Prvi natječaji iz EU Mehanizma za oporavak i otpornost očekuje se na ljeto

Turistički sektor bit će značajno zastupljen u alokaciji Hrvatske za dva ključna EU financijska instrumenta koji se upravo planiraju, a to su Mehanizam za oporavak i otpornost i Kohezijski...

Turistički sektor bit će značajno zastupljen u alokaciji Hrvatske za dva ključna EU financijska instrumenta koji se upravo planiraju, a to su Mehanizam za oporavak i otpornost i Kohezijski fond iz višegodišnjeg financijskog okvira od 2021. do 2027. godine, najavila je Natalija Havidić, načelnica Sektora za strateško planiranje, digitalizaciju i EU fondove u Ministarstvu turizma i sporta, u prvom panelu drugog dana 22. Kongresa hotelijera.

Prema optimističnom planu Ministarstva turizma i sporta, prvi natječaji iz Mehanizma za oporavak i otpornost mogli bi biti u ljetnim mjesecima sljedeće godine, dok se za natječaje iz Kohezijskog fonda očekuje da će krenuti krajem sljedeće godine. 

Za Hrvatsku je iz Mehanizma za oporavak i otpornost predviđeno 4,322 milijardi eura (70 posto ukupne alokacije) u 2021. i 2022. godini, a preostalih 1,628 milijardi eura (30 posto alokacije) u 2023. godini, ponovio je Milosz Momot, zamjenik ravnatelja DG Grow-Odjela za turizam, tekstilnu i kreativnu industriju u Europskoj komisiji. Iz Kohezijskog fonda turistički projekti će se moći financirati u svim projektnim segmentima. Alokacija za Hrvatsku iz Kohezijskog fonda iznosi preko 9 milijardi eura.

Momot je naglasio kako svaka članica koja želi povlačiti sredstava iz tog mehanizma do travnja mora predati Europskoj komisiji svoj nacionalni planove za oporavak i otpornost, koji mora pokazati sveobuhvatan plan za jačanje konkurentnosti i otpornosti nacionalnog turizma i gospodarstva. Europska komisija neće uvažavati pojedinačne projekte koji nisu dio ukupne strategije, već isključivo one za koje članice dokažu da doprinose jačanju ukupnog turizma i gospodarstva. Također, ključno je da svaka članica u svojim nacionalnim planovima planira minimalno 37 posto izdataka na projekte koji djeluju pozitivno na okoliš i klimu te minimalno 20 posto izdataka na projekte digitalizacije.

Prema riječima Havidić, projekte će moći prijavljivati svi subjekti povezani s turizmom, od kompanija, preko udruga i narazličitijih ustanova, a mogući će biti i projekti izgradnje smještajnih kapaciteta, koji doprinose jačanju konkurentnosti ukupnog turizma i gospodarstva. 

Upravljanje prihodima i trendovi 

Drugog dana 22. Kongresa hotelijera održane su još dva panela sa stručnim sugovornicima na teme upravljanja prihodima i budućih trendova u turizmu. 

U panelu na temu upravljanja prihodima sudjelovali su predstavnici domaće i svjetske turističke industrije. Sandra Janković, dekanica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu naglasila je da su ove godine domaći hotelijeri napravili odličan posao u održavanju cjenovne politike i zadržavanju kvalitetne pozicije za brzi oporavak. 

Damiano Zennaro, direktor globalnog savjetovanja, IDEAS naglasio je da sustave za upravljanje prihodima koji značajno pozitivno pridonose otpornosti poslovanja koristi globalno oko 60 posto hotela, no kada isključimo hotele koji posluju unutar velikih međunarodnih grupacija, taj udio pada na svega 12 posto, što bi trebalo značajno povećati. Ivan Bilandžić, direktor upravljanja prihodima tvrtke Maistra d.d. istakuo je da će sve turističke kompanijemorati biti ‘data driven’, što će biti u direktnoj ovisnosti s njihovim rezultatom. Pohvalio se da su u Maistri okupili vrlo jak tim stručnjaka, od kojih neki imaju i olimpijske medalje iz fizike. Gabriela Cojocaru, direktorica upravljanja prihodima i biznis strategije, Burgenstock hotels AG posebno se osvrnula na umjetnu inteligenciju (AI) koja snažno ulazi turističku industriju, te je naglasila da se ljudi trebaju educirati za korištenje AI alata, kao i da svi trebaju nadograditi svoja znanja, a ne računati da tehnologija zamijeniti ljude. Svi sudionici panela složili su se da će upravljanje prihodima će biti ključno za uspjeh sljedeće godine, ali i narednih godina jer se ponašanje turista drastično mijenja i neizvjesnost će ostati na visokoj razini.

U panelu na temu novih trendova u industriji i upravljanju korisničkim iskustvom sudjelovali su predstavnici uglednih konzultantskih i hotelijerskih kompanija. Jochen De Peuter, iz švicarske Ecole Hoteliere de Lausanne (EHL) poručio je da hotelijeri trebaju dodatno personalizirati uslugu i jače se emocionalno povezati s gostima. Za to je važno imati puno podataka o gostima i efikasno njima upravljati. Također smatra da je jako bitno uključiti lokalnu zajednicu i stalno tražiti prilike u nadopuni ponude novim trendovima. Silvija Lovreta, direktorica razvoja hotela za jugoistočnu Europu, Marriot International istaknula je da su oni značajno pojačali sigurnosne standarde te najavila uvođenje nove generacije standarda koji se tiču higijene, pripreme i usluživanja hrane i kompletnih operacija. U Marriotu smatraju da će povećan sigurnosni standard ostati i nakon prolaska pandemije. David Kelly, stariji potpredsjednik Continental Europe, Hilton stava je da će ljudi nakon svega ove godine htjeti putovati, zbog čega očekuje početak oporavka leissure turizma u trećem kvartalu sljedeće godine, a city i MICE turizma u posljednjem kvartalu sljedeće godine.

Foto: Valamar – Hotel Padova Rab

 

Povezane vijesti:

Hrvatski HR English EN