Projekt „Plava vreća“ s otoka Krka kao odličan primjer očuvanja čistoće mora

U Splitu je održana međunarodna konferencija „Otpad u moru – izazovi i rješenja“ na kojoj je upozoreno na sve veće onečišćavanje mora svim vrstama otpada, a posebno plastikom. Konferencija...

U Splitu je održana međunarodna konferencija „Otpad u moru – izazovi i rješenja“ na kojoj je upozoreno na sve veće onečišćavanje mora svim vrstama otpada, a posebno plastikom. Konferencija je okupila brojne domaće i inozemne stručnjake, predstavnike državnih institucija, aktiviste i ostale zainteresirane koji su raspravljali o  problemu otpada u Jadranskome moru te iznosili svoja iskustva u rješavanju tog pitanja.

Spomenutom konferencijom završena je nacionalna kampanja protiv otpada u moru koju je, tijekom lipnja i srpnja, provodio ured europarlamentarca Škrleca, potaknut činjenicom da Hrvatska još nema razrađen model praćenja i zbrinjavanja otpada u moru. Budući da je more iznimno važan resurs hrvatske ekonomije, cilj kampanje bio je podignuti svijest građana i turista o tom problemu te ukazati na potrebu uspostavljanja učinkovitoga i održivoga modela zbrinjavanja otpada u Jadranskome moru.

Ponikve eko otok Krk predstvaili su konkretno riješenje kroz projekt  „Plava vreća“

Na konferenciji u Splitu mnogi su sudionici govorili o svojim iskustvima i programima kojima žele preventivno djelovati i tako pomoći u rješavanju problema otpada u moru i onečišćenja koje on uzrokuje. U tom kontekstu krčke Ponikve predstavile su svoj projekt „Plava vreća“ (Blue Bag), o kojemu je sudionicima konferencije govorio Dejan Kosić, tehnički direktor tvrtke.

„Plava vreća“ jedan je od  brojnih ekoloških projekata koje Ponikve već nekoliko godina provode na Krku. Riječ je o ekološko-turističkom programu osmišljenom za nautičare, turiste i sve zaljubljenike u prirodu koje se želi potaknuti na volontersko čišćenje obale od naplavina. Prve plave vreće na hrvatskoj obali pojavile su se upravo na otoku Krku, čime su Krčani ponovno pokazali da su lideri u mnogim inovativnim akcijama koje promiču ekološku osviještenost, očuvanje okoliša i održiv razvoj. “Cilj akcije „Plava vreća“ je da svaki nautičar tijekom sezone sakupi barem jednu vreću naplavina. Turisti, ali i lokalno stanovništvo, na taj način osiguravaju sebi i drugima čiste plaže na kojima provode ljetne dane, a pokazuju i svoju ekološku osviještenost te brigu o okolišu. Mnogi „zeleni“ projekti i energetski učinkovita rješenja pobuđuju velik interes Krčana, ali i naših gostiju. „DISCOVER ECO LIFESTYLE ON THE ISLAD OF KRK“ – poziv je koji turistima jasno daje do znanja na kakav otok dolaze provesti svoj godišnji odmor, a sve navedeno dio je ukupne strategije kojom želimo postići da otok Krk postane uistinu „jedinstven na Mediteranu“- naglasio je Kosić.

Cilj projekta “Plava vreća” je da svaki nautičar u tijeku jedne sezone sakupi jednu vreću naplavina. Kada bi taj cilj bio ostvaren, silne akcije i ogromna sredstva da obala (p)ostane čista ne bi više bile potrebne. Ovogodišnja ekološka akcija „Plava vreća“ održava se četvrtu godinu zaredom i upravo je u tijeku pa iz Ponikava upućuju poziv svima da se uključe u tu hvalevrijednu akciju. Uključite se u projekt “Plava vreća” jer Plava vreća nije obaveza već izazov, kako ističu iz Ponikva.

Kako je situacija više nego alarmantna, dovoljno govori porazna činjenica kako čak 8 milijuna tona plastike svake godine završi u oceanima i morima! Otpad u moru jedna je od najbrže rastućih prijetnji s velikim okolišnim i gospodarskim posljedicama. Posebno je alarmantna činjenica da 94 posto tog otpada završi na morskom dnu te nije vidljivo i ne može se sanirati. Svake godine u oceanima i morima završi oko 8 milijuna tona plastike koja predstavlja najveću opasnost za morski život, okoliš i ljudsko zdravlje, a nakon raspadanja postaje dio prehrambenog lanca najrazličitijih morskih organizama. Te porazne činjenice nije pošteđen ni Mediteran u kojemu čak 80 posto ukupnoga otpada čini upravo mikroplastika koja dospijeva u hranidbeni lanac.

Budući da čak 80 posto otpada u more dolazi s plaža i obale (a preostalih 20 posto s brodova u pomorskome prometu i ribarica), iznimno je važno provoditi preventivne programe i akcije, poput „Plave vreće“ na Krku, usmjerene ka sprečavanju onečišćenja mora, osobito plastikom kao najopasnijim otpadom.

Krk do 2030. godine postaje energetski neovisan otok

Krk je jedinstven primjer cjelovite brige za prirodu i hrvatski lider u odvajanju i recikliranju otpada, a do 2030. planira postati i prvi energetski neovisan otok u ovom dijelu svijeta.

Krk je danas također hrvatski lider kada je riječ o obnovljivoj energiji, kao i u odvajanju i zbrinjavanju otpada. Cijeli otok odvaja čak 50 posto svog otpada, a u prosincu prošle godine postotak odvojenog otpada popeo se na čak 60 posto, što znači da se od tone otpada šesto kilograma otpada reciklira i ponovno koristi. O kakvom je uspjehu riječ dovoljno govori podatak da se na razini Hrvatske prosječno odvaja i reciklira samo oko 15 posto komunalnog otpada, dok Zagreb odvaja samo jedan posto, i po tome je jedna od najgorih prijestolnica u Europi. “Krk je po količini odvojenog otpada već ušao u 2020. godinu, jer je 50 posto odvojenog otpada cilj Europske unije za tu godinu. Naš je cilj do 2020. godine odvajati 80 posto otpada, a do 2030. godine ostvariti i punu energetsku neovisnost otoka, čime će Krk postati prvi energetski neovisan otok u ovom dijelu svijeta“, ističe Vjeran Piršić, iz ekološke udruge Eko Kvarner, za portal croenergo.eu.

Otok Krk je odlična primjer i case study kako se može i mora brinuti za sutra, a ne samo gledati kratkoročno. Također, stalno se krivo ističe kako je to nemoguće jer društvo nema naviku, no naviku treba stvoriti, a to se može samo sinergijom, edukacijom i konkretnim akcijama. Na Krku su svjesni problema i budućnost otoka su stavili su svoje ruke, te će do 2030.godine, ako ne i prije, postati prvi energetski neovisan otok u Sredozemlju.

Otok Krk s pravom nosi titulu Zeleni otok kao energetski neovisan otok, a da to nije samo na papiru, dokaz su sva dosadašnja postignuća. Da, moguće je, sve je do ljudi.

Jadran – Veliki plavi kontenjer

Ako mislite kako to nije naš problem, jako se varate. Najljepše more na svijetu, kako se znamo često hvaliti, također ima svoje „otoke“ smeća. U suradnji Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce i Instituta za oceanografiju i ribarstvo, snimljen je trominutni video koji pokazuje koliko problema svake zime i proljeća imaju ljudi na otocima i plažama na Jadranu. Naše prekrasno more, imamo samo jedno, a jedna je i planeta Zemlja. “Morski otpad je ogroman problem, kako ekonomski tako i zdravstveni, ekološki, estetski i turistički. Plastika nažalost nikad ne nestaje, ona se samo raspada u sve manje komade, ulazi u sve pore okoliša. Na kraju ako ovako nastavimo, dogodit će nam se kako ćemo iz mora jesti plastiku koju bacamo” – istaknuo je Mosor Prvan, biolog Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce.

Znanstvenici procjenjuju da Mediteranom već sada pluta 1455 tona plastike, s prosječnom gustoćom od jednog komada na 4 kvadratna metra, čime se Sredozemlje svrstava među najugroženija morska područja. „Čišćenja plaža su nužna, ali sama po sebi nisu rješenje. Usitnjene komadiće plastike gotovo je nemoguće ukloniti. Žalosti da zbog nekoliko sekundi jednokratne upotrebe plastike trajno zagađujemo more koje toliko volimo i životinje koje u njemu žive. Otoci su najljepši dio naše obale, a svake godine na njih doplutaju tone plastike. Vrijeme je da shvatimo da se problem treba rješavati od uzroka, odnosno da hitno moramo mijenjati navike i odvikavati se od plastike za jednokratnu upotrebu. Primjerice, najlonske vrećice, slamke, boce i plastični pribor za jelo vrlo je jednostavno zamijeniti ekološki prihvatljivim alternativama.”  rekla je Mihaela Bogeljić, iz Greenpeace Hrvatske.  Greenpeace poziva građane da potpišu peticiju protiv plastike za jednokratnu upotrebu te da pročitaju izvještaj „Sredozemlje zatrpano plastikom” koji pokazuje da je u svjetskim razmjerima 60-80% morskog otpada plastika.

Nažalost plastiku već jedemo, a da toga nismo ni svjesni. Fascinantno je kako su problemi očiti i egzaktni, a svijest i rasprave svedene na teorije urote ili lako ćemo. Svjedoci smo klimatskih promjena i na svojoj koži, na sreću za sada još u maloj mjeri. No pitanje je gdje je granica jer kada se ona pređe, nažalost povratka nema. Planeta Zemlja kao i puno puta do sad u svojoj dugačkoj povijesti se resetirala, preživjela je pa će tako i nakon ljudi. No zar je stvarno danas u 21. stoljeću nakon svih mogućih dokaza ovo uopće pitanje rasprave. Nije pitanje hoće li biti globalno zatopljenje i klimatske promjene, nego kako smanjiti štetu koju smo do sada već napravili.

Hrvatska je poznata po čistom moru i predivnoj prirodi, hoće li tako ostati u budućnosti ovisi samo o nama – ljudima.

Rješenja postoje, no opet sve ovisi o nama.

Vijesti: