Marinela Dropulić Ružić „razbija“ mitove o mladima i turizmu

Što ako mladi žele raditi u turizmu?

Država “puna života” treba brinuti da ima djelatnike “pune života” – bila je glavna poruka mlade, proaktivne i ambiciozne dr. sc. Marinele Dropulić s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču koja je u sklopu Dana hrvatskog turizma predstavila i rezulate istraživanja „Socijalna distanca i indeks polikroničnosti mladih djelatnika u turizmu

Pod vodstvom dr. sc. Marinele Dropulić Ružić, a u suradnji s hotelskim kućama na cijelom priobalju, školama i fakultetima turističkog smjera provedeno je nacionalno istraživanje, na skupini mladih u dobi od 15 do 35 godina kojem je ključni  zadatak  bio dati doprinos razumijevanju vještina, problema i očekivanja mladih u turizmu i hotelijerstvu. Uzorak istraživanja su činila 5060 ispitanika (učenici, studenti, mladi djelatnici zaposleni u hotelima).

Upravo kao završni dio projekta predstavljen je priručnik „Što ako mladi žele raditi u turizmu?„ autorice dr. sc. Marinele Dropulić Ružić koji je namijenjen svima kojima je stalo da turizam postane poželjno radno mjesto, a svakako bi ga trebali pročitati svi poslodavci u turizmu, poglavito hotelijeri.

Kako ističe Dropulić Ružić, mladi žele raditi u turizmu, ali žele da ih se poštuje, i da im se daju bolje plaće što trenutačno često nije slučaj. Žele i da im se plaćaju prekovremeni i da imaju više slobodnih dana, međutim trebamo se zabrinuti nad podatkom da ih 90 posto nikada nije bilo na usavršavanju u inozemstvu i 50 posto ih se nikada nije ni za što dodatno samoinicijativno obrazovalo. “Mladima smeta što ih se stalno kritizira, umjesto da se pokuša razumjeti njihove sustave vrijednosti i očekivanja. Nisam sklona generaliziranju generacija, ali svi primjećujemo značajan utjecaj tehnološkog razvoja na komunikaciju, ponašanje i trendove među mladima. Što ne bi bilo korisnije da školstvo i organizacije teže razumjeti sustave vrijednosti naših mladih i u određenoj mjeri im se prilagode, umjesto da ih kritiziraju? U konačnici svi žele isto; biti cijenjeni i kao ljudi i kao djelatnici. Kada bi organizacije prema svojim djelatnicima imale isti odnos kao prema svojim gostima, zasigurno bi uspijevale postići razinu lojalnosti koju postižu i s gostima. “

Kao drugi problem Dropulić Ružić  ističe kako mladi naglašavaju dosadu i osjećaj podcijenjenosti – na praksi i prvim poslovima ističu da im se daju beznačajni poslovi u kojima se ne mogu razvijati i unaprjeđivati svoje vještine.” Ovdje se ne radi o tome da trebaju odmah dobiti visoke pozicije, već da im se komunicira smisao tih poslova, odnosno da im se objasni „zašto je važno najprije naučiti rezati luk“. Nije dovoljno reći „ja sam to isto radio/la“ ili „najprije moraš to raditi ako misliš napredovati“.  Fokus bi trebao biti na koristima, odnosno vrijednostima koje će oni imati od takvih poslova („to je važan dio pripreme svakog jela“, „na ovaj način razvijaš brzinu“, „sutra kada budeš glavni kuhar, znat ćeš gdje se dogodila greška“, „razumijevajući sve ove sitne procese postaješ vrhunski stručnjak“, „sve što sada radiš uvijek će ti kasnije služiti u karijeri“ i sl.). Mladima je potrebno da im se netko zbilja posveti za vrijeme prakse i prvih poslova u turizmu.

Također, mladi ističu važnost poslovno-privatne ravnoteže, zapravo smeta im što nemaju dovoljno slobodnog vremena.  “Ovo je važno svim generacijama, ne samo mladima i koliko god je turizam specifičan po svom radno-intenzivnom karakteru, organizacija koja će uspijevati omogućiti djelatnicima tu ravnotežu zasigurno će se u manjoj mjeri suočavati s visokim stopama fluktuacije. Ne bih rekla da su to „nerealna očekivanja“ i utopija kad je turizam u pitanju, radi se o tome da treba težiti i kreirati pristupe kojima će se mladi istovremeno zabavljati, učiti i razvijati, u kojima će se osjećati  „uključeno“ umjesto „iskorišteno“ ističe Dropulić  Ružić kao tri glavna problema koji smetaju mladima u turizmu.

A da bi riješili neki problem, prvo i osnovno morate se upoznati s cijelom problematikom, a upravo ovo izrazito vrijedno istraživanje i priručnik dat će Vam brojne odgovore zašto hrvatski turizam ima problem s radnom snagom.

Stavovi, očekivanja i komentari učenika, studenata, mladih djelatnika iz hotelskih objekata  na zanimljiv su način sintetizirani kroz 12 poglavlja. Nazivi poglavlja šalju određene poruke, a poglavlja su koncipirana na način u kojem se u obzir uzeo širi spektar publike, ne samo znanstvene. Ovom knjigom su istaknute važne teme o ljudskim potencijalima u turizmu kao što su: kompetencije, polikroničnost (engl. multitasking i taskswitching), angažiranost u radu, odnos prema gostima, školovanje u domeni turizma, cjeloživotno obrazovanje, prvo radno iskustvo te odanost ovoj profesiji.

Svako poglavlje započinje definiranjem teme nakon čega su predstavljeni rezultati istraživanja, a potom je istaknuto ono što je važno kao smjernice za određene politike prema mladima. Potom su u dijelu „Jeste li znali?“ naglašene neke od zanimljivosti teme poglavlja, pri čemu slijedi znanstveni kutak koji ukratko sumira dosadašnje znanstvene spoznaje. Svako poglavlje sadrži i komentare mladih po temama te završava svojevrsnom porukom koja potiče na razmišljanje.

Ove godine Hrvatska bilježi rekordni booking, pogotovo s Njemačkog tržišta, a procijene govore kako u turizmu nedostaje 15-20 posto sezonskih radnika ( oko 20.000 sezonskih radnika ). Problem stručnog i educiranog kadra za potrebe turizma nije od jučer, cijeli taj sustav bio je dugoročno neodrživ i sada je “balon” pukao. Turistički sektor jednostavno nije bio niti je mogao biti spreman za ovakvu situaciju, koja je rezultat toga što se problematikom ljudi u turizmu godinama ne bavimo planski i strateški.

Na pitanje od milijun kuna kako riješiti problem manjka radne snage u turizmu, Dropulić Ružić  ističe kako se ovom problemu dugo godina pristupalo ad hoc, a rješenje nije jednostavno i brzo. “Kao što sam već isticala,  rješenje leži u sustavnom pristupu; od produženja sezone, reforme školstva, aktivnosti poslodavaca prema potencijalnim i već zaposlenima, provedbama akcijskih planova Vlade, poticanja cjeloživotnog obrazovanja, marketinških aktivnosti promoviranja struke i sl. Fokus bi trebao biti na zadržavanju onih koji već rade u turizmu; na podizanju razine njihove lojalnosti jer će lojalni, zadovoljni, motivirani i angažirani djelatnici biti najbolja promocija struci, oni će biti najbolji „magnet“ za nove potencijalne djelatnike. Kvantitativni nedostatak radne snage će se vjerojatno rješavati i u partnerstvu sa susjednim zemljama, međutim u Hrvatskoj se radikalno treba promijeniti „pogled“ na djelatnike. “ ističe Dropulić Ružić te dodaje kako će do pozitivnih promjena po pitanju radne snage u turizmu doći kad se djelatnike umjesto troška bude percipiralo kao potencijal čijim rastom i razvojem profitira i organizacija i društvo.  A senzonalnost umjesto ograničenja treba pretvoriti u prednost za djelatnika.

Snažna poruka i svakako pravi i jedini put, jer za uspjeh kompanije je važna izvedba zaposlenika na terenu koji su direktno u kontaktu s gostima. A već i vrapci na grani znaju kako je upravo čovjek ključ uspjeha u turizmu.

Jedan od problema je sustav edukacija i obrazovanja. Na pitanje je li rješenje dualni sustav obrazovanja uz fokus na praksu, Dropulić  Ružić ističe kako je partnerska povezanost gospodarstva i obrazovanja ključna za razvoj turizma. “Praksa je iznimno važna jer bi trebala omogućiti mladima iskustvo „nekontroliranih“ uvjeta što je i najbrži način učenja. Nažalost, u većini slučajeva predstavlja samo slovo na papiru, što je evidentno i iz komentara mladih u ovom istraživanju i to u konačnici ne koristi ni poslodavcima ni učenicima/studentima. Zbog nedostatka radne snage, djelatnici/mentori budu prezauzeti, a često i nedovoljno motivirani da se posvete mladima na praksi, tako da taj trenutak gdje bi se znanja mogla međugeneracijski razmjenjivati i spoznavati vlastiti potencijali ostaje zapravo neiskorišten. O važnosti i smislu učenja, pronalaska vlastitog stila učenja te ulozi turizma u našim životima trebalo bi početi osvješćivati  već od vrtićke dobi. Mlade bi trebalo konstantno poticati na volontiranje, sudjelovanje na projektima, uključivanje u inozemne prakse i sl. jer na taj način se u najvećoj mjeri razvijaju meke vještine koje im služe i u ostalim sferama života. “

Za kraj Dropulić Ružić  ističe kako su hotelijeri sve više svjesni važnosti ljudi koje zapošljavaju, a istraživanje je potvrdilo kako su djelatnici s formalnim obrazovanjem u domeni turizma ujedno i najangažiraniji te izražavaju i najvišu razinu odanosti ovoj profesiji, stoga uz nastojanje da se osigura dovoljan broj radne snage poseban fokus treba staviti na kvalificiranu radnu snagu.

Vodite računa da zapošljavate ljude koji će biti odraz Vaše poslovne filozofije, koji će biti primjer Vas i Vaše organizacije poručuje Dropulić  Ružić poslodavcima u turizmu te dodaje: “Nakon desetljeća istraživanja organizacijskih fenomena i upravljanja ljudskim potencijalima, zaključak je uvijek isti; lojalnost djelatnika se zaslužuje! Kad su mladi u pitanju, aktivnosti trebaju biti usmjerene na stvaranje „osjećaja pripadnosti“ i to na način da rade “sa“, a ne „za“ organizaciju, da se u posao unesu elementi zabave (npr. po principima filozofije ribe), da se mladima omogući što više učenja kroz putovanja te da sami iskušavaju ulogu hotelskih gostiju. Edukacije bi trebale biti usmjerene na učinkovite tečajeve ili plaćene studijske boravke u svrhu učenja jezika jer su upravo to mladi isticali kao svoje najveće nedostatke. Djelatnik ne može pružiti dodanu vrijednost usluzi ako je u fazi apatije ili ljutnje prema gostu, stoga bi uz materijalne uvjete, mladima trebalo omogućiti i da sami dožive razinu usluge koju trebaju isporučiti svojim gostima. A ne da se događaju situacije, da u centru Poreča, u vrhuncu sezone mladi djelatnik, inače student računarstva iz Slavonije, kod narudžbe zbunjeno traži objašnjenje što je to Mojito? Ako smo pronašli načine da se brzo prilagodimo novim tehnologijama, marketinškim alatima te trendovima i očekivanjima gostiju, vjerujem da se možemo prilagoditi i očekivanjima djelatnika. Samo to treba postati prioritet.

Prilog: REZULTATI ISTRAŽIVANJA: MLADI DJELATNICI U TURIZMU

Vijesti: