lika quality

Što Dubrovnik može i mora naučiti od Like i Zagreba? Mora preuzeti inicijativu i biti lider

S obzirom na činjenicu da Nacionalni park Plitvička jezera godišnje posjeti 10% svih turista koji posjete Republiku Hrvatsku, da se radi o vrhunskom i jedinstvenom resursu i sadržaju, motivu...

S obzirom na činjenicu da Nacionalni park Plitvička jezera godišnje posjeti 10% svih turista koji posjete Republiku Hrvatsku, da se radi o vrhunskom i jedinstvenom resursu i sadržaju, motivu dolaska i biseru Lijepe naše, logično je i prirodno razmišljati, kako iskoristiti brend Plitvičkih jezera kako bi podigli cijelu destinaciju – Liku.

Tim su se vodili i u Klasteru Lika Destination, čije je namjera upravo bila da uz pomoć popularnog brenda na održiv način brendirati ostatak destinacije koji je turistima manje poznat, a također bogat prirodnim ljepotama. Prvo kroz povezivanje malih poljoprivrednih proizvođača – poljoprivrede s turizmom, kao i širenje cijele ponude Like barem na jedan, tri ili više dana. Sve s ciljem da se goste zadrži u Lici, te ih iz posjetitelja pretvoriti u turiste (ostvarivanje noćenja).

Već četvrtu godinu Nacionalni park Plitvička jezera kroz suradnju s Klasterom Lika Destination i Poljoprivrednom zadrugom Lika Coop podržava male lokalne proizvođače iz destinacije Lika omogućujući im da svoje proizvode prodaju u najposjećenijem nacionalnom parku u Hrvatskoj. Tako je prije nešto više od mjesec dana u Nacionalnom parku Plitvička jezera na Ulazu 1 i ove godine otvoreno zajedničko prodajno mjesto Lika Quality proizvoda.

Lika Quality sustav jedinstven je sustav kvalitete, hrane, pića i suvenira pokrenut 2017. godine kroz projekt integralnog gospodarskog razvoja Like – INTEGRA LIKA 2020. Sustav danas okuplja gotovo 60 proizvođača s gotovo 150 proizvoda. Svi proizvodi proizvedeni su na području destinacije Lika koja obuhvaća područja Ličko-senjske, Karlovačke i Zadarske županije i to prema svim zakonskim propisima čija proizvodnja ima uporište u tradiciji.

Osim otvaranja novih tržišta cilj sustava je i uključivanje proizvođača u turističku ponudu destinacije, povezivanje lokalnih proizvođača s ostalim lokalnim turističkim dionicima te promocija destinacije Lika i kao gastro destinacije na čemu u Klasteru Lika Destination uspješno rade već petu godinu.

Dokaz tomu je uvrštavanje destinacije Lika na popis TOP 100 svjetskih zelenih održivih destinacija zahvaljujući upravo provođenju sustava Lika Quality te osvojena treća svjetska nagrada na temu povezivanja lokalnih proizvođača u funkciji turizma.

Na zajedničkom prodajnom mjestu među Lika Quality proizvodima mogu se pronaći klasični prepoznatljivi lički proizvodi poput šljivovice, pekmeza, meda, škripavca i base ili ličke kape, ali i moderne ličke proizvode poput eteričnih ulja, magneta, sirupa, drvenih posuda ili keramičkih figurica.

Kako nam iz Klastera Lika Destination kažu najprodavanija je ipak voda s izvora Gacke, a za njom med, sir pa rakija nakon čega dolaze suveniri. Obzirom na vrućine i na duljinu obilaska samih Plitvičkih jezera ova informacija ne čudi, no kako kažu iz Klastera “Sretni smo jer se ljudi oduševe raznolikom ponudom, a posebno činjenicom da je sve to uzgojeno i/ili proizvedeno u neposrednoj blizini”

lika quality

Zajedničko prodajno mjesto Lika Quality proizvoda otvoreno je svakim danom, a više informacija o samim proizvodima doznajte na web stranici www.lika-destination.hr

Zajednička ulaznica za 7 atrakcija Like

Dodatno, pod sloganom: “Lika nije usputna stanica, Lika je destinacija!” iz Klastera su u suradnji sa zaštićenim prirodnim područjima u destinaciji Lika formirali zajedničku ulaznicu destinacije Lika s ciljem poticanja duljeg zadržavanja turista u destinaciji te brendiranja destinacije Lika kao destinacije zaštićenih prirodnih područja.

Govoreći o destinaciji Lika, radi se o destinaciji koja obuhvaća područje Ličko-senjske, Karlovačke i Zadarske županije, a s obzirom da se gotovo 60% površine destinacije nalazi u ekološkoj mreži NATURA 2000, naglasak je na zaštićenim područjima prirode.

Zajednička ulaznica destinacije Like čini ulaznice za: Nacionalni park Plitvička jezera, Nacionalni park Sjeverni Velebit, Nacionalni park Paklenicu, Park prirode Velebit – Uvalu Zavratnica, Baraćeve špilje, Pećinski park Grabovaču, Memorijalni centar Nikolu Teslu, Hrvatski centar za autohtone vrste riba i rakova krških voda.

Umjesto 630 kuna gosti kupnjom vaučera ili zajedničke ulaznice destinacije Like, plate 350 tj. uštede 280 kuna. Voucheri se mogu kupiti u Nacionalnom parku Plitvička jezera – Ulaz 1, Ulaz 2, pomoćni ulaz Flora ili online  kao i kod spomenutih partnera.

Stay 3 days in Lika

Kako bi posjetiteljima što više približili ljepote ovog kraja i pružili im mogućnost zadržavanja u Lici, osmišljen je projekt “Stay 3 days in Lika” putem kojega se promovira devet različitih trodnevnih izleta. Svaki izlet logično uključuje posjet Nacionalnom parku Plitvička jezera, nakon čega upućuje grupu (ili pojedince) na obilazak i drugih zaštićenih prirodnih područja, kulturne baštine te adrenalinske i edukativne aktivnosti kojima ovo područje obiluje.

Upravo na ovaj način Dubrovnik bi trebao posložiti svoju priču – da razvija i promovira šire područje cijele Dubrovačko-neretvanske županije, kako bi gosti ostali duže, doživjeli više i kako bi se smanjio pritisak na sam Dubrovnik. Ako je gost sedam dana u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, svakako će jedan dan posjetiti i grad Dubrovnik. To mu je i primarni motiv dolaska, no kako će doživjeti cijelu destinaciju, više će se doživjeti i generirati turističke potrošnje, a koja se spušta na lokalnu ekonomiju.

Dubrovnik može onda kontrolirati i planirati broj posjetitelja tj. baviti se održivim razvojem, uz sve što je do sada pametno implementirao. To je ključna uloga Dubrovnika, da disperzira goste po cijeloj Županiji, a koja svakako ima što za ponuditi.  Od Stona ( Stonske zidine su druge najveće zidine nakon Kineskog zida, to je priča Dubrovačke Republike, ima vrhunsku deliciju – kamenice ), Pelješca (autohtona i vrhunska vinska sorta Dingač), Korčule (otok Marka Pola) Mljeta, Doline Neretve itd… jer upravo je to vrhunski i kvalitetni sadržaj koji Dubrovniku treba.

Dodatno, kao nadogradnju programa Stay 3 days in Lika, Klaster Lika Destination započeo je provedbu programa Stay 7 days in Lika. Tako su u suradnji sa turističkim agencijama, u izradi programi koji će turistima nuditi sadržaj za minimalni boravak od sedam dana u destinaciji Lika. 

Iako na web stranciama Turističke zajednice grada Dubrovnika ima “kategorija” Dubrovnik u 3 i 7 dana, radi se o par opisnih rečenica bez ikakve stvarne ponude i smisla.

Također, sličan primjer na koji se Dubrovnik mora ugledati je i odličan projekt “Around Zagreb”. Turistička zajednica grada Zagreba i Turistička zajednica Zagrebačke županije pokrenule su odličnu partnersku suradnju, promovirajući zajedničkim snagama glavni grad i zagrebački zeleni prsten kroz jedinstvenu destinacijsku kampanju pod sloganom “Blizu grada, blizu srca”/ “Around Zagreb”

Nakon dvije godine, sada se projekt proširio i na suradnju s Turističkom zajednicom Krapinsko-zagorske županije (TZ KZŽ) te se time, po prvi puta, zajedno promoviraju Zagreb, Zagrebačka županija i Zagorje kroz jedinstvenu destinacijsku kampanju. Pozitivne implikacije su višestruke.

/ / / JEDINSTVENA DESTINACIJSKA KAMPANJA JE OSIM NA ZAGREBAČKU ŽUPANIJU SADA PROŠIRENA I NA KRAPINSKO – ZAGORSKO ŽUPANIJU

Cilj je jasan – produžiti boravak, povećati turističku potrošnju, smanjiti overtourism (jer u sedam dana svakako bi svaki gost došao na jedan dan u Dubrovnik – pametni i strateški turizam) i ono najvažnije povećati ukupan doživljaj turista cijelom destinacijom.

Nažalost, Dubrovnik je do sada gledao samo sebe te nije vidio širu sliku. Gore spomenuti primjeri su odlične priče od koje Dubrovnik može jako puno naučiti. Kako pričamo o potrebi za restart turizma, sada je prava prilika (rekao bih imperativ) za postavljanje novih hrabrih turističkih vizija, paradigma i metrika. Kako je odlično istaknula Maja Pak, direktorica Slovenske turističke organizacije: Ako želimo transformirati turizam, moramo ponovno procijeniti i definirati nove metrike uspjeha.

Iskreno se nadam kako Dubrovnik hoće hrabro iskoračiti u budućem periodu. Dubrovnik mora biti lider i predvodnik svih novih trendova, inovacija i pozitivnih praksi u globalnom turizmu. U nekim stvarima već je, no očekivanja su puno veća.

Samo sam otvorio “Pandorinu kutiju” i raspravu na ovu temu, no svakako kako Dubrovnik samo na ovom primjeru može i mora jako puno toga naučiti od Like i Zagreba. Dubrovnik svakako ima puno veće resurse, kako financijske, ljudske i sve druge, da cijelu priču implementira, proširi i nadogradi. Kako je Dubrovnik biser našeg turizma, uvijek su sve oči uprte u njega – i to kao lidera i predvodnika našeg turizma. Zato su kriteriji i očekivanja visoki.

Kao što svi gledaju u Veneciju i njezinu borbu s prekomjernim turizmom. Više u prilogu.

/ / / Venecija uvodi naplatu ulaza i postaje “grad muzej”. No, priča je puno šira od same naplate ulaza

Tu možemo povući i paralelu s brendiranjem regija, a ne županija. Osobno sam pobornik da se u našem turizmu regije, kao recimo Slavonija, Dalmacija itd.. pa tako i Dubrovnik mora biti brend koji će promovirati cijelu regije. Što strancu znači Dubrovačko-neretvanska regija? ili bilo koja druga županija. Apsolutno ništa. Jedino se Istra uspjela brendirati kao jedna regija i brend. Čak niti HTZ nije znao kako imenom naglasiti kontekst regije pa su je na web stranici nazvali Dubrovnik – Dalmacija. Prirodno i logično bi bilo da bude Dubrovnik&Around ili nešto slično, po mojem osobnom mišljenju. Da se iskoristi brend i moć Dubrovnika u imenu. Kako točno, to je za stučnu raspravu. Također, na isti način Zadar mora promovirati Šibenik i Split, kao i obrnuto, te bi trebali imati jedan brend – Dalmacija.

Zaključno, to je uloga koju Dubrovnik mora preuzeti, kako zbog sebe i razvoja cijele regije, tako i kao lider koji pokazuje globalne pozitivne turističke prakse. Ne pričamo samo o hrvatskim, nego i o globalnim okvirima. Budimo iskreni, Dubrovnik je naša, možemo reći jedina, svjetski prepoznata destinacija i brend Hrvatske.

Da ne pričam o dodatnoj vrijednosti turizma, da upravo Dubrovnik bude HUB za IT i sve druge tvrtke koje se bave upravo tim izazovima, a kasnije da se ti proizvodi i usluge izvoze kao naša pamet po cijelom svijetu. Zamislite neki turistički proizvod koji je testiran na primjeru Dubrovnika. Turizam mora biti pokretač novih povezanih industrija. Samo se sjetimo solarnih klupa inovatora Ivana Mrvoša koje se proizvode u Hrvatskoj, a izvoze po cijelom svijetu.

Dubrovnik mora biti elitna i skupa destinacija ( fokus na vrijednost za novac ) jer to i zaslužuje i to je. Manje fokus na rušenja rekorda da se dan prije ostvari milijunto noćenje iz godine u godinu, jer manje je više ili bolje reći fokus na kvalitetu, a ne kvantitetu. U cijelom procesu najvažnije je što žele sami građani Dubrovnika, jer upravo oni žive u tom gradu. Cijela transformacija turizma iziskuje puno vremena, novaca, komunikacije… te se radi o dugoročnom projektu. Svakako ne utrci, nego maratonu.

Pitanje je, koja je alternativa? Gdje idemo i gdje se vidimo za x godina? ključno je pitanje svake destiancije, pa tako i Dubrovnika. Također, mora se priznati kako su se u nazad par godina dogodile pozitivne stvari u Dubrovniku, od ulaganja u infrastrukturu, fokusa na održivi razvoj, promociju, pogotovo u pandemijsko vrijeme, o tome uskoro više. Najvažnije je znati gdje idemo i gdje želimo doći. To je prvi korak, a cijeli put će biti pun izazova, rupa, zavoja i planina – nikada se na o ravnoj crti od točke A do točke B.

Go Dubrovnik. Budite lider.

Lika Destination kao pozitivan primjer razvoja turizma

Klaster Lika Destination pokazao je svima u Hrvatskoj, a i šire, kako se razvija turizam. Odlična zaokružena turistička priča kao i smjer kako strateški razvijati turizam. Kako je sve počelo, koji su sve bili izazovi i kako u Klasteru vide daljnji razvoj, kako Like tako i našeg turizma, saznat ćemo uskoro u podcastu Homo Turisticus.

Povezane vijesti:

Hrvatski HR English EN