Popularni Samoborček danas bi proslavio 120 godina, može li se cijela priča turistički valorizirati?

U svojoj povijesti Samobor je stoljećima bilježio svoje veze sa Zagrebom. Povezivala ih je svojedobno rimska cesta, zatim je u novije vrijeme preko Podsuseda izgrađena betonska cesta, a danas je...

U svojoj povijesti Samobor je stoljećima bilježio svoje veze sa Zagrebom. Povezivala ih je svojedobno rimska cesta, zatim je u novije vrijeme preko Podsuseda izgrađena betonska cesta, a danas je auto cestom prema Ljubljani, Samobor idealno povezan sa Zagrebom. Ceste su bile žile kucavice Grada Samobora oduvijek i davale su mu povijesni pečat u kontekstu njegova razvoja. Svoj trajni pečat u prometnoj povezanosti dvaju gradova ostavio je i Samoborček.

Upravo na današnji dan prije 120 godina svoje putovanje započeo je popularni “Samoborček”. Približio je gradove Samobor i Zagreb i bio nezamjenjivo prijevozno sredstvo zagrebačkih izletnika. Desetljećima je prevaljivao dvadesetak kilometara kroz ukupno 25 postaja, a svoju posljednju vožnju odvozio je 31. prosinca 1979. godine. Parnu lokomotivu s vagonima zamijenio je svojedobno u svjetskim okvirima najmoderniji aluminijski diesel elektromotorni vlak, odnosno DEV. No, niti ta tehnološka prednost nije ga mogli spasiti sudbine. Samoborček je na kraju proglašen nerentabilnim i ukinut. Na posljednjoj vožnji nije svirala glazba i nije bilo dirljivih riječi oproštaja. Odvezao se tako “Samoborček” zauvijek u povijest, navodi portal Turističke priče.

Prijevoz vlakom trenutno preuzima imperativ kao najbolje prijevozno sredstvo u Svijetu, pa tako i u Europi. Upravo Europska komisija je nedavno kao jedan od strateških ciljeva postavila danji razvoj željezničke mreže koja je kako znamo idealna za turizam. Hrvatska s druge strane, godinama nije ulagala u svoju željezničku mrežu, te je na valu EK istu polako počela obnavljati. Iako bi po mom mišljenu u ovom trenutku s obzirom na stanje željezničkih pruga Hrvatska trebala preskočiti par stepenica razvoja te postaviti visoko ljestvicu obnove kako bi bili konkurenti. Želim reći kako bi bilo pametno odmah uvesti aktualne standarde sukladno 21. stoljeću. Ok, možda ne možemo biti konkurenti kao recimo Japan ili Kina s vlakovima koji prelaze 300 kmh, no svakako trebamo uhvatiti korak s trenutnim standardima u Europskoj uniji.

Radi se o velikim investicijama i uvijek je bolje odmah uhvatiti korak s drugima, nego podizati kvalitetu korak po korak, kada smo već toliko zaostali.

Također, kada pričamo o turizmu, svakako treba spomenuti i legendarni vlak Orient Express koji je prolazio Hrvatskom. Također, prema knjizi Agathe Christie “Ubojstvo u Orient Expressu” iz 1934., vlak se zaustavio u Vinkovcima, a ubojstvo se dogodilo 10-15 km od Vinkovaca. Lud i nevjerojatan turistički potencijal koji još čeka svoju valorizaciju. Također, hotel Esplanada u Zagrebu izgrađen je 1925. godine upravo s ciljem pružanja smještaja putnicima legendarnog Orient Expressa, koji je prometovao na liniji Pariz – Istanbul. Još jedna odlična poveznica Zagreba i Vinkovaca ( Slavonije ) te nevjerojatnog turističkog potencijala.

No vratimo se na priču o Samoborčeku.

Početak priče o Samoborčeku počinje davne 16. siječnja 1901. godine, kada je puštena u promet pruga duga 19 kilometara. Iz Zagreba su u Samobor kretala dnevno četiri vlaka, a iz Samobora u Zagreb tri. Posljednji vlak za Samobor prozvali su odmah “kazališni” jer je bio namijenjen putnicima koji bi željeli posjetiti večernju kazališnu predstavu u Zagrebu pa se vlakom s polaskom u 22.45 vratiti kućama u Samobor.

Vrijeme između dva svjetska rata je ono kojeg su se Zagrepčani i Samoborci uvijek s nostalgijom prisjećali pri evociranju uspomena na “Samoborček”. Upravo je to doba obilježeno i nezaboravnim filmom redatelja i scenarista Kreše Golika “Tko pjeva, zlo ne misli”.

SAMOBORČEK KAO POKRETAČ TURIZMA

Samobor je upravo zahvaljujući Samoborčeku postao turističko mjesto i glavno izletište Zagreba između dva rata. Vožnja brzinom od 15 do 20 kilometara na sat posebno je bila atraktivna ljeti u otvorenim vagonima, a potrajala bi i do dva sata uz pjesmu i smijeh putnika. S obzirom na brzinu vlaka kružila je šala kako su rampe na putevima postavljene kako netko ne bi pregazio vlak.

Nekad “Vicinalna željeznica Zagreb-Samobor d.d.”, 1950. postaje Gradska željeznica u Zagrebu. Time je ova željeznica bila jedina u Jugoslaviji koja je poslovala samostalno izvan JŽ-a. Usporedo s obilježavanjem 50 godina djelovanja željeznice Zagreb-Samobor pruga je te 1951. produžena od Samobora do Bregane pa je sada ukupna trasa Samoborčeka bila duga 23.300 metara.

No, 19. prosinca 1979. udruženi su kapaciteti ZET-a i GŽZ-a u jednu tvrtku. Bio je to početak kraja Gradske željeznice Zagreb i Samoborčeka. 31. prosinca 1979. u 20.40 sati prema Samoboru je krenuo posljednji vlak i time je na simboličan način označen kraj vlaka koji je zbližavao ljude i povezivao sudbine ljudi i dvaju gradova. Do danas je ideja o njegovoj revitalizaciji ostala samo mrtvo slovo na papiru bez izgleda za realizaciju u nekoj skorijoj budućnosti.

Popularna “Peglica” i jedan putnički vagon nalazi se danas u stalnom postavu Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu. Parna lokomotiva proizvedena je 1930. u Njemačkoj i korištena je na pruzi Zagreb-Samobor između 1930 i 1960. godine. I upravo Tehnički muzej prigodnim online predavanjem danas obilježava 120 godina uspostavljanja pruge Zagreb-Samobor i popularnog Samoborčeka.

No postavlja se pitanje, zašto do danas nismo jače i kvalitetnije razvili našu željezničku mrežu, kao i zašto se ne obnovi popularni Samoborček. Samobor je i danas popularno vikend izletište mnogim Zagrepčanima, a Samoborske kremšnite simbol grada. S druge strane, ako gledamo širu sliku kroz razvoj turizma u cijeloj Zagrebačkoj županiji, svakako je vlak idealno prijevozno sredstvo. Da ne pričam o bržem povezivanju Zagreba prema Slavoniji i prema Dalmaciji ili Istri.

Zašto građani ili turisti iz Zagreba ne bi došli ciljano u Samobor na neku manifestaciju, kazališnu predstavu ili izložbu? Razvoj turizma? Dapače, logično i prirodno. Zagrebačka županija svakako ima puno toga za ponuditi, kako domaćim tako i stranim turistima, a zbog svojeg zelenog prstena oko Zagreba idealna je vikend destinacija.

Prošle godine pokrenuta je odlična suradnja Turističke zajednica Grada Zagreba i Turističke zajednica Zagrebačke županije na destinacijskoj kampanji – Around Zagreb, kojoj je cilj pozicionirati okolicu Zagreba kao atraktivnu turističku destinaciju. To je prvi put da ove dvije turističke zajednice partnerski surađuju promovirajući zajedničkim snagama glavni grad i zagrebački zeleni prsten kroz jedinstvenu destinacijsku kampanju. Logično, pametno i mogu reći napokon jer je ovo win-win za sve. Kako za Turističku zajednicu Zagreba, tako i za Turističku zajednicu Zagrebačke županije, a ponajviše za turiste i posjetitelje i domaće i strane. Do sada se Zagrebački zeleni prsten nikako nije uspio pozicionirati prema tržištu Zagreba, što je logična poveznica, a tako niti Zagreb nije uviđao potencijal kvalitetne ponude u svojoj okolici, samo 30 minuta od centra Zagreba. Osim bolje kvalitete života građana Zagreba, u domeni dnevnih ili vikend posjetitelja, svi turisti koji dolaze u Zagreb imali bi također raznolikiju i kvalitetniju ponudu. Turizam ne poznaje granice, pogotovo strani turisti ne poznaju naše nevidljive granice između gradova, općina i županija.

Romantična priroda i zelenilo široke okolice Samobora, gorski lanac samoborskog gorja s privlačnim vrhuncima Okića, Plešivice, Oštrca i Japetića mamili su tisuće Zagrepčana u pohodu na Samobor vožnjom u Samoborčeku. Naravno jedan od mamaca bio je i razvijeno samoborsko ugostiteljstvo s bogatom ponudom kvalitetne hrane i vinske kapljice…” navode na portalu Turističke priče.

Sve turističke priče iz Zagrebačke županije možete saznati upravo na našem lifestyle turističkom portalu Turističke priče, koje možete iskoristiti i za društvene mreže kroz vašu komunikaciju. Znamo kako motiv dolaska nije smještaj, nego destinacija. Od prošle godine u Zagrebačkoj županiji gradi se gastro priča oko tartufa, kao i lova na tartufe, dok su Plešivički vinari itekako poznati ljubiteljima vina.

/ / / Priča kako je TZ Zagrebačke županije brendirala tartuf

Može li se revitalizirati cijela priča te turistički valorizirati?

Tko pjeva ili glasno i konstruktivno razmišlja, zlo ne misli. Dapače, upravo suprotno. Pokrenimo se. Budućnost Samoborčeka ovisi samo o nama. Jedno je sigurno, svakako je logično da i dalje vlak, kako god se zvao, spaja Zagreb i Samobor. Kako zbog razvoja gospodarstva, bolje kvalitete života tako i zbog razvoja turizma.

Foto: Tehnički muzej Nikola Tesla

Povezane vijesti:

Hrvatski HR English EN