Joško Stella, TZ SDZ: Jedino održivi razvoj turizma može osigurati dugoročnu konkurentnost turizma

Foto: HGK

Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije prva je u Hrvatskoj naručila znanstvenu studiju nosivosti kapaciteta turizma, a koju izrađuje Institut za turizam.

Glavni cilj izrade ove Studije je povećati ekonomske učinke turizma na području Županije na temeljima održivog razvoja, tj. uzimajući u obzir resursnu osnovu i turističke atrakcije te ograničenja koja proizlaze iz zaštite okoliša i društvenog okruženja.

Turistički procvat cijele Dalmacije u nazad zadnjih par godina svakako je dodatno opteretio cijelu infrastrukturu, a što se negativno reflektira kako na lokalno stanovništvo, tako i na turiste tj. konačni turistički proizvod.  Tako je u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017. ostvareno rekordnih 3,2 milijuna turista i 17 milijuna noćenja, što je 17 odnosno 12 posto više nego u 2016., dok u ukupnom turističkom prometu Hrvatske Splitsko–dalmatinska županija participira sa 19,2 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u županiji je na raspolaganju oko 213 tisuća turističkih ležajeva, od čega je oko 32 tisuća u hotelskim i sličnim objektima, 164 tisuće u privatnom smještaju, oko 14 tisuća u kampovima, a ta brojka iz dana u dan sve više raste, pogotovo u privatnom smještaju.

Sukladno turističkom rastu tako se pojavljuju i problemi vezani uz gužvu na plažama, prometnicama, u urbanim središtima. Javna infrastruktura (kanalizacija, opskrba vodom, električnom energijom, zbrinjavanje komunalnog otpada) maksimalno je opterećena i/ili nedostatna u tom razdoblju. Odnos broja stanovnika i turista sve je nepovoljniji, a već danas se pojavljuje problem nedostatka radne snage.  „Ideja je održivi razvoj turizma sa maksimalnim zadovoljstvom lokalnog stanovništva, a cilj studije je uvidjeti ograničenja turizma sa svih aspekata. Dalmacija nije dosegnula gornju granicu te još ima prostora za razvoj, naravno puno više prostora ima u lipnju i rujnu nego li u srpnju i kolovozu.“ ističe Joško Stella, direktor TZ Splitsko-dalmatinske koja je naručila izradu studije te dodaje kako će studija biti gotova u svibnju 2018. godine.

Također, studija treba biti podloga za izradu županijskih razvojnih strategija i plansko-razvojne dokumentacije turizma Splitsko-dalmatinske županije, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske Unije i Glavnog plana i Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske tj. podloga za strateški i održivi razvoja cijele destinacije.

Na temelju analize sadašnjih smještajnih kapaciteta, mogućnosti prihvata i uređenja plaža, prometne i komunalne infrastrukture te prirodnih i kulturnih resursa saznat će se koliko maksimalno može biti noćenja i dolazaka turista na području županije tijekom godine, a posebno u “špici” sezone u srpnju i kolovozu, a da boravak gostiju ne ugrozi održivi razvoj i kvalitetu života lokalne zajednice. Prioritetna područja na koja bi se trebao usmjeriti izračun opteretnog kapaciteta, prema klasterima su: Splitska rivijera, Makarska rivijera, dalmatinska Zagora, Brač,Hvar, Vis i posebno Grad Split. „Stanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji je zadovoljavajuće što se tiče infrastrukture, ali u pojedinim segmentima imamo probleme. Te probleme ćemo apostrofirati i ukazati na rješenje. Radi se o destinaciji koja mora odabrati kakve goste želi i kako ih integrirati u lokalno gospodarstvo te kako napraviti kvalitetan destinacijski menadžment uslijed kojeg će biti zadovoljno prvenstveno lokalno stanovništvo, a time će biti maksimalno zadovoljni i turisti.“ istaknuo je Stella.

Stalno pričamo o produženju turističke sezone, a Splitsko-dalmatinska županiji svakako ima sve potencijale za puno dužu turističku sezonu. Osim otoka, tu je i ruralni prostor koji osim turističke aktivnosti kroz ruralni, gastro, sportski, pustolovni i druge oblike turizma, treba biti i potpora turizmu na moru kroz poljoprivredu. Da postoji veliki prostor za rast u pred i posezoni svakako govori činjenica kako se od lipnja do listopada ostvaruje gotovo 90 posto ukupnog broja turističkih noćenja u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Dalmatinsku zagoru promoviramo već duže od 12 godina te radimo na integraciji Dalmatinske zagore i priobalja, a u zadnje vrijeme Imotsko područje je pokazatelj koliko brzo se Dalmatinska zagora može razviti, ističe Stella te dodaje kako je stvaranje turističkog proizvoda jedna od najkompleksnijih zadataka u turizmu, a jedan od smjerova su svakako selektivni oblici turizma koji produžuju turističku sezonu „Naravno kako je veliki potencijal za rast u pred i pod sezoni, ali isto tako SDŽ je imala najviše noćenja od svih županija u listopadu 2017 u Hrvatskoj, a prva tri mjeseca ove godine 25% više noćenja, tako da mi naše planove i ostvarujemo upravo selektivnim oblicima turizma kao što su : aktivni, kulturni turizam, enogastronomija, ciklo turizam i sl.“ kazao je Stella.

Rural House Kod Slapa, Bogatić / Bookin.com

Za kraj Stella ističe kako je glavni strateški cilj u sljedećem desetogodišnjem razdoblju SDŽ održivi turizam sa naglaskom na maksimalnu korist za lokalno stanovništvo. „Jedino održivi razvoj turizma može osigurati dugoročnu konkurentnost turizma jer će se na taj način sačuvati turistički resursi za generacije koje dolaze.“ zaključuje Stella.

Studija nosivosti kapaciteta jedne destinacije trebala se napraviti davno prije od svih turističkih destinacija, a ne prvo graditi smještajne kapacitete pa tek onda graditi studiju. Svi problemi koji su prisutni u turističkom sektoru rezultat su stihije i ne strateškog razvoja. No, opet bolje ikada nego nikada, još se stvari daju ispraviti i usmjeriti na pravi put održivog i strateškog razvoja. Ovo je velika vijest za budućnost turizma Splitsko-dalmatinske županije, te se iskreno nadam kako će i druge turističke destinacije slijediti ovaj pozitivan primjer.

A studija nosivosti kapaciteta je prvi preduvjet za strateški i održivi razvoj.

 

Vijesti: