Zašto se školovati za konobara, kada konobar može biti svatko?

Nedostatak radne snage je problem koji je godinama vrištao i bilo je samo pitanje vremena kada će taj balon puknuti i kada ćemo se naći u trenutnoj situaciji. Jednostavno ...

Nedostatak radne snage je problem koji je godinama vrištao i bilo je samo pitanje vremena kada će taj balon puknuti i kada ćemo se naći u trenutnoj situaciji.

Jednostavno  – cijeli sustav nije bio samoodrživ. Radnik tj. čovjek koji je najvrjedniji resurs kao i ključ uspjeha u turizmu je debelo bio na samom dnu vrijednosti. Potrošna roba. Mantra je bila jednostavna. Nije važno hoće li se zaposlenik vratiti sljedeće godine, velika je potražnja za sezonskim poslovima, pa idemo iscijediti svaku osobu i preko granice izdržljivosti.  Doći će sutra neki novi i tako u krug.

Uništili smo struku – svatko može biti konobar

Srednja škola Markantuna de Dominisa Rab ove je godine uspjela upisati tek dva buduća konobara, a Srednja škola Ambroza Haračića Mali Lošinj ove godine nije uspjela upisati niti jednog učenika u to zanimanje. Tako će za tri godine primorsko-goransko tržište rada dobit samo 33 educirana konobara, jer toliko će ih ove školske godine sjesti u klupe pet srednjih škola koje provode programe za to zanimanje, piše Novi list.

Zabrinjava li to ikoga?

Tko su konobari na današnjem tržištu rada? Svi, pa svatko može biti konobar, zar ne? Ako baš ništa ne nađem, uvijek mogu konobariti – mantra je koja se ustalila u Hrvatskoj.

Zbog cijele ove priče, loše pozicije tržišta i obrazovnog sustava, degradiranja i podcjenjivanja cijele struke konobar i kuhar nije zanimljivo zanimanje među mladima. Doduše, u nazad par godina kroz razne TV show programe zanimanje za kuhara se diglo na zasluženu poziciju i da kuhar biti nije lako, ali isto tako i da su dobri kuhari cijenjeni i plaćeni, pa čak i zvijezde.  No opet to nije bilo strateški niti sustavno, nego produkt medija tj. medijske popularizacije.

S druge strane, konobar je i dalje toliko degradirano zanimanje da je svedeno na jako niske grane. Biti dobar i vrhunski konobar ne može biti svatko i treba imati široko znanje, a pogotovo kada pričamo o višoj razini usluge kroz HoReCa kanal.  Treba znati pričati s gostima, treba znati napraviti dobru kavu, dva puta za redom, poznavati filozofiju vina i kako se ono spaja s hranom, treba znati prodati vino kao priču te sve manire dobrog konobara.  Ako se tri godine educiramo kroz srednju školu za konobara, moramo znati barem dva strana jezika, ako ne i tri, te svi moraju biti baristi i somelijeri. Vino nije crno ili bijelo! Što radi naš obrazovni sustav tri godine s učenicima koje “educira” da budu stručni konobari?

Može li konobar kao barista imati veću plaću? Ili kao somelijer? Hoće li mu se isplatiti uložiti u dodatnu edukaciju tj. hoće li zato imati veću plaću? Neće, jer to nikoga ne zanima, naravno čast iznimaka.

Plaće konobarima su najčešće minimalac, a ostalo opet na crno ili na ruke. Ne gleda se kvaliteta, a bilo koji trud uložen u dodatnu edukaciju, konobar ne može naplatiti. I na kraju, može li u vrhunskom hotelu ili restoranu raditi bilo koji konobar ili kuhar. Naravno da ne. Ne može svatko biti konobar, trebaju nam kvalitetne i iskusne osobe, koje moramo isto tako i kvalitetno platiti.

Naravno ove godine smo svjedoci raznih anomalija u kontekstu da vlasnici restorana i kafića nude “velike” plaće, a nitko neće raditi. No to je samo posljedica jer smo izgubili povjerenje, uništili struku i kvalificiranu radnu snagu. No i dalje, bez obzira na sve, možemo biti svjedoci da čak i ove sezone je opet bilo niskih plaća i loših radnih uvjeta tj. jedno je dogovoreno preko telefona, a drugo je kada dođeš raditi.

Tržište je u kaosu, a dok mi razmišljamo i kukamo, konkurencija iz Njemačke, Irske, Slovenije i Austrije ne spava, dapače, otvaraju urede u Hrvatskoj i boljim radnim uvjetima i plaćama privlače marljive, iskusne, vrijedne i cijenjene hrvatske radnike. U cijeloj priči sasvim je jasno kako treba podići plaće i radne uvijete, a Država mora smanjiti PDV u turizmu kao i druge namete kojom opterećuje poduzetništvo.

Vijesti: