Turističke zajednice u Dubrovačko-neretvanskoj županiji će se udružiti u četiri klastera?

Sredinom rujna ove godine održana je 12. sjednica Turističkog vijeća TZ Dubrovačko-neretvanske županije. Na sjednici se razgovaralo o dosadašnjem tijeku turističke sezone, a predstavljen je i Plan destinacijskog upravljanja...

Sredinom rujna ove godine održana je 12. sjednica Turističkog vijeća TZ Dubrovačko-neretvanske županije.

Na sjednici se razgovaralo o dosadašnjem tijeku turističke sezone, a predstavljen je i Plan destinacijskog upravljanja i smjernice za izradu programa rada turističkih zajednica. Riječ je o studiji koji je izradila specijalizirana tvrtka Horwath HTL, a sukladno smjernicama Strategija razvoja turizma u kontekstu poštivanja odrednica paketa turističkih zakona koje je donijela Vlada RH.

Jedan od glavnih zaključaka Plana je kako bi se na području Dubrovačko-neretvanske županije Turističke zajednice trebale udružiti u četiri glavna klastera, kako bi osigurale što je bolje moguće promoviranje turističkog proizvoda, brenda i/ili destinacije te iskorištavanje sredstava iz Fonda koji je predviđen za manje Turističke zajednice koje su se grupirale i skupno djeluju na tržištu, ističu iz TZ Dubrovačke županije.

Sukladno toj preporuci klasteri bi bili područje Dubrovnika (s Mljetom), dolina Neretve, Pelješac i Korčula (s Lastovom).

Župan Dubrovačko-neretvanske županije, Nikola Dobroslavić pozdravio je ovakvu inicijativu rekavši kako je to način za bolje promoviranje destinacije u cjelini te istaknuo kako će se na taj način očuvati i one male Turističke zajednice koje bi prema sadašnjim uvjetima trebale biti ukinute. 

Najavio je kako će o tome skoro razgovarati s gradonačelnicima i načelnicima te ih upoznati s argumentima koje idu u korist ovakve preporuke, odnosno udruživanja.

Iako šira javnost još ne zna sve detalje, osobno me čudi zašto Dubrovačko-neretvanska županija nije direktno povezana s Dubrovnikom kao globalnoj destinaciji. Pogotovo u praksi. S druge strane, Stonske zidine je upravo napravila Dubrovačka Republika, pa je time dodatno naglašena šira priča o istoj. Također, razvoj Dubrovačko neretvanske regije svakako se mora osloniti na budući razvoj Dubrovnika, jer radi se o globalnom turističkom magnetu. Dakle, Dubrovnik bi morao voditi priču, a ostatke županije se naslanjati na Dubrovnik i to bi bio win – win za sve.

Odlična sličan primjer je projekt Around Zagreb, gdje su TZG Zagreba i TZ Zagrebačke županije udružile snage u dugoročni projekt. I to je win-win za obje strane, kako za TZG Zagreba, tako i TZZZ, a ponajviše za turiste i posjetitelje, kako domaće tako i strane. Do sada se Zagrebački zeleni prsten nikako nije uspio pozicionirati prema tržištu Zagreba, što je logična poveznica, a tako niti Zagreb nije uviđao potencijal kvalitetne ponude u svojoj okolici, samo 30 minuta od centra Zagreba. Osim bolje kvalitete života građana Zagreba, u domeni dnevnih ili vikend posjetitelja, svi turisti koji dolaze u Zagreb imali bi također odličnu raznolikiju i kvalitetniju ponudu. Turizam ne poznaje granice.

Upravo sam u tom članku spomenuo kako Dubrovnik, pa i Dubrovačko-neretvanska županija mogu puno naučiti iz spomenutog primjera. Pa da ponovimo galsno razmišljanje.

/ / / ZAGREB I ZAGREBAČKA ŽUPANIJA POKAZALI SU KAKO SE DANAS RAZVIJA TURIZAM. PRIČU OD KOJE DUBROVNIK MOŽE JAKO PUNO NAUČITI

Osobno smatram kako bi Dubrovnik trebao brendirati ili prodavati cijeli prostor oko samog grada. Iskoristiti svoju financijsku i komunikacijsku moć, kao i moć brenda da upravo prošiti priču na cijelu regiju. Od Stona ( Stonske zidine su druge najveće zidine nakon Kineskog zida, to je priča Dubrovačke Republike, ima vrhunsku deliciju – kamenice ), Pelješca ( autohtona i vrhunska vinska sorta Dingač ) Korčule ( otok Marka Pola ) Mljeta, Doline Neretve itd… jer upravo je to vrhunski i kvalitetni sadržaj koji Dubrovniku treba. 

Kako bi produžio boravak, povećao turističku potrošnju, smanjio overtourism ( jer u sedam dana svakako bi svaki gost došao na jedan dan u Dubrovnik – pametni i strateški turizam ) i ono najvažnije povećao ukupan doživljaj turista cijelom destinacijom. Ali nažalost Dubrovnik “solira”, gleda samo sebe, a ne vidi širu sliku. Istovremeno se “utapa” u vlastitom mulju ( overtourism ) koji je sam stvorio, samo zato što nije bilo vizije, hrabrosti i strateškog razvoja turistike destinacije. Projekt Around Zagreb je odličan primjer i priča od koje Dubrovnik može jako puno naučiti. Iskreno se nadam kako i hoće. 

Web stranica TZ Dubrovnika – što raditi u Dubrovniku 3 ili 7 dana?

Na web stranici TZ Dubrovnika, kao što se vidi gore na slici, daje se informacija što raditi u Dubrovniku 3 ili 7 dana, kao i top 10 znamenitosti. Niti u jednom članku nema ( osim Elafitski otoci ) nema niti slova od sadržaju van Dubrovnika. Generalno za sadržaj na naslovnici koji privlači pažnju, ( tri spomenuta članaka ) daju iznimno loše informacije, bez ikakvog dodatnog sadržaja i povezivanja s atrakcijama, pogotovo članak što raditi sedam dana u Dubrovniku. Bolje da ih nema, nego da su ovakvi nedovršeni članci koji daju neozbiljnu sliku.

Upravo takav sadržaj je idealan za preusmjeriti turiste na cijelo područje DN županije. Samo na spomen Stona i Stonske zidine ( napominjem, iste je sagradila Dubrovačka Republika ) te ostale video i foto sadržaje bi usmjerilo goste da i taj dio Dubrovačke Republike dožive. A dodatno naglasiti stonske kamenice, vrhunsko vino dingač, branje mandarina u dolini Neretve itd… priča se samo širi. Upravo je tu ključna uloga Dubrovnika. Dubrovnik je glava zvijezda našeg turizma i zato su kriteriji i očekivanja iznimno veliki, kao i odgovornost da pokažu pravi put.

Dubrovnik Riviera

Još je sredinom 2017.godine Dubrovačko-neretvanska županija predstavila je novi vizualni identitet Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije odnosno destinacije – Dubrovnik riviera

Zanimljivo, u prvotnoj ideji prihvaćenog rada tima Prospekt ( Priču iza novog identiteta TZ Dubrovačke županije ) na zahtjev Turističkog vijeća TZ Dubrovačko-neretvanske županije je promijenjen tj. zamijenjen prvotni naziv/slogan„Dubrovnik & AROUND“, na “Dubrovnik rivijera / Dubrovnik Riviera“, dok su vizuali ostali isti.

No, ono što je važno, je da se cijela priča vezala uz Dubrovnik, što je ključno, iako se nikada po mojem mišljenu nije isto i realiziralo na tržištu u pravom smislu. Također, web stranica TZ Dubrovačko neretvanske županije je visitdubrovnik.hr što jasno daje do znanja da se veže uz Dubrovnik, no opet, više imputira da se radi o stranici TZ Dubrovnika, a ne županije.

S druge strane, Dubrovnik i dalje ne zna gdje ide i koja je njegova vizija razvoja. Svakako bi bilo pametno i strateški održivo, da postoji jasna sinergija između Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije. Ova i sljedeća godina je pravo vrijeme da razmišljanje i definiranje nove razvojne strategija, kako našeg turizma, tako i Dubrovnika i Županije, pa se nadam kako će pod palicom nove direktorice TZ Dubrovnika, upravo krenuti tim putem i znati gdje se vide za 5 i 10 godina. Iako moram priznati, u ovoj izvanrednoj godini, gradonačelnik grada Dubrovnika je skroz preuzeo palicu turističkog ureda, što je kapa do poda njemu osobno, dok se nova direktorica i nije baš snašla u ovoj kriznoj situaciji, barem prema mojem mišljenu. No, evo prilike za “popravni”i, a najbolji sud kao i uvijek dati će lokalni turistički poduzetnici. No, isto tako apsolutno svi moraju biti u sinergiji i dati podršku, staviti se na raspolaganje te ujediniti znanje i iskustva na jednom mjestu pod kapom TZ Dubrovnika. Dvije glave su uvijek pametnije od jedne, a kao i uvijek, za tango je potrebno dvije.

Zaključno, pohvalno je što postoji svijest, kao i inicijativa za sinergijom i udruživanjem u više brendova ili podbrendova. Za to je svakako zaslužan novi Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, no po meni je trebalo biti puno više hrabrosti i odlučnosti MINT-a u pisanju istog. U kontekstu da se jednostavno definiraju prirodne i logične cjeline kroz regije tj. turističke brendove, prvenstveno u domeni tržišnog razloga, a ne da se ostavi prostor, kao sada, da se TZ mogu ili ne moraju udružiti. Ovako gubimo vrijeme i novac, a sasvim je svima jasno kako reforma sustava TZ neminovna. Svima je jasno kako sustav ne funkcionira, čak i kolegama unutar samog sustava. To a priroi ne znači da se sve turističke zajednice moraju gasiti, no sigurno kako nam ne treba 313 turističkih zajednica koliko ih je sada.

Inače, u novom Zakonu osiguran je Fond za udružene turističke zajednica koji omogućavaju transparentnije financiranje kako regionalnih tako i lokalnih turističkih zajednica na turistički nerazvijenim područjima te se potiče udruživanje turističkih zajednica. Kao poticaj za udruživanje osigurano je 2 posto u članarinama i u turističkim pristojbama za projekte i programe udruženih TZ-ova. Zbog trenutne korona krize, cijela priča je stavljena na čekanje, a prema neslužbenim informacijama, trenutno je 10 projekata udruživanja u tijeku i čekanju očitovanja Ministarstva turizma i sporta.

S druge strane, nije bitna forma, nego sadržaj tj. efikasnosti i produktivnosti sustava. Trebaju nam hrabri potezi, prvenstveno tržišni sukladno 21.stoljeću, a ne populizam u kontekstu najave da će se navodno ugasiti 50 turističkih zajednica malih općina. To svakako nije reforma sustava.

Iako je to za stručnu raspravu, osobno smatram kako moramo brendirati regije kao brendove ( Istra, Slavnija, Dalmacija… ) jer je to po svim pravilima današnje modernog razvoja turizma. No, o tome više nekom drugom prilikom. Svi se borimo za pažnju i svakog gosta na globalnoj tržišnoj utakmici. Ili igramo igru ili ne, nemojmo kasnije kukati ako ne želimo tržišni razvoj. Sve je na nama/vama, jer upravo destinacije same u konačnici razvijaju turizam u svom dvorištu, a ne MINT, HTZ ili netko treći.

Kao i što naslovna fotografija, figurativno prikazuje. Sinergija i pogled četiri klastera prema Dubrovniku, ako i obrnuto. Zajedno su jači.

Stari Dubrovčani su rano shvatili kako je biti mala država prednost u međunarodnoj politici te kako položaj između Zapada i Orijenta nije prokletstvo, već blagoslov, koji se može unovčiti, odlično je poentirao Božo Skoko u svojem članku: 14 pouka koje Hrvatska mora naučiti od Dubrovačke Republike te dodao kako od Republike možemo naučiti puno toga, kako svi miu Lijepoj i našoj ( kako govori hrvatski dizajner Boris LJubičić ), a pogotovo Dubrovčani.

Kao i uvijek, razvijat će se oni koji su proaktivni, kreativni, inovativni te prvenstveno oni koji se bave tržišnim razvojem. Nadam se kako će i Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija krenuti tim putem, jer apsolutno sve preduvjete imaju.

Naslovna fotografija: leifschannel, Pixabay.com

 

 

Povezane vijesti:

Hrvatski HR English EN