oporavka pametne države prigrliti digitalizaciju u pravom smislu. Također, digitalizacija bit će...

Kriza izazvana epidemijom među ostalim je pokazala kako je krajnje vrijeme za digitalizaciju, te će u periodu oporavka pametne države prigrliti digitalizaciju u pravom smislu. Također, digitalizacija bit će pojam koji će se najčešće koristiti i u sektoru turizma, a u Hrvatskoj po mojem osobnom mišljenu kaskamo za digitalnim trendovima.

No, sad je prilika da ubrzamo razvoj i da uhvatimo korak sa svim digitalnim trendovima, dapače, da i sami postavimo globalne trendove. No, da bi mogli planirati, moramo znati kako je trenutno stanje, koje su navike i očekivanja potrošača u Hrvatskoj, kada pričamo o digitalnom plaćanju..

9 od 10 nas plaća beskontaktno, sve više koristimo mobilno plaćanje

Većina nas je zadovoljna razinom digitalizacije u zemlji, gotovo svi koristimo pametne telefone i kartice, a sve smo više skloni i novim načinima plaćanja kao što su mobilno i beskontaktno, pokazuju rezultati redovnog istraživanja MasterIndex koje je za kompaniju Mastercard provela agencija Improve. 

Istraživanje je također potvrdilo da je pandemija koronavirusa utjecala na smanjenje broja onih koji planiraju ljetovanje u Hrvatskoj, ali i na češću online kupnju prehrambenih, softverskih i gaming proizvoda te preferiranje beskontaktnog plaćanja kao zdravstveno najsigurnijeg.

Zadovoljni smo razinom digitalizacije u Hrvatskoj

Čak 85% ispitanika zadovoljno je razinom digitalizacije u zemlji, što je povećanje od 3% u odnosu na studeni 2019. te nastavak ovog pozitivnog trenda. Međutim, još uvijek značajan broj ispitanika želi vidjeti više inovacija i digitalnih usluga u zdravstvu (70%), javnoj upravi (54%), obrazovanju (50%) te sudstvu (27%). Kad je riječ o osobnoj uporabi digitalnih usluga, na prvom je mjestu mobitel s internetom te online chat (89%), zatim online kupnja (81%), elektronička pošta (80%) te društvene mreže (79%) i internetske tražilice (77%). Ove usluge najkorištenije su i na dnevnoj bazi, izuzev online kupnje koju većina ispitanika vrši na mjesečnoj razini. 

Nadalje, digitalni uređaji koje najveći broj ispitanika koristi su pametni telefon (95%), prijenosno računalo (83%), osobno računalo (55%) i smart TV (54%). Osim što ga najveći broj ispitanika posjeduje te na njemu provodi prosječno pet (4,8) sati dnevno, mobitel je i sredstvo koje bi ispitanici uz platne kartice u najvećoj mjeri (71%) koristili za plaćanje. U puno manjoj mjeri ističu osobnu iskaznicu ili putovnicu (17%) te biometriju (14%) i pametne satove (14%). PIN je još uvijek preferirani (50%) način autorizacije plaćanja, a prilično poželjno je i skeniranje prsta (34%).

Usluge vezane uz mobilno plaćanje koristimo više nego prošle godine

Većinu usluga vezanih uz mobilno plaćanje koristi u prosjeku od 4 do 6% više korisnika više nego lani.  Jedina iznimka je plaćanje putem SMS-a koju koristi 4% manje korisnika u odnosu na zadnje istraživanje. 

Rezultati su pokazali da gotovo tri četvrtine (71%) korisnika kartica provjerava stanje svog računa i kartične troškove preko mobitela. Gotovo jednak broj (67%) koristi plaćanje putem SMS-a, dok 59% koristi mobilno bankarstvo. U manjoj mjeri korisnici kartica koriste plaćanje putem usluga teleoperatera (26%) te m-novčanik (9%). 

Nadalje, interes za korištenje online plaćanja putem mobitela postoji kod otprilike 70% ispitanika, što je praktički na istoj razini kao i u prethodnom valu istraživanja iz studenog 2019. Nadalje, većina korisnika bankarskih usluga zainteresirano je i za pojedine načine mobilnog plaćanja – 59% za plaćanje prislanjanjem mobitela uz POS terminal, a 63% za online kartično plaćanje putem mobilne aplikacije. 

Čak 9 od 10 nas plaća beskontaktno

Beskontaktno plaćanje sve je popularnije pa nas tako čak devet od deset ima i koristi beskontaktnu karticu, dok je prije godinu dana taj omjer iznosio osam od deset. Uz to, čak 60% korisnika kartica beskontaktno plaća barem tri do pet puta tjedno, što je povećanje od 5% u odnosu na lani. U blagom porastu (+2%) je i broj onih koji svaki dan beskontaktno plaćaju te sada njihov udio iznosi 23%. Beskontaktno se najviše plaća u supermarketima i trgovačkim centrima (71%), a nakon toga u lokalnim dućanima (17%). Iako se sve više plaća beskontaktno, ispitanici bi voljeli da takvo plaćanje bude omogućeno u još većoj mjeri, a prvenstveno u supermarketima i dućanima (36%), restoranima i kafićima (16%) te javnom prijevozu (14%). 

Na beskontaktno se plaćanje gleda sve pozitivnije – čak 82% korisnika kartica smatra ga uistinu brzim i jednostavnim, a 61% ga definitivno namjerava koristiti češće ubuduće. Uz to, ovaj način plaćanja smatra se i najsigurnijim kad je u pitanju zdravlje i higijena. Čak 71% korisnika kartica čvrsto vjeruje da je beskontaktno plaćanje zdravstveno najsigurnije, a još 20% ima slično mišljenje. U razdoblju kad se iznimno pazi na čistoću prodajnih prostora te higijenu ruku, ovako dominantan stav po tom pitanju možda i nije veliko iznenađenje, ali je svakako jasan pokazatelj preferencija potrošača.

Gotovo svi koristimo platne kartice

Istraživanje MasterIndex već nam niz godina pruža mogućnost da bolje upoznamo navike korisnika kartica, a dodatnu vrijednost svakako ima u ovom razdoblju koje odstupa od naše uobičajene svakodnevice te u kojem redovito tražimo odgovore na brojna pitanja. U Hrvatskoj i dalje gotovo svi koristimo kartice, no iako ponešto raste udio korisnika kreditnih kartica još se uvijek osjetno više koriste debitne kartice. Drago nam je vidjeti i da raste broj korisnika koji plaćaju beskontaktno jer je upravo to najsigurniji način plaćanja i naša preporuka za vrijeme trajanja korona-krize, ali i poslije“, istaknula je Helena Šekerija iz Mastercarda. 

Iznadprosječan udio korisnika kartica je u Zagrebu i okolici (98%), a najmanji u Lici te na Kordunu i Banovini (91%). 

Osim prethodno navedenih podataka, zanimljivo je i da se svi tipovi kartica u prosjeku nešto više koriste među ispitanicima starijim od 40 godina (99%), onima s mjesečnim prihodima većim od 5.500 kn te među muškom populacijom. Rezultati su također pokazali da korisnici u prosjeku imaju tri (2,8) kartice, što je jednako kao i prošle godine. 

Kartice se koriste za razne svrhe. Gotovo polovica (48%) korisnika kartica jednom do dvaput mjesečno podiže gotovinu s bankomata, preko trećine (35%) isto toliko puta tjedno, dok tek rijetki to čine češće. S druge strane, kartice se puno redovitije koriste za plaćanje na prodajnim mjestima. Za tu ih svrhu svakodnevno koristi preko četvrtine (27%) korisnika. Više od trećine (35%) to čini tri do pet puta tjedno, a otprilike četvrtina (22%) jednom do dvaput tjedno.

Većina nas koristi kartice za online kupnju te m-bankarstvo za plaćanje računa

Značajna većina ispitanika (90%) barem povremeno koristi kartice prilikom online kupnje, što je jednako kao i u studenom 2019. Međutim, učestalost korištenja kartica pri online kupnji smanjila se za 7% na mjesečnoj razini. Osim toga, nešto se povećao (+7%) i udio onih koji kartice pri online kupnji koriste samo jednom do dvaput u tri mjeseca (32%). Kao najčešći način plaćanja pokazale su se debitne kartice (34%), a slijede kreditne kartice (21%) i PayPal (21%). 

Rast mobilnog bankarstva

Istraživanje je pokazalo još jednu zanimljivost, a to je da internetsko bankarstvo više nije najčešći način plaćanja računa – to je sada mobilno bankarstvo s 51% korisnika u odnosu na 42% korisnika e-bankarstva. 

Porast korištenja mobilnog bankarstva u ovu svrhu iznosi čak 12% u odnosu na prošlu godinu, a još uvijek nije zanemariv ni udio (16%) onih koji račune plaćaju isključivo u fizičkim poslovnicama. Kao glavna prepreka plaćanju računa online ističe se navika plaćanja u gotovini (50%).

Prilika za turizam? Da, apsolutno. Što čekamo?

No, netko mora voditi razvojnu strategiju digitalizacije našeg turizma, kako od nacionalnog narativa, tako i od destinacijskog. A upravo tu padamo nažalost.

Mi se i dalje borimo s dobrim dijelom restorana koji na Jadranu primaju samo gotovinu, a kamoli da su implementirali mobilno plaćanje. I to se samo restorana, nego i kafića, pekara, najam ležaljki itd… i sve druge bazične i dodatne usluge u destinaciji.

Koliko je važna i što znači digitalizacija u sektoru turizma, govori i jučerašnja vijest, kako Španjolske destinacije uvode rezervaciju mjesta na plaži putem mobilne aplikacije.

Online istraživanje MasterIndex o navikama korištenja financijskih usluga u Hrvatskoj te stavu prema platnim karticama u travnju je 2020. za kompaniju Mastercard provela agencija za istraživanje tržišta Improve, na uzorku od 1.046 korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina. 

Naslovna fotografija: Pixabay.com

Povezane vijesti: