Turizam i drugi val pandemije Covida 19

Drugi val sve više sliči na početak pandemije u ožujku ove godine. Situacija je bolja sa strane boljeg razumijevanja virusa, tijeka epidemije, načina liječenja, efikasnosti protupidemijskih mjera. Lošije je...

Drugi val sve više sliči na početak pandemije u ožujku ove godine. Situacija je bolja sa strane boljeg razumijevanja virusa, tijeka epidemije, načina liječenja, efikasnosti protupidemijskih mjera. Lošije je to što smo tek ušli u duže razdoblje pogodnosti za širenje virusa – kasnu jesen, zimu i rano proljeće. Pred nama je teških 6 mjeseci.

Cjepivo koje će usporiti, umanjiti a onda, nadamo se i prekinuti pandemiju, trebalo bi ići u distribuciju početkom iduće godine. To je relativno brzo ali za procjepljivanje željenog postotka populacije proći će mjeseci. Stručnjaci se u glavnom slažu da učinci cjepiva neće biti na željenoj razini sve do kraja ljeta iduće godine.

Što to znači ? To znači da ćemo za ostvarenje turističkog prometa i dalje morati primjenjivati mjere koje smo i do sada koristili. To su u prvome redu mjere koje dovode do smanjenja broja zaraženih do one poznate granice od maksimalno 24 novooboljelih na 100.000 stanovnika u 14 dana i postotak pozitivnih testova od ukupno provedenih testova manji od 3%. . Uz to na snazi cijelo vrijeme ostaju mjere nošenja zaštitne maske na svim mjestima gdje je nemoguće ostvariti propisanu socijalnu distancu. Propisani razmaci među ljudima na otvorenom i zatvorenom također će vrijediti još neko vrijeme kao i zabrana masovnih okupljanja, osobito onih vezanih uz konzumaciju alkohola.

Težak je to zadatak jer čovjek je socijalno biće i svaka izolacija nam pada izrazito teško. Što vrijeme duže prolazi u ozračju ograničenja, nezadovoljstvo ljudi je sve veće. S jedne strane čuvamo život najslabijima među nama, čuvamo zdravstveni sustav od raspada a s druge strane ugrožavamo mentalno zdravlje stanovništva ali i ekonomiju. Već se osjećaju posljedice pada gospodarskih aktivnosti. Ljudi ostaju bez posla, bez prihoda. Pri tome je društvo osjetljivije prema uposlenicima, osobito onima u velikim sustavima dok najviše stradaju mikro i mali poduzetnici. Ni turizam nije iznimka. Koliko se obrta, tvrtki ugasilo, koliko je ljudi ostalo bez egzistencije, neće se ni znati do nove sveobuhvatne statističke obrade.

Svega toga smo svjesni mi ali i u drugim državama je situacija slična. Razlika je u ekonomskoj moći pojedine države da obešteti one koji ostaju bez mogućnosti poslovanja. Tu vidimo slabu točku Hrvatske države. Zato se i ne provode mjere potpunog zatvaranja neke djelatnosti, već se ograničava mogućnost poslovanja, vremenski i volumenom. Kada bi se odlukom Vlade neke djelatnosti zatvorile, trebale bi biti obeštećene sa 70 do 80% prihoda u odnosu na isto vremensko razdoblje prošle godine.
U svemu tome treba živjeti i preživjeti. Što se turističkih putovanja tiče, ona su s gledišta hrvatskog putnika bitno ograničena. Osim kratkih izleta u Italiju i BiH, za putovanja u ostale susjedne zemlje potrebne su potvrde o PCR negativnom testu ili treba „odraditi“ propisanu karantenu a za putovanje u Mađarsku možda ni to neće biti dovoljno. Ažurne informacije možete pronaći ovdje.

Iz svega je vidljivo da „neizlječivi“ putnici utjehu mogu naći u putovanjima u granicama Hrvatske. Sada je, zapravo, najbolji trenutak za poticanje domaćih putovanja. Očekujemo iz dana u dan sve više objava, poziva, promotivnih poruka hrvatskih turističkih odredišta, pružatelja turističkih usluga, nacionalnih parkova, biciklističkih i pješačkih destinacija, skijališta i sanjkališta upućenih domaćim putnicima.

Približavamo se školskim praznicima kada se tradicionalno poduzimaju putovanja osobito na područja pod snijegom. Prilika je to za domaća skijališta: Sljeme, Platak, sanjkališta, ali i zabavne parkove kao što su recimo Glavina park , Sanc Michael Medieval Theme Park da u skladu s važećim protuepidemijskim mjerama privuku domaće turiste. Naravno i hrvatska obala i otoci imaju svoju čar u zimskim mjesecima, osobito za šetnje, vožnje biciklom koje su u zimskim mjesecima na ovom području jedino i moguće u neekstremnim uvjetima.

Zemlje koje ozbiljno računaju na zimsku sezonu već su prije tri tjedna poduzele drastičnije protuepidemijske mjere u cilju omogućavanja putovanja barem za domaće turiste u vrijeme Božića i Nove Godine. Hrvatska je do sada oklijevala, nije jasno iskomuniciran cilj koji opravdava takva sredstva. Možda će se ipak morati pribjeći drastičnijim mjerama.

Domaći turizam će biti glavna „uzdanica“ hrvatskog turizma u narednim mjesecima, do kasnog proljeća. Zato se upravo tom prometu, koji je i u ljetnoj sezoni bio značajan i vrlo važan, treba posvetiti posebna pozornost. Tim više treba imati u vidu ovu činjenicu ako znamo da smo se za pripremu stranih dolazaka ove godine pred glavnu turističku sezonu potpuno zatvorili na 40 dana. Time smo ostvarili odlične uvjete za preporuku stranih vlada za putovanje u Hrvatsku. Iduće godine, prema općem suglasju, potpunog zatvaranja neće biti. Imajući u vidu teško savladavanje visokih brojeva novozaraženih sa sada važećim mjerama, iduća glavna turistička sezona je sve samo ne izvjesna.

Prateći postupanja susjednih zemalja koje imaju velika očekivanja od zimske turističke sezone, možemo vidjeti koje su mjere više a koje manje učinkovite u stvaranju pretpostavki za turistički promet. Učimo od drugih u promijenjenoj ulozi.

Pred ljeto smo mi bili u poziciji u kojoj su sada zemlje i regije s jako razvijenim alpskih, skijaškim turizmom. Kako će postupati prema stranim putnicima? Kako će kontrolirati epidemiološku situaciju? Na koji način će biti moguće poslovati?

To su pitanja čije odgovore očekuju agencije i individualci orijentirani na ski sezonu. Ti odgovori su zanimljivi i svoj ostaloj turističkoj populaciji. Pratimo i mi.

Autor: Nedo Pinezić, www.dantes.com.hr

Foto: Anna Shvets, Pexels.com

 

Povezane vijesti:

Hrvatski HR English EN