Vukovarsko-srijemska županija bilježi rast noćenja od 127 posto

Jedna od teza koja se godinama stalno povlači je kako kontinentalni turizam ne može privući milijune gostiju. Teza koja nema nikakve temelje niti argumente, dapače, realnost je apsolutno suprotna –...

Jedna od teza koja se godinama stalno povlači je kako kontinentalni turizam ne može privući milijune gostiju. Teza koja nema nikakve temelje niti argumente, dapače, realnost je apsolutno suprotna – kontinentalni turizam može i mora privući milijune turista.

Da je kontinentalni turizam apsolutni hit dokaz je sve više gostiju koji posjećuju Srijem i Slavoniju. Samo u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje 2016. zabilježen je porast noćenja od 127 posto. „Dunav, dvorci, hrana, vino, tradicija i manifestacije…, okosnica su ponude Srijema i Slavonije. Unazad nekoliko godina značajno je podignuta razina kvalitete i raznolikost sadržaja među kojima svatko može pronaći nešto u čemu će uživati. Nakon što posjetite ovaj dio Hrvatske dobit ćete posve novu dimenziju našeg kraja“, kazala je Rujana Bušić Srpak, direktorica Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije na predstavljanju turističke ponude ovog kraja u zagrebačkoj Vinoteci Bornstein.

Ukupni indexi noćenja su iznimno veliki (224,25) prvenstveno u dijelu domaćih turista (279,05) i to u dobnoj skupini 13 – 18 godina. Razlog je ponovna obnova programa posjete Memorijalnom Vukovaru djece osnovnih škola. No, značajno povećanje broja dolazaka i noćenja bilježimo i u svim ostalim dobnim skupinama, a što možeš vidjeti u priloženoj tablici koja se odnosi na razdoblje ove godine zaključno do jučerašnjeg dana. Podaci su preuzeti sa sustava eVisitor.“ ističe Bušić-Srpak

TZ VSŽ napravila je analizu dolazaka i noćenja bez svih noćenja navedene dobne skupine te tako izračunati podaci daju ukupno povećanje broja noćenja (domaćih i stranih) od 30%. Iznimno bitno je povećanje broja stranih noćenja od 23,78%. ističe Bušić-Srpak te dodaje kako analizirajući ukupno razdoblje 2016. i dosadašnju 2017. godinu treba istaknuti nekoliko činjenica koje su utjecale na turistički promet i pokazatelje. „Prije svega, u 2016. godini dovršeno je razminiranje županije koje je odnosilo velik broj noćenja. Također, u 2016. godini, bilo je vrlo malo organizirane posjete školskih ekskurzija jer je program stao, a ostale škole, koje su i inače dolazile u Vukovar, nisu dolazile u tolikom broju jer svi znaju da u 8 razredu djeca svakako trebaju u Vukovar. Unatoč navedenom, županija je ostvarila noćenja na razini 2015. godini (kada je bilo i razminiranje i program posjete). Uvažavajući ove podatke, broj realiziranih noćenja daje nam razloga za optimizam jer smo ih zapravo „nadomjestili“ u 2016., a u 2017. ostvarili značajan rast. Gledano u širem kontekstu, treba naglasiti da smo mi županija koja nema toplice, odnosno nemamo proizvod koji sam po sebi generira velik broj noćenja skoncentriranih u jednom području, ponegdje čak i u jednom objektu.“

TZ VSŽ usuradnji sa sustavom lokalnih TZ radi na promociji svih turističkih proizvoda kojima županija raspolaže, uvažavajući interese pojedinog tržišta. Proizvod kulturnog turizma, boravka u prirodi (Dunav, Spačva, šuma, biciklizam), sve brojnija i sadržajnija događanja i autentičnost eno i gastro ponude osnovni su proizvodi koji se manifestiraju kroz različite i brojne sadržaje. Kao primjer u dijelu kulturnog turizma ističe Bušić-Srpak tu su svakako dvorci, Muzej vučedolske kulture, Vinkovci, folklor i etnologija u svojim raznolikim sadržajnim izričajima (tematske rute, manifestacije i sl.). Brojni sadržaji se isprepliću, pa je nemoguće govoriti o dvorcu Odescalchi bez vinskog podruma niti o Muzeju vučedolske kulture bez Vinkovaca. „Ključno u svemu je inspirirati i motivirati potencijalnog posjetitelja da će posjetom našoj destinaciji doživjeti ugodne trenutke i doživljaje koje će pamtiti. „ zaključuje Bušić-Srpak

U kontinentalnom turizmu kao i u Slavoniji bez obzira na stalni godišnji rast,  turističke brojke su još male, a pogotovo kada znamo da kontinetalni turizam zauzima oko 2 posto ukupnog turističkog prometa. Da, ne može danas, ne može niti sutra, kao niti za tri godine, ali sigurno se potencijal kontinentalnog turizma može pretvoriti u bogati resurs za pet ili više godina. S druge strane kontinentalni turizam u Hrvatskoj je apsolutno zapušten nebrigom svih ovih godina od glavnih institucija, a zanimljivo kako se i na kontinentu plaća turistička pristojba, zar ne? Ne briga cijelog sustava se dovoljno očitava kada bi pogledali samo službena putovanja ministra turizam i direktora HTZ-a u nazad svih ovih godina. Koliko su puta bili u Slavoniji? Koliko su sati bili kad su došli? Jesu pričali s turističkim poduzetnicima?

Snašini kućari, Gradište / Foto: G.I. Tepeš

Također, kontinentalni turizam nema taj luksuz sigurne baze turista kao što imaju turističke destinacija na Jadranu. Bilo bi zanimljivo vidjeti kako bi se turistički djelatnici s mora snašli u uvjetima u kojima se razvija kontinentalni turizam. Kontinentalni turizam može i ima turističku sezonu 12 mjeseci u kojoj možemo ostvariti prihod kao i u tri mjeseca morskog turizma. Ustvari siguran sam kako možemo zaraditi još i više. Dokaz toj tezi su Bavarska, Švicarska, Toscana, Austrija… koji nemaju more, ali žive od turizma bolje nego mi. Problema na terenu je puno, no bez podrške glavnih turističkih institucija, sinergije svih dionika i bez strateškog razvoja kontinentalnog turizma neće biti dugoročnog uspjeha, bez obzira na veliki trud lokalnih turističkih djelatnika.

Slavonija je puna života, samo ju morate otkriti i doživjeti.

I zato i ovim putem još jednom upućujem Javni poziv Ministarstvu turizma i HTZ-u da presele urede na tjedan dana u Slavoniju. Da upoznaju i dožive Slavoniju, vide na terenu koji su problemi i potencijali kako bi zajedničkom sinergijom svih turističkih sudionika zaokružili turistički proizvod i pokrenuli jednu novu turističku priču o Slavoniji.

 

Povezane vijesti: