Joanne Chan, IPPWORLD: Kineskim turistima je najbitnije autentično iskustvo. Žele vidjeti kako lokalni ljudi žive, rade i kako se zabavljaju

Kineski Institut za istraživanja turizma (COTRI) predviđa da će do 2030. godine ta brojka dosegnuti 400 milijuna. Da, kineski trusiti su preuzeli primat na globalnoj sceni te već od...

Kineski Institut za istraživanja turizma (COTRI) predviđa da će do 2030. godine ta brojka dosegnuti 400 milijuna.

Da, kineski trusiti su preuzeli primat na globalnoj sceni te već od 2012. godine postali su zemlja iz koje dolazi najviše turista. A zanimljivo, samo 10% kineskog stanovništva ima putovnicu? Dakle, ono što je sasvim jasno, možemo očekivati globalnu dominaciju i borbu za kineskim turistima.

S druge strane, radi se o ogromnom tržištu, samo jedan od 31 regija u Kini ima više milijunski broj stanovnika, te tako samo pokrajina Guangdong prema podacima Statiste iz 2017 godine ima preko 111 milijuna stanovnika. Zamislite samo koliko je teško marketinški obraditi tržište samo jedne regije u Kini, a kamoli cijele Kine. Također, ono što je najvažnije radi se o tržištu i profilu gostiju koje je totalno drugačije, izrazito specifično, te skroz drugačijim vrijednostima te načinom i kulturom življenja.

Upravo je zato izrazito važno educirati se i što bolje upoznati tržište, jer kineksi turisti su izrazito skloni marketingu od usta do usta tj. usmena predaja im je najvažnija. Kako bi što bolje razumijeli tržište, organizirana je Prva regionalna konferencija o kineskom tržištu – ključna rješenja kako pristupiti najvećem tržištu na svijetu, koja će se održati 14.ožujka 2019. u hotelu Academia u Zagrebu.

Kao glavni predavač iz Šangaja dolazi Joanne Chan iz IPPWORLD-a koja će održati predavanje Profil kineskog tržišta – pogled iznutra te ključne strategije za prodaju na kineskom tržištu te dati konkretne savjete iz prve ruke o kineskom tržištu. Prije održavanja konferencije donosimo vam intervju s Joanne Chan iz IPPWORLD-a.

Joanne Chan, IPPWORLD:  Kineskim turistima je najbitnije autentično iskustvo. Žele vidjeti kako lokalni ljudi žive, rade i kako se zabavljaju

Joanne Chan, IPPWORLD

Kineski tristi su svima u fokusu i stalno kroz medije čitamo o velikom broju kineskih turista koji dolaze u Hrvatsku i putuju svijetom. Neki se i dalje pitaju je li to stvar trendova ili hirova. Smatrate li da će kineski izlazni turizam nastaviti takav fenomenalan rast za, recimo, tri ili pet godina od danas?

Moj prvotni odgovor je definitivno da.Kako bismo razumjeli putnu svijest kontinentalnih Kineza, moramo sagledati njihovu prošlost, čak i iz doba dinastija.U to vrijeme, carevi bi odavali počast bogovima i božicama za koje su vjerovali da žive u dalekim zemljama. Svakog cara bi pratila velika svita koja se sastojala od njegovih sljedbenika, vojske, znanstvenika, filozofa, sluga i sl. Dok su obični ljudi putovali u daleke zemlje kako bi hodočastili i posjetili grobnice, hramove i svetišta. Kasnijih godina, kineska vlada izgradila je spomenike i povijesne znamenitosti kako bi obilježila vođe komunističkih partija. Ljude se poticalo da posjećuju ta mjesta u znak patriotizma i poštovanja. Tijekom kineskih kulturnih festivala, mase ljudi su posjećivale svoje rođake i bliske prijatelje. To je vrlo brzo prozvano „Crvenim turizmom“ jer je nalik egzodusu milijuna diljem zemlje. Vlada je ovaj oblik domaćeg turizma doživjela kao priliku za liberalizaciju potrošnje unutar države i podizanjem životnog standarda.Kako su bogatstvo lokalnog stanovništva i gospodarstvo počeli rasti, vlada je nastavila poticati lokalna poduzeća da ulažu u infrastrukturu, promet, kupovinu, zabavu i sl. Vlada je počela popuštati u izdavanja putovnica i viza, koje su i dan danas strogo regulirane zbog komunističkog režima.

Jeste li znali da manje od 10 posto kineskog stanovništva ima putovnicu? Od 2012. godine kineskih putnika je najviše na svijetu, a do 2015. godine, brojke su porasle za 105 posto, na 117 milijuna putovanja. UNWTO je 2016. godine objavio kako su kineski turisti potrošili preko 261 milijardu američkih dolara. Da zaključim, po mom mišljenju, broj kineskih turista koji putuju u inozemstvo, kao i njihova ukupna potrošnja u narednih nekoliko godina će i dalje ostati na visokom nivou.“ ističe Chan. 

U današnje vrijeme, umjetna inteligencija ostvaruje velik napredak u mnogim područjima. Na primjer, kako bi preveli dokumente, ljudi se mogu obratiti online prevoditeljima kao što su Google ili Microsoft. S obzirom na to da ste pružatelj jezičnih usluga, kako gledate na navedene sustave prevođenja? Prema Vašem mišljenju, bi li ti sustavi mogli zamijeniti ljudsko prevođenje? Koliko je važan prijevod na kineski jezik, kada pričamo o promotivnim materijalima i web stranici? 

„Sustavi za strojno prevođenje su se pojavili prije više od 60 godina. Mnoga IT poduzeća su uložila puno vremena i resursa u pokušaje stvaranja sustava koji može prevoditi jednako dobro kao i čovjek. No, ti sustavi nisu izrađeni kako bi dešifrirali emocionalne izraze ili analizirali je li rečenica smiješna ili ozbiljna. Također, sustav neće prepoznati različita narječja. Drugim riječima, prijevod će biti prožet neprirodnim strukturama rečenica ili besmislenim frazama. Radije bih rekla kako su ti sustavi stvoreni kao pomagalo profesionalnim prevoditeljima. Neće zamijeniti ili učiniti prevoditelje suvišnima. Neke riječi imaju višestruka značenja, a stroj neće znati shvatiti njihove razlike. Samo ljudi mogu otkriti postoje li pogreške ili nedosljednosti u izvornom tekstu.

Ako biznis brine o svojim međunarodnim tržištima, trebat će mu puno više od sustava strojnog prevođenja ili studenta prevoditelja.Trebat će mu transkreacija, odnosno kreativno prevođenje, kako bi bili potpuno sigurni da je izvorni sadržaj učinkovito lokaliziran u jezik kojim želite komunicirati.Transkreacija pomaže u nadilaženju jezičnih i kulturoloških granica. Gradi emocionalnu vezu s vašim brendom na isti način kao što biste napisali nešto na svom jeziku. I upravo na tome radimo u IPPWORLD-u. Pomažemo klijentima lokalizirati i transformirati svoje brendove i marketinški sadržaj.“ govori Chan.

Svaki turist ima svoje jedinstvene preferencije o onome što želi vidjeti i raditi. Kako biste opisali prosječne kineske turiste? Što hrvatski hotelijeri i lokalne ustanove trebaju uzeti u obzir kako bi ispunili njihova očekivanja?

Rekla bih kako se ponašanje potrošača u Kini mijenja mnogo brže nego u drugim zemljama. Kinezima odlazak na odmor podrazumijeva opuštanje s obitelji i bliskim prijateljima. Čak njih 70 posto putuje jer žele doživjeti destinaciju u najvećoj mogućoj mjeri. No, zbog ograničenog vremena, mogu se samo prešetavati i snimati fotografije i videozapise. Primjerice, tipična europska turneja traje između 10 do 14 dana. Ostaju po dvije ili tri noći na svakoj lokaciji, a zatim se sele na iduću. Putni savjetnici su prepoznali kako kineski turisti imaju veću kupovnu moć od većine ostalih. U novijim istraživanjima primijećeno je da cijene više nisu njihov primarni motivator već upotrebljivost, praktičnost i ukus. U prosjeku, svaka osoba potroši između 5.000 i 6.000 američkih dolara za putovanje. Također, zabilježen je porast putnika takozvane „Y generacije“, odnosno ljudi u svojim dvadesetima do sredine tridesetih.

Oni imaju puno razvijenije vještine u digitalnoj komunikaciji i tehnologiji od svojih predaka. Procjenjuje se da postoji više od 400 milijuna takvih turista. Tijekom svojih putovanja, vole iskusiti turističke avanture, kao i lokalnu kulturu i kuhinju. Njima je sigurnost izrazito bitna, s obzirom na to da putuju u potpuno drugačije kulturološko okruženje. S pojavom interneta i društvenih mreža, kineski potrošači imaju još više izvora za recenzije i mišljenja o praktički bilo kojoj vrsti proizvoda ili usluga.

Stoga bi za hotelijere i druge tvrtke koje promiču usluge povezane s putovanjima bilo pametno povezati svoje web stranice, prevedene na kineski jezik, s kineskim društvenim mrežama. Kinezi koriste svoje pametne telefone za praktički sve. Od kupnje zrakoplovnih karata, rezervacija hotela, plaćanja računa, vožnje taksijem, čitanja o odredištu, provjere vremena i sl. Strategija je što više usluga prilagoditi mobilnim uređajima.

Kako bi se učinkovito usmjerili na kinesko tržište, možemo predstaviti naš biznis na kineskim medijskim platformama poput Baidu, WeChat, Mobile QQ, Momo, Wangxin, Youni, Toutiao, Meitu i sl. Bitno je prikazati brend na svim kineskim aplikacijama kako bi ga kineski potrošači mogli pregledavati, raspravljati i ocjenjivati. Na žalost, sve zapadnjačke mobilne aplikacije ili internetske platforme korištene na međunarodnoj razini zabranjene su ili cenzurirane u Kini. Opsežan popis stvari koje bi trebali raditi, a koje ne, objavili smo u članku „Marketing To Chinga Outbound Travellers – An Insider’s Perspective“. Te reference uzimaju u obzir tipične norme i prakse Kineza. Bilo radi li se o kupcu u lokalnoj trgovini ili gostu hotela. Vjerujem da bi pridržavanje tih pravila uvelike poboljšalo interakciju s kineskim kupcima” ističe Chan te dodaje kako vjeruje da bi se pridržavanje tih osnovnih pravila uvelike poboljšalo interakciju s kineskim kupcima.

Koji su prvi koraci za turističke destinacije koje žele privući kineske turiste kroz  promidžbu, kako bi trebali postupiti? Kakve marketinške programe bi trebali provesti kako bi se privuklo što više kineskih turista?

Za početak, hrvatski hotelijeri ili lokalna poduzeća moraju najprije interno proučiti već postojeće marketinške materijale i operacije. Zatim uzimite te informacije i lokalizirajte ih na kineski jezik. Sjetite se one marketinške izreke: „Ako ne mogu pročitati, neću kupiti“. To znači da sva vaša marketinška i publicistička literatura mora biti prevedena na kineski jezik. No, sav taj sadržaj bi morao biti provjeren od strane stručnog prevoditelja. Zatim, treba uzeti u obzir da marketinška strategija korištena na domaćim ili putnicima drugih nacionalnosti ne mora značiti da će biti jednako učinkovita ili prikladna za kinesko tržište. 

Smatrajte da Kinezi mogu nabaviti apsolutno sve što se proizvodi u njihovoj zemlji. Zato, na primjer, osjećaj koji imaju od poruke „kupio sam sandale u dućanu u Zagrebu“ je manje privlačan od „posjetio sam malu trgovinu u Splitu i nabavio sandale ručne izrade od lokalnog drveta“.

Za Kineze, online plaćanje je njihova svakodnevna aktivnost, zato prihvaćajte kineske kreditne kartice i mobilne digitalne novčanike. U mnogim istraživanjima čak 93 posto ispitanika navelo je da želi koristiti svoj mobitel za plaćanje usluga. Stoga je pametno uključiti online transakcije kineskih platnih kanala poput Union Pay, Alipay ili WeChat Pay. Kineskim turistima je najbitnije autentično iskustvo. Žele vidjeti kako lokalni ljudi žive, kako rade ili kako se zabavljaju. Organizirajte posjete farmama, plantažama, vinogradima i sl. Stvorite niz turističkih paketa za dnevne i noćne izlete, edukativne ture itd. Hrvatska je poznata po tome što ima preko tisuću otoka. Iskoristite taj potencijal i organizirate izlete uz popratne sadržaje.

Mi smo u ovom poslu od 1994. godine i uz naše lokalno znanje o Kini, dugogodišnje iskustvo surađivanja s klijentima hotelijerima, znamo što kineski turisti žele. Možemo pomoći hrvatskim turističkim poduzećima na koje načine privući, povezati i uključiti kinesko turističko tržište” zaključuje Chan.

Prva regionalna konferencija o kineskom tržištu – ključna rješenja kako pristupiti najvećem tržištu na svijetu, koja će se održati 14.ožujka 2019. u hotelu Academia u Zagrebu, je odlična prilika da saznate sve iz prve ruke o profilu kineskog tržišta. Prilikom prijave u naslov poruke stavite #HrTurizam te ostvarite 10% popusta.

PRIJAVITE SE OVDJE

PRILOG: Ovo je jedini takav izvještaj izrađen i objavljen nakon 2001. godine od kada je Kina pristupila WTO, što samo daje još više na važnosti istom.

IZVJEŠTAJ / Marketing prema kineskom izlaznom turističkom tržištu -Pogled iznutra / Marketing To Chinga Outbound Travellers – An Insider’s Perspective“

Vijesti: