Muzej Sinjske alke dobitnik je nagrade Europa Nostra – Nagrade Europske unije za kulturnu baštinu

U jakoj konkurenciji od 160 prijavljenih institucija i pojedinaca, u kategoriji Edukacija, osposobljavanje i podizanje razine osviještenosti, Muzej Sinjske alke istaknuo se kao mjesto žive tradicije i čuvara ovog doista izuzetnog običaja

U Berlinu su proteklog vikenda podijeljene nagrade Europske unije za kulturnu baštinu. Dobitnike nagrada još su u svibnju proglasili Europska komisija i vodeća europska mreža za baštinu – Europa Nostra. Među 29 dobitnika ove prestižne nagrade iz čak 17 zemalja Europske unije koji su se istaknuli u konzervaciji, istraživanju, predanom radu, obrazovanju, osposobljavanju i podizanju svijesti o kulturnoj baštini, pronašala se i jedna autentična hrvatska priča. Naime, riječ je o Muzeju Sinjske alke.

Europa Nostra osnovana je 1963. godine kao paneuropsko udruženje organizacija civilnog društva koje djeluje u više od 40 zemalja Europe. Cilj organizacije je spašavanje ugroženih europskih spomenika, mjesta i krajolika u čemu je podupire široka mreža javnih institucija, privatnih tvrtki i pojedinaca. Danas se Europa Nostra smatra glasom civilnog društva posvećenog očuvanju i promicanju europske kulturne i prirodne baštine. Trenutni joj je predsjednik svjetski poznati operni pjevač i dirigent Placido Domingo, a Nagradom Europske unije za kulturnu baštinu, odnosno nagradom Europa Nostra koju ista vodi od pokretanja dodjele 2002. godine, pridonosi se oblikovanju i provedbi europskih strategija i politika vezanih za baštinu.

Nagradu je pokrenula Europska komisija, a njome želi istaknuti i promicati izvrsne primjere u postupcima očuvanja baštine, istraživanja, upravljanja, volontiranja, obrazovanja i komunikacije. Nagradu, koja teži većem priznanju kulturne baštine kao strateškog resursa europskog gospodarstva i društva, također podupire program EU naziva “Kreativna Europa”.

U tradiciji dugoj 16 godina, podneseno je ukupno 2.883 prijava, a u međuvremenu je nagrađeno čak 485 projekata iz 34 zemlje. Španjolska prednjači po broju nagrada, prva je na popisu s njih čak 64; u stopu je slijedi Ujedinjeno Kraljevstvo sa 60 osvojenih nagrada, dok je Italija s 41 osvojenom nagradom na trećem mjestu.

Nagrada EU za kulturnu baštinu / nagrada Europa Nostra ojačala je sposobnosti sektora zaštite baštine u Europi, a isticanjem najboljih postupaka u očuvanju, potaknula je brojne prekogranične razmjene znanja povezujući sudionike u jednu veliku mrežu kontakata. S druge strane, za dobitnike ova prestižna nagrada donosi veću internacionalnu prepoznatljivost, otvara nove mogućnosti financiranja i povećava broj posjetitelja, dok u isto vrijeme podiže svijest o zajedničkoj baštini i europskom identitetu. Također, nagrada je ključni alat za promicanje europske baštine, naročito u ovoj, 2018. godini, koja je proglašena Europskom godinom kulturne baštine.

U duhu tekuće Europske godine nastoji se razumjeti prošlost kako bi se stvorilo stabilno ishodište za zajedničku budućnost. Fokus je stavljen na interpretaciju kulturne baštine u kontekstu izgradnje snažnijeg društva, otvaranja radnih mjesta i prosperiteta, važnosti baštine u izgradnji odnosa s ostatkom svijeta te kako je, upravo zbog navedenih beneficija, naposljetku, zaštiti. Cilj je Europske godine kulturne baštine potaknuti ljude na istraživanje kulturne baštine Europe, zatim zaštita i priznanje njezine jedinstvene vrijednosti i promišljanje o mjestu koje kulturna baština zauzima u životima Europljana.

Ovogodišnja dodjela nagrada, odvila se u sklopu europskog sastanka na vrhu o kulturnoj baštini. Sastanak, pod nazivom “Razmjena baštine – razmjena vrijednosti”, organizirali su Europa Nostra, Njemački odbor za kulturnu baštinu i Zaklada za prusku kulturnu baštinu s ciljem promicanja europske agende i akcijskog plana za kulturnu baštinu kao trajne ostavštine, a održavao se u razdoblju od 18. do 24. lipnja. Domaćini svečane dodjele Europske nagrade za baštinu, koja je 22. lipnja održana u berlinskom kongresnom centru, bili su europski povjerenik Tibor Navracsics i Placido Domingo, dok je istoj, u svojstvu pokrovitelja Europske godine kulturne baštine u Njemačkoj, nazočio Predsjednik Savezne Republike Njemačke Frank-Walter Steinmeier. Neovisni je žiri među 160 podnesenih prijava odabrao najbolje, a među uspješnim i nagrađenim projektima pronašli su se obnova crkve iz bizantskog doba u Grčkoj, razvoj nove metode očuvanja baštine europskih povijesnih kuća, uspostava javnog obrazovnog programa u Finskoj povezanog s temama kulturne baštine i drugi.

Ali među svim hvalevrijednim europskim projektima pronašao se i jedan domaći.

Muzej Sinjske alke otvoren je na njezinu 300. obljetnicu, 2015. godine, pet godina nakon što je Sinjska alka upisana u UNESCO-v popis nematerijalne kulturne baštine. Muzej je posvećen godišnjem viteškom turniru koji se u Sinju održava svakog kolovoza, a otvaranjem ovoga Muzeja, alka postaje dostupna tijekom cijele godine te se pruža noviji i potpuniji uvid u povijest i značaj ovog običaja. Muzej je namijenjen svim dobnim skupinama, a kroz interaktivni i multimedijski izložbeni prostor nastoji pružiti što detaljnije informacije o raznim elementima natjecanja, pravilima i povijesti. U Muzeju se organiziraju brojne edukativne radionice i predavanja, dok je posjetitelju omogućen uvid u digitalnu arhivu koja uključuje videozapise s natjecanja i povorke.

No, ono što je potrebno za naglasiti, a što nije promaknulo ni ocjenjivačkom sudu, jest da ovaj Muzej svojim radom i djelovanjem na osjetan i vidljiv način doprinosi razvoju i unapređenju turističke infrastrukture Sinja, kao i očuvanja ove nematerijalne baštine.

Ova nam je nagrada od iznimnog značaja i izuzetna nam je čast što ju je u tako jakoj konkurenciji osvojio upravo Muzej Sinjske alke. Nagradu smo dobili u jednoj od sedam ponuđenih kategorija, naime Edukacija, osposobljavanje i podizanje razine osviještenosti. Svaka nagrada i priznanje za rad pa tako i ova, vrijedna je promocija Muzeja i Grada pa i cijele Republike Hrvatske u širem europskom i svjetskom kontekstu. Vjerujem da će se pozitivno odraziti na rad Muzeja, ali i turizam Sinja što je izvrstan uvod za nadolazeću 303. Sinjsku alku“, izjavio je voditelj Muzeja Sinjske alke, Boris Filipović Grčić.

Muzej Sinjske alke pokrenulo je i financiralo Viteško alkarsko društvo Sinj, a sufinanciran je sredstvima Vlade RH te lokalnih i regionalnih samouprava. Rad Muzeja možete popratiti na službenoj mrežnoj stranici i Facebook profilu.

Vijesti: