Na otoku smeća otvara se prvi hotel!

Tako bi mogao glasati naziv članka na satiričnom portalu NewsBar, no iskreno, tanka je granica između satire i realnosti. Znate li kako je 1997. godine između obale Kalifornije i...

Tako bi mogao glasati naziv članka na satiričnom portalu NewsBar, no iskreno, tanka je granica između satire i realnosti.

Znate li kako je 1997. godine između obale Kalifornije i Havaja prvi puts primijećen Otok smeća? Da, pravi otok koji je sačinjen samo od smeća, pluta već godinama svjetskim oceanima i svake godine se samo povećava i povećava. Danas je otok smeća sedam puta veći od Francuske, nose ga morske struje, raste iz dana u dan i nažalost nije biorazgradiv. Znanstvenici ističu kako milijun i pol životinja (ptica, riba, kitova, kornjača) godišnje umire od plastičnog otpada u oceanima, a kako je smeća sve više i više, taj se problem pogoršava iz dana u dan. U Tihom oceanu nalazi se najviše smeća te se procjenjuje kako je 30% riba progutalo plastiku.

Dobro došli u 21.stoljeće. Vrijeme kada je ljudska rasa imala veliki tehnološki, društveni i gospodarski skok, a evolucijski smo puno napredniji nego prije 50, 100 ili više godina. Samim time smo puno svjesniji, pametniji, osvješćeniji, zar ne? Barem bi trebali biti po svim parametrima. No nikako se ne mogu oteti dojmu kako smo ustvari iz dana u dan sve gluplji. Svjesni smo problema ekološkog zagađivanja, klimatskih promjena kao i utjecaja smeća na cijelu našu Zemlju, pa tako i na turizam, ali ipak sjedimo i ne reagiramo.

Ako mislite kako to nije naš problem, jako se varate. Najljepše more na svijetu, kako se znamo često hvaliti, također ima svoje „otoke“ smeća. U suradnji Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce i Instituta za oceanografiju i ribarstvo, snimljen je trominutni video koji pokazuje koliko problema svake zime i proljeća imaju ljudi na otocima i plažama na Jadranu. Naše prekrasno more, imamo samo jedno, a jedna je i planeta Zemlja.
Morski otpad je ogroman problem, kako ekonomski tako i zdravstveni, ekološki, estetski i turistički. Plastika nažalost nikad ne nestaje, ona se samo raspada u sve manje komade, ulazi u sve pore okoliša. Na kraju ako ovako nastavimo, dogodit će nam se kako ćemo iz mora jesti plastiku koju bacamo” – istaknuo je Mosor Prvan, biolog Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce.

Nažalost plastiku već jedemo, a da toga nismo ni svjesni. Fascinantno je kako su problemi očiti i egzaktni, a svijest i rasprave svedene na teorije urote ili lako ćemo. Svjedoci smo klimatskih promjena i na svojoj koži, na sreću za sada još u maloj mjeri. No pitanje je gdje je granica jer kada se ona pređe, nažalost povratka nema.
Planeta Zemlja kao i puno puta do sad u svojoj dugačkoj povijesti se resetirala, preživjela je pa će tako i nakon ljudi. No zar je stvarno danas u 21. stoljeću nakon svih mogućih dokaza ovo uopće pitanje rasprave. Nije pitanje hoće li biti globalno zatopljenje i klimatske promjene, nego kako smanjiti štetu koju smo do sada već napravili.

Rješenja postoje, no opet sve ovisi o nama –  ljudima.

Izvor: YouTube kanal Udruga Sunce

Vijesti: